Ono što razlikuje izbore u SAD-u od izbora u drugim zemljama je elektorski izborni sustav. To znači da Amerikanci zapravo ne biraju svog kandidata nego takozvane elektore koji biraju u njihovo ime.
IZBORI 2024
Vodič za američke izbore: Tko može na izbore, kako se glasa i kada će se znati pobjednik
Čitanje članka:
4
min
U utorak, 5. studenog, oko 244 milijuna Amerikanaca će birati 46. američkog predsjednika. Ovogodišnji kandidati su Kamala Harris ( Demokratska stranka) i Donald Trump ( Republikanska stranka).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:41
Ako Trump pobijedi, postat će 13. predsjednik koji je osvojio dva mandata. U isto vrijeme, Kamala Harris ima šansu ispisati povijest i postati prva predsjednica u povijesti SAD-a.
Prije nego što građani izađu na izbore, održavaju se stranački predizbori, na kojima demokrati i republikanci biraju svoje kandidate.
Elektorski izborni sustav
Ono što razlikuje izbore u SAD-u od izbora u drugim zemljama je elektorski izborni sustav. To znači da Amerikanci zapravo ne biraju svog kandidata nego takozvane elektore koji biraju u njihovo ime. Njih ima 538 te skupa čine Elektorski kolegij koji bira predsjednika SAD-a.
Broj elektora po saveznim državama ovisi o broju stanovnika. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija ima 54 elektora dok Aljaska ima samo tri.
Ovakav neposredan sustav glasanja dovodi do situacija da predsjednički kandidat ne mora nužno imati najviše glasova građana, nego najviše elektora.
Upravo to se dogodilo 2016. godine kada je Trump pobijedio Hillary Clinton iako je za nju glasalo skoro tri milijuna Amerikanaca više. Trump je osvojio svoj prvi mandat jer je dobio 306 elektorskih glasova. Minimalan broj elektorskih glasova potrebnih za pobjedu je 270 od 538.
Popis stanovništva 2020. godine je promijenio sastav Elektorskog kolegija i raspodjelu mjesta u Zastupničkom domu. Tako je Teksas dobio dva elektora više i sada ih ima 40.
Najbrojnija je i dalje Kalifornija koja je pala s 55 na 54 elektora. Ostale savezne države koje su dobile po jednog elektora više su: Kolorado (10), Florida (30), Montana (4), Sjeverna Karolina (16) i Oregon (8).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:10
Winner takes it all
U svim saveznim državama izuzev Mainea i Nebraske, kandidat s najviše glasova osvaja sve elektorske glasove uključujući i glasove onih elektore koji nisu glasali za njega.
Maine i Nebraska su iznimka zato što koriste proporcionalni sustav, to znači da se u tim saveznim državama elektorski glasovi raspoređuju prema rezultatima po kongresnim okruzima.
Swing države
U 248 godina postajanja SAD-a, pojedine savezne države su se stranački isprofilirale. Plavim državama se smatraju one koje su odane Demokratskoj stranci. Neke od njih su Kalifornija, New York i Illinois.
U tim državama se promoviraju progresivne politike kao što su pravo na pobačaj, transseksualnost, zaštita okoliša i zaštita manjina. Tradicionalne crvene države su Teksas, Alabama i Mississippi.
U njima vladaju konzervativne politike kao što su pravo na nošenje oružja, smanjenje poreza i intervencija savezne vlade te fokus na obitelj.
Podjela na crvene i plave države je nastala tijekom predsjedničkih izbora 2000. godine, kada su televizije počele koristiti obojene karte tijekom praćenja izbora.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
09:30
No postoje i takozvane swing ili neodlučne države. To su savezne države u kojima ni demokrati ni republikanci nemaju apsolutnu većinu te su često presudne za ulazak u Bijelu kuću i u njima se vodi bitka za svaki glas.
Čini se kako će ove godine najbitnije swing države biti: Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Nevada, Arizona, Sjeverna Karolina i Georgija. Te države imaju veliki broj elektorskih glasova te bi mogle biti presudne u ovogodišnjim izborima.
Pojedini stručnjaci smatraju Pennsylvaniju ključnom državom u ovogodišnjim izborima. I Harris i Trump se tamo bore za svaki glas. Koliko im je važna ta savezna država koja daje 19 elektora, najbolje oslikava činjenica da su se tamo od sredine srpnja pojavili više od 50 puta.
Pennsylvania se pokazala ključnom na izborima 2020., kada je podržala Bidena, a i ove godine igra važnu ulogu pogotovo nakon neuspjelog atentata na Trumpa.
Elon Musk je obećao da će svaki dan dati milijun dolara registriranim biračima u swing državama koji su potpisali njegovu internetsku peticiju za slobodu govora i prava na oružje, a prvi milijun je dodijeljen biraču upravo iz Pennsylvanije.
Tijek glasovanja
Iako je 5. studeni posljednji dan kada Amerikanci mogu glasovati, nekoliko milijuna ljudi je već iskoristilo mogućnost glasovanja unaprijed. Ovakva metoda glasovanja je postala popularna tijekom izbora 2020. godine koji su se odvili za vrijeme covid pandemije.
Tada je na izbore izašlo 158 milijuna Amerikanaca a njih 66.4 milijuna je glasovalo unaprijed putem pošte. Za usporedbu, na izborima 2016. je putem pošte glasovalo 28,8 milijuna ljudi.
Rano glasovanje je zabranjeno samo u Mississippiju, New Hampshireu i Alabami.
Iako je Trump 2020. godine kritizirao ovakav način biranja i tvrdio da je podložan manipulaciji i krađi, sada Republikanska stranka poziva svoje birače da iskoriste mogućnost glasovanja unaprijed.
Kada će se znati pobjednik?
Biračka mjesta u SAD-u će se otvoriti između pet i sedam sati, a zatvoriti između 18 i 20 sati zbog razlike u vremenskim zonama. Prebrojavanje glasova će početi odmah nakon zatvaranja birališta. Najčešće se pobjednik zna u 23 sata po istočnom vremenu.
Provjeru rezultata izbora na državnoj razini će vršiti državni tajnik. Prema zakonu o elektorskim glasovima iz 1887., svaka savezna država ima rok od pet tjedana u kojem mora riješiti sve nedoumice i sporove oko glasačkih listića.
Elektorski kolegij se sastaje 17. prosinca i donosi službenu potvrdu o imenovanju predsjednika i potpredsjednika.
Na zadnjim izborima, brojanje glasova je kasnilo zbog glasovanja u odsutnosti. Tada su televizije Bidena proglasile predsjednikom nakon tri i pol dana od završetka glasovanja.
Tko se može kandidirati i tko može glasovati?
Američkim predsjednikom može postati američki državljanin koji ima najmanje 35 godina i u SAD-u živi najmanje 14 godina. Prema ustavu SAD-a, svaki Amerikanac stariji od 18 godina koji je registriran može glasovati.
Zanimljive činjenice o predsjedničkim izborima
Kongres je 1845. odlučio da je dan glasovanja prvi utorak u studenom. Tako su se izbori mogli održati nakon jesenske žetve, a prije nego što zimski uvjeti otežaju kretanje i putovanja birača.
George Washington je jedini predsjednik koji nije predstavljao političku stranku.
Washington je potrošio cijeli proračun za kampanju na 600 litara alkohola kojeg je dijelio potencijalnim biračima.
Sve do 1856. godine, Amerikanci bez vlastite nekretnine nisu smjeli glasovati.
Osam predsjednika je umrlo na dužnosti.
Oko 500 tisuća američkih Hrvata ima pravo glasovanja na predsjedničkim izborima 2024.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
