Milanović i Plenković zauzeli su vodeća mjesta na popisu najpopularnijeg i najomraženijeg političara, a smjer kretanja zemlje ovog mjeseca je poduprlo 22 posto građana
Vodećim strankama pao rejting, Milanović najpopularniji, ali popularnost raste i Plenkoviću
RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za ožujak. Saznali su kako je uhićenje ministra, a onda i rat u Ukrajini utjecao na raspoloženje hrvatskih birača.
Rejting stranaka
HDZ je i dalje vodeća politička opcija u Hrvatskoj, a da su izbori provedeni početkom ožujka, bio bi relativni pobjednik s podrškom 25,2% posto birača, što je ipak jedan posto manje nego u veljači. Vladajućoj stranci to je doduše najniži rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, no pad popularnosti u odnosu na mjesec prije bilježi i glavna oporba. SDP na drugom mjestu ima 17 posto i ne može ozbiljnije ugroziti vladajuće.
Treća opcija i dalje je platforma Možemo koja peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu (12,5 posto u ožujku, a bili na 12,9 posto u veljači). Ove dvije lijeve opcije zajedno imaju više od HDZ-a, no isto tako i HDZ može dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.
Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je i Most sa 10,6 posto, kojem isparava podrška nagomilana tijekom referendumske inicijative.
Domovinski pokret jedini je u prvih pet s većom potporom u odnosu na veljaču, čak 6,3 posto.
Najpopularniji političar
Bilo zbog prozivki HDZ-a, Vlade ili stavova oko Ukrajine, predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje uživa titulu najpozitivnijeg političara u očima 23 posto, ili svakog četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).
Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je premijer Plenković, ali njegova popularnost skočila je puno značajnije, za 4 i pol postotna poena u odnosu na veljaču, čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika.
Na trećem mjestu zadržao se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška pala sa 8 na ispod 5 posto, što mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.
Među 10 najpozitivnijih su i čelnik Domovinskog Pokreta Ivan Penava, Mostovac Marin Miletić i SDP-ov Tonino Picula koji imaju jednak rejting (1,2 posto).
Najnegativniji političar
Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih političara, samo su ovdje obrnuli pozicije. Najnegativniji u očima birača je premijer Plenković, takvim ga vidi 28 i pol posto njih, nešto manje nego mjesec prije.
Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol posto, ali i negativni doživljaj njega se smanjio.
Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši ministar Darko Horvat (7 posto u ožujku, 6 posto u veljači) koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.
Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika
Dolazimo do ocjena institucija, ureda Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora. Pantovčaku su građani ponovno dodijelili trojku, doduše nešto slabiju nego mjesec prije (3,03 u ožujku, a 3,05 u veljači), s time da ga najviše podržavaju glasači MOST-a i SDP-a od kojih dobiva četvorku. Sabor i Vladu građani, uz mali rast potpore, i dalje ocjenjuju s dovoljnim dva (Sabor 2,26 u ožujku, a 2,09 u veljači; Vlada 2,34 u ožujku, a 2,28 u veljači), dok jedino birači HDZ-a Vladi daju nategnutu četvorku.
Ponešto je ublažen i trend pada društvenog optimizma. Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada misli 67 posto ispitanika, u odnosu na 75 posto iz mjeseca prije. Istovremeno, smjer kretanja zemlje podupire 22 posto ljudi, oko 5 postotnih poena više nego u veljači.
Ovaj dašak društvenog optimizma donekle je rezultat političkog i društvenog zajedništva u Hrvatskoj, potaknutog ruskom invazijom na Ukrajinu tijekom koje je i u našoj zemlji demonstrirana jedinstvena osuda agresora i suosjećanje sa žrtvom. I naše istraživanje je potvrdilo da je ovaj rat bio uvjerljivo najvažniji događaj mjeseca, daleko ispred domaćih tema.