U ovom užurbanom svijetu ova ideja zasigurno ne bi prošla. Osigurati vodu za piće, za kuhanje ručka, osnovnu higijenu i još pritom odlaziti na posao, sastanke, po djecu u vrtić, u škole ili na fakultete. Potencijalni gubitak vremena?
Nije sve baš tako crno: Hrvati po nečem ipak jesu bogataši
Zamislite kako bi bilo da do izvora vode morate pješačiti kilometrima?!
U ovom užurbanom svijetu ova ideja zasigurno ne bi prošla. Osigurati vodu za piće, za kuhanje ručka, osnovnu higijenu i još pritom odlaziti na posao, sastanke, po djecu u vrtić, u škole ili na fakultete. Potencijalni gubitak vremena?
A sada zamislite kako otvarate slavinu, ali vodu koja njome protječe ne koristite za piće, jer jednostavno njezina kvaliteta nije zadovoljavajuća, miriši vam na klor ili nije baš najbistrija kako bi bilo za očekivati?! Iako je u zemljama trećeg svijeta odlazak po vodu koji traje satima dio svakodnevice, zapadnjački svijet i dalje po tom pitanju uživa luksuz; makar taj luksuz bio na policama trgovina. Pretpostavljam da većina koja čita ovaj skromni članak o velikom bogatstvu, upravo može posegnuti za čašom vode iz obližnje slavine. To je nešto čime se većina Europljana ne može pohvaliti. Hrvatska može.
Hrvatskom protječe 80-ak rijeka i rječica. Velik broj kućanstava opskrbljuje se pitkom riječnom vodom.
No, osim što nam je voda od egzistencijalne važnosti, kao ekosustav u biološkom pogledu te u gospodarsko – turističkom aspektu, značaj je neprocjenjiv. 62% rijeka koje protječu Hrvatskom pripadaju crnomorskom, dok 32% pripada jadranskom slijevu. Sava je rijeka koja ima najdulji tok kroz Hrvatsku – 562 kilometra. Po duljini je slijede također kontinentalne rijeke: Drava, Kupa i Dunav. Karakterizira ih slabiji pad, mirniji tok te površina korita koja je za razliku od krških rijeka veća.
Mnoge krške rijeke vijugaju duboko kroz kanjone Dinarida. Teško se odlučiti koja je ljepša – Zrmanja, Krupa, Krka ili Cetina; krase ih brzaci, sedrene barijere i kristalna čistoća. Lika se može pohvaliti fenomenom rijeka ponornica, kao što su rijeke Lika i Gacka. U svojim podzemnim vodotocima kriju endemske vrste poput svima znane čovječje ribice (Proteus anguinus). Ono što su za Liku ove rijeke, za Istru je Pazinčica.
Naposljetku, neizostavna Neretva. Rijeka koja bilježi zanimljivu povijest – od Neretvanskih gusara preko Bitke na Neretvi koja je jedna od poznatijih bitki Drugog svjetskog rata. Kroz povijest pa do danas, zahvaljujući Neretvi ovaj kraj je od velike poljoprivredne i gastronomske važnosti za Hrvatsku.
Bilo da plovne dijelove rijeka koje protječu Hrvatskom koristimo u gospodarske svrhe, bilo za rekreacijski turizam kao što je rafting ili vožnje kajacima, zbog ribolova ili poljoprivrede; ne smijemo zaboraviti kako smo mi ovdje zahvaljujući vodi, a ne voda poradi nas. Pitka voda je blago. Hrvatska ga ima. Živjeli!