Vlasnik Zlatne Ribice na Krapnju želi urediti parcelu, no otočani tvrde - dira obalu i nema papire

Mještani otoka Krapnja kod Šibenika ovaj su tjedan ostali neugodno iznenađeni kad su vidjeli da se na jugozapadnom dijelu otoka odvijaju radovi za koje nitko nije znao, niti su najavljeni od gradskih službi.

Na parceli od oko 600 četvornih metara između obiteljskih kuća i vikendica, te obale, tijekom zime je bila navezena otpadna šuta od velikih radova na postavljanju vodovoda i kanalizacije. No onda su se u srijedu pojavili bageri. Do kraja dana, sav taj otpadni materijal poravnat je po parceli, te je sve podignuto za 15-20 centimetara. I sve to uz šetnicu, te doslovce metar, dva do kuća i dvorova, požalili su nam se uzrujani mještani.

'Uređujem obiteljsku parcelu'

- Nitko nam ništa nije najavio, samo su se pojavili bageri. U jednom danu podigli su razinu parcele za skoro 20 centimetara. Kako smo poslije saznali, dizat će se i nekakav zid, no ovdje se radi o pomorskom dobru, a radove radi privatni vlasnik. Ima li on potrebne dozvole, ne znamo - kaže nam Željko Tanfara, čiji dvor i kuća su uz samu parcelu na kojoj se radi.

Dodatni je problem što se radovi izvode uz samu obalu, a kako se vidi iz Izvadka zemljišne knjige, radi se o parceli koja je zavedena kao obala. Vlasnik parcele je Branko Tudić, vlasnik nadaleko poznatog restorana Zlatna ribica u naselju Brodarica na obali preko puta Krapnja. Priča je, kao i u mnogim drugim slučajevima gradnje na obali, komplicirana.

Gospodin Tudić potvrdio nam je kako uređuje obiteljsku parcelu, koju je naslijedila njegova supruga. Naime, na tome dijelu otoka, koji su nekad mještani koristili kao "guvno", ove se zime odlagao otpadni materijal i šuta od velikih radova na cijelome Krapnju. Na cijelome se otoku, nakon nekoliko desetljeća čekanja, ove zime postavljao novi vodovod i kanalizacija. Mjesni odbor želi to iskoristiti da se uredi što više stvari na otoku čije probleme šibenska uprava uporno ignorira godinama.

Plima je problem. Plima nije problem

Jedan od tih "problema" je upravo obalni dio kod "guvna". Kako kaže Branko Tudić, plima poplavljuje taj dio obale, te je u dogovoru s Mjesnim odborom odlučio podići parcelu da više ne dolazi do poplavljivanja.

- I sam sam s otoka, uvijek sam pomagao što god je trebalo. Ne radim ništa nelegalno, uostalom, radi se o mojem vlasništvu. Da, dići ću pola metra zida da zaštitim svoju parcelu, jer tu je bilo svega. Ljudi su stavljali svoje roštilje i druge stvari na našu zemlju. Ne planiram nikakvu gradnju, no i da planiram, dio parcele je građevinski - kaže nam Tudić u telefonskom razgovoru.

Službe: Nitko nije ništa prijavio

No Željko Tanfara, ali i drugi mještani upozoravaju kako plima nije stvarala takve probleme. Oni svi taj teren doslovce nazivaju "more" jer se radi o obalnom pojasu. Osim toga, more prirodno poplavljuje taj dio obale (Krapanj je poznat po tome da je najniži otok na Jadranu), te ističu, tu gradnje ne bi smjelo biti. A za sve što se radi, trebaju dozvole, a njih nitko nije vidio.

I zaista, kako smo se raspitali u Mjesnome odboru, šibenskom odjelu za komunalno redarstvo, te Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Šibenika, nikome nije ništa službeno prijavljeno.

- Za bilo kakvu gradnju i zadiranje u prostor mora postojati dokumentacija. No zaista ne možemo reći ništa o ovome slučaju jer komunalnom redarstvu nitko nije ništa prijavio. Moramo izaći na teren da utvrdimo stanje - kazao nam je Blaž Cvitan, voditelj Odsjeka komunalnog i prometnog redarstva.

Isto tako, u Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Šibenika u sustavu eDozvole nije evidentiran zahtjev za izdavanje akta za gradnju na spomenutoj katastarskoj čestici. 

Kako se vidi iz službenih karata Državne geodetske uprave, dio sporne parcele zaista se vodi kao obala. No građevni materijal je zasut i na tom dijelu. Podsjetimo da obala ne može biti privatna građevinska zona. Ono što se može izvesti, kažu nam u katastru, je parcelacijski elaborat kojim bi se razdvojila čestica. Time bi jedna bila obala kao pomorsko dobro u javnoj upotrebi, a druga privatno vlasništvo koje može uz prenamjenu i prijavni list postati građevinsko.

'Činimo sve što možemo da uredimo otok'

A kako nam kaže Dalibor Garma, predsjednik Mjesnog odbora, radi se o usmenom dogovoru Tudića i MO.

- Gospodin Tudić jako je mnogo napravio za Krapanj, pa i sad samo želi pomoći da se otok napokon uredi. MO je u zadnje dvije godine jako puno radio da se uredi što više javnih površina, i sad bismo htjeli iskoristiti priliku dok se kopa, da, primjerice stavimo pod kamen što više površina, kako je bilo i prije. Počeli smo raščišćavati šumu, uređujemo požarni put. Napokon smo riješili pitanje smeća. Uređena je šetnica oko cijelog otoka. Obalu se nije diralo, niti će se zasipati more - ističe Garma.

Cijelo to područje, ipak, već godinama je neuređeno i korišteno za poludivlje odlaganje svakojakog otpada, o čemu smo već pisali i u 24sata. U tome dijelu otoka nalazi se i ambulanta, te košarkaško igralište.

Koncesija znači još više ležaljki i suncobrana

No upravo takvih neformalnih zahvata se mještani najviše pribojavaju. Kako neslužbeno doznajemo, postoje planovi da se na ovoj parceli uredi teniski teren ili teren za odbojku na pijesku. Za takve intervencije potrebna je koncesija, a koncesija znači još manje slobodnog prostora uz obalu. Nažalost, i na Krapnju je sve manje slobodnih površina za šetače i "obične" kupače, koji ne žele plaćati ležaljke i suncobrane, a ljudi koji su uredili aparmane, dijelove obale ispred svojih kuća jednostavno su uredili za svoje goste. 

- Pa svi tako koriste prostor ispred svojih kuća. Ljudi iznesu svoje stolove i stolce na ulicu ili trg i sjede. Osim toga, na Krapnju ima dovoljno mjesta uz more, jednostavno možete pomaknuti ručnik dalje - kaže Garma, ali, naravno, sa svakom novom ležaljkom uzurpira se javni prostor i pomorsko dobro, da ne govorimo o narušavanju izgleda otoka. 

Sukob turizma koji mnogima i na Krapnju donosi jedini prihod, te ugodnog, ekološkog načina života sve je vidljiviji i na ovome otoku, inače poznatom po slavnoj spužvarskoj tradiciji. Tako se primjerice, desetljećima čekalo da se uredi kanalizacija, javna rasvjeta, vodovod, šetnica itd., a istovremeno privatni vlasnici koriste sve moguće načine da dođu do koncesija i drugih dozvola kako bi uređivali javno prostor. Jednako tako, ne postoji sustavna strategija za kvalitetno uređenje otoka, a zelenih površina je sve manje, uključujući i neuređenu šumu na kraju otoka. Novi mjesni odbor pokrenuo je stvari koje su se čekale godinama. No ne može se zadirati u prostor kako god kome padne na pamet, upozoravaju mještani kojih je na Krapnju ostalo jedva dvjestotinjak.

Radove su prijavili i Lučkoj upravi, a komunalno redarstvo najavilo je da će izaći na teren.