Hrvatska Vijećem Europske unije predsjeda od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine. Vlada je, stoga, pripremila opsežan program na 50-ak stranica sa ključnim prioritetma kojima će se baviti u tom razdoblju
Vlada predstavila program predsjedanja EU iduće godine
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u petak predstavio je program hrvatskog predsjedanja Vijećem EU od 1. siječnja do 30. lipnja iduće godine, u kojem je naglasak stavljen na četiri cjeline.
- Jedna je Brexit, kojim ćemo se baviti u neposrednoj budućnosti, već u siječnju, druga je kapitalni dosje, sedmogodišnji proračun EU, zatim Konferencija o budućnosti Europe te sastanak na vrhu Europe u svibnju. Četiri glavna prioriteta su Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna - istaknuo je Plenković.
"Snažna Europa u svijetu punom izazova" slogan je koji je Hrvatska izabrala za svoje predsjedanje, a program na pedesetak stranica usklađen je, ističe se u njemu, s novim s strateškim programom EU-a za razdoblje 2019.-2024., odnosno s političkim smjernicama nove Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen.
Premijer Andrej Plenković imat će istaknutu ulogu u tri važna događaja tijekom predsjedanja; na sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan u svibnju u Zagrebu, u postizanju dogovora o sedmogodišnjem proračunu i organizaciji Konferencije o budućnosti Europe. Za konferenciju je zadužena naša potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica. Konferencija bi u sljedeće dvije godine trebala identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija. Pri tome će pristup biti 'odozdo prema gore', tj nastojat će se čuti glas građana kako bi se Unija uredila u skladu s njihovim očekivanjima.
Promicanje politike proširenja
Aktivnosti predsjedanja bit će usmjerene na postizanje dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru EU od 2021. do 2027. Posebna pozornost posvetit će se politici proširenja i postizanju daljnjeg napretka za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo. Hrvatska će se zalagati za nastavak učinkovite provedbe Strateškog programa EU-a i promicati konstruktivnu suradnju između europskih institucija u utvrđivanju zakonodavnih prioriteta za predstojeće razdoblje.
Što se tiče politike proširenja, hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za otvarane pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kandidatkinjama za članstvo te za mogući napredak Bosne i Hercegovine prema statusu kandidata. Poticat će se ispunjavanje svih mjera potrebnih za daljnji napretak Crne Gore i Srbije u pristupnim pregovorima. Kosovo je potencijalni kandidat te će predsjedništvo posvetiti pozornost daljnjem razvoju odnosa.
Među prioritetima, istaknuto je u programu, bit će postizanje uređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i početak pregovora o budućim partnerskim odnosima. Radit će na pronalaženju rješenja koje bi pridonijelo potpisivanju sporazuma o institucijskom okviru između EU i Švicarske.
Hrvatsko predsjedništvo će, nadalje, promicati europske vrijednosti i interese, mir i sigurnost i jačati multilateralizam. Također će se zauzimati za produbljivanje europske sigurnosne i obrambene suradnje.
U pogledu trgovine, predsjedništvo će djelovati s ciljem očuvanja i jačanja multilateralnog trgovinskog sustava i nastavak pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), raditi na modernizaciji WTO-a te aktivno sudjelovati u pripremi i radu 12. ministarske konferencije WTO-a u lipnju sljedeće godine.
Mjere za suočavanje s demografskim izazovima
Posebnu pozornost posvetit će se promicanju inicijativa koje potiču reformske procese i konvergenciju među državama članicama. Hrvatsko će se predsjedništvo, među ostalim, usredotočiti i na daljnje produbljivanje bankovne unije. Naglasak će se staviti na procese koji vode povećanju otpornosti i stabilnosti bankovnog sustava Unije, što uključuje i nastavak dosadašnje rasprave o uspostavi Europskog sustava osiguranja depozita (EDIS).
Zbog negativnih demografskih trendova, koji su prisutni u većini država članica, među kojima je i Hrvatska, predsjedništvo će raditi na promicanju aktivnosti i mjera usmjerenih na ublažavanje negativnih fiskalnih učinaka demografskih trendova.
U području pravosuđa, predsjedništvo će, kako stoji u programu, naglasak staviti na zakonodavni paket za e-dokaze, ostvarenje preduvjeta za početak rada ureda europskog javnog tužitelja i zakonodavni paket za izvođenje dokaza i dostavu pismena.
Zaštita vanjskih granica
Kako bi odgovorila na očekivanja europskih građana, naglasak će staviti i na provedbu održive i učinkovite migracijske politike, zaštitu vanjskih granica i povratak normalnom funkcioniranju šengenskoga prostora. Isto tako vodit će računa o jačanju otpornosti Unije na terorističke i hibridne prijetnje te na području civilne zaštite.
Hrvatska će tijekom predsjedanja posebnu pozornost usmjeriti i na utvrđivanje mjera za suočavanje s demografskim izazovima te na provedbu politika usmjerenih na jačanje pristupa tržištu rada, na jednake mogućnosti, ravnopravnost spolova te promicanje cjeloživotne brige za zdravlje.
Tu je također jačanje konkurentnosti i vještina kroz cjeloživotno obrazovanje, ravnopravnost spolova i osnaživanje položaja žena na tržištu rada te održivi razvoj na području zdravstvene skrbi.
Posebna briga tijekom predsjedanja bit će posvećena turizmu, što je od osobite važnosti za Hrvatsku. EU je prva turistička destinacija u svijetu i na turizam otpada oko 10 posto europskog BDP-a.
Zagovarat će politike odgovornog i održivog turističkog razvoja s posebnim naglaskom na poticanje raznolikosti turističke ponude kako bi potaknuo razvoj turistički nerazvijenih područja.
Hrvatsko predsjedništvo, nadalje, usmjerit će se na nastavak razvoja jedinstvenog europskog prometnog prostora, razvoj održivog pomorstva te digitalizaciju i inovacije u svim granama prometnog sektora. Među prioritetima predsjedništva su i razvoj visokokvalitetne i sigurne podatkovne infrastrukture, stvaranje uvjeta za potpuno funkcioniranje i sigurnost 5G mreža te provedba energetske unije. Predsjedništvo će se posebno usredotočiti na potencijal i ulogu otoka kao nositelja tranzicije na čistu energiju.
Dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici
Jedan od prioriteta bit će postizanje pravodobnog dogovora o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), koja treba pozitivno utjecati na razvoj održive poljoprivrede i kvalitetu života u ruralnim područjima. Poseban naglasak stavit će se na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, održivo upravljanje okolišem te osnaživanje koncepta biogospodarstva i pametnih sela.
Predsjedništvo će se zalagati za jačanje otpornosti na klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti. Naglasak će se staviti na kvalitetu zraka, održivo upravljanje vodama te zaštitu mora.
Naglasak na razvoj znanja
Predsjedništvo se planira posvetiti razvoju znanja, vještina i kompetencija potrebnih za budućnost te poticanju uravnoteženije mobilnosti i "cirkulacije mozgova". Kulturna raznolikost pridonosi održivom društvenom i ekonomskom razvoju u Europi, a bit će i glavna tema Europske prijestolnice kulture 2020., hrvatskog grada Rijeke. Hrvatska će se posvetiti pitanjima upravljanja rizicima u kulturnoj baštini, medijske pismenosti u digitalnom okruženju te mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora.
Predsjedništvo će organizirati konferenciju posvećenu učiteljima i nastavnicima kao promotorima "novih" vještina za radna mjesta budućnosti.
Na području sporta posebna pozornost posvetit će se potrebi kontinuiranog obrazovanja i osposobljavanja trenera i ostalih stručnjaka.