'Doveli smo javne financije u red, sad trošimo koliko imamo'

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, s prijedlogom projekcija za 2019. i 2020. godinu kao i rebalans za ovu godinu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je na početku sjednice da se proračun za 2018. godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

- Naš okvir makroekonomske politike određen je izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljnom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava - rekao je Plenković. 

U 2018. godini, poručio je, očekuje se realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto.

Istaknuo je i kako je važno nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivati udio javnog duga u BDP-u.

- U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama - istaknuo je premijer.

Predstavljajući proračun i glavne stavke, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako se   najveći pozitivni doprinos u godinama koje slijede očekuje od izvoza, dok istodobno imamo negativnu kontribuciju uvoza. 

PRIHODI 

Istaknuo je kako se za 2018. predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, što je za 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun. Rast poreznih prihoda očekuje se po stopi od 3,4 posto i ta stopa, istaknuo je Marić, niža je u odnosu na aktualni proračun. Za iduću godinu očekuje se inflacija od 1,5 posto. 

RASHODI 

Što se tiče rashoda, planira se da će oni iznositi 133,3 milijardi kuna, što je za pet milijardi više.

- Doveli smo javne financije i proračunsku politiku do razine da trošimo koliko imamo, odnosno zarađujemo i stvaramo prostor za dodatne i nove krugove rasterećenja građana i poduzetnika - poručio je Marić. 

Na rashodnoj strani povećavaju se rashodi za zaposlene u 2018. u iznosu 27,9 milijardi kuna što je povećanje od milijardu i 400 milijuna kuna u odnosu na 2017. 

Materijalni rashodi planiraju se u iznosu od 13,3 milijardi kuna.

Subvencije su planirane na 6,6 milijardi kuna, a najviše se odnosi na subvencije u poljoprivredi. U idućoj godini nema stavke za restrukturiranje brodogradilišta. 

Za iduću godinu povećava se iznos za naknade za građane i kućanstva za oko 1,6 milijardi kuna, odnosno iznosit će 47,8 milijardi kuna. Kako je istaknuo ministar Marić, najveće povećanje u tom segmentu odnosi se na mirovine. 

Kapitala ulaganja planiraju se u iznosu od četiri milijarde kuna od čega će se najviše izdvojiti za sektor obrane, zdravstva, zaštite okoliša i obrazovanja.

DEFICIT

Za 2018. godinu projicirana razina deficita opće države je 0,5 posto BDP-a ili iznos od dvije  milijarde kuna.

- 2018. je godina nastavka ili poboljšanja rezultata koji smo započeli 2016., a nastavili 2017. godine - rekao je Marić. 

Deficit državnog proračuna za ovu godinu u odnosu na originalni plan, istaknuo je Marić,  manji je za 2,5 milijardi kuna. 

- Spuštamo razinu deficita opće države na 0,6 posto, odnosno 2,2 milijarde kuna što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijesnog rezultata koji smo imali prošle godine - poručio je Marić.

Dodao je kako se 2020. godine očekuje višak od tri milijarde i 400 milijuna kuna. 

REBALANS

Što se tiče rebalansa proračuna za 2017. godinu, Marić je istaknuo kako se predviđa gospodarski rast od 3,2 posto, da ukupne prihode očekuju na razini od 122,4 milijarde kuna što je više nego se mislilo te da se rashodna strana smanjuje za 1,6 milijardi, odnosno s 128,4 milijardi kuna na 126,8 milijardi kuna. 

Rebalansom i uštedama koje su postignute, istaknuo je Marić, raspodijelit će se sredstva između resora. Napomenuo je kako je rebalansom za ovu godine predviđeno dodatnih 500 milijuna kuna HZZO-u.

Najviše sredstava usmjerava se u Ministarstvo zdravstva u iznosu od  1,1 milijardu kuna. Ministarstvo znanosti dobit će 174,8 milijuna kuna za plaće zaposlenicima, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 100 milijuna kuna, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna, Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za elementarne nepogode, Ministarstvo pravosuđa 24,4 milijuna kuna, Ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna kuna. 

-  Važan iskorak činimo poglavito prema segmentu zdravstva - istaknuo je Marić. 

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić čestitala je ministru Mariću, ali ipak istaknula da treba voditi računa i dalje o rashodima.

- Treba čestitati ministru financija na vođenju fiskalne politike, a isto tako treba biti svjestan da svoj doprinos daju svi resori. Neovisno o tome što se mi sad nalazimo u pozitivnoj gospodarskoj aktivnosti, svakodnevno u radu treba voditi računa o rashodima - poručila je Dalić dodavši kako su stvorili i tzv. protucikličnu fiskalnu politiku kako bi se moglo reagirati u slučaju da dođu lošija vremena. 

Marić: Ne postoji zahtjev za većim plaćama

Marić je nakon sjednice Vlade je na konferenciji za novinare istaknuo je kako je Ministarstvo financija ove godine bitno ranije nego inače donijelo prijedlog proračuna za iduću godinu, a paralelno s tim je uputilo i rebalans proračuna za ovu godinu. 

Istaknuo je da se rashodi za ovu godinu drže pod kontrolom te da je kvalitetnom preraspodjelom sredstava u proračunu dio sredstava preusmjeren za rješavanje dugova u zdravstvu, u KBC-a i županijskim bolnicama. Osim toga, istaknuo je kako su povećana i sredstva Ministarstvu financija za elementarne nepogode s 20 na 100 milijuna kuna te Ministarstvu znanosti i obrazovanja. 

Na pitanje novinara o zahtjevu sindikata državnih i javne službenika za povećanje plaće od 15 posto kako to proračunski ne postoji.

- To pitanje vodi ministar rada Pavić i mislim da dobro vodi. Iz prizme proračunskih mogućnosti, mislim da je svima jasno da je efekt toga između četiri i pol i pet milijardi kuna što proračunski ne postoji - istaknuo je Marić.
 
Istaknuo je i kako je namjera Vlade pomladiti vozni park i smanjiti porezna opterećenja, ali da će se sve saznati u tjednima koji slijede. 

- Naša je namjera učiniti određene porezne korekcije i prilagodbe koje će učiniti kao trajni rezultat pomlađivanje voznog parka u RH kojem je trenutna preko 12,5 godina prosječna starost. Treba napraviti određeni iskorak, ne samo iz proračunske perspektive nego i zaštite okoliša. Već sam najavio da ćemo ukinuti porez koji se tiče prijenosa  rabljenih vozila između fizičkih osoba, odnosno pravnih osoba koje nisu u sustavu PDV-a i da će se plaćati pristojbe koje će biti 50 posto niže u odnosu na postojeća izdavanja i maksimalno ćemo pojednostaviti tu proceduru - rekao je. 

Kujundžić zadovoljan rebalansom, ali...

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, čiji bi resor rebalansom državnog proračuna trebao dobiti milijardu kuna, izjavio je u četvrtak prije Vladine sjednice da je zadovoljan povećanjem sredstava, ali to nije dovoljno za sve potrebe u zdravstvu.

"Zadovoljan jesam u granicama mogućeg, na žalost to nije dovoljno za sve potrebe", rekao je Kujundžić novinarima pred Banskim dvorima.

Usvojen zakon o arhivima i arhivskom gradivu

Vlada je sa sjednice poslala u saborsku proceduru nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je predstavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. 

Istaknula je kako je digitalizacija njegova glavna odrednica. A njime se ukida opći rok nedostupnosti u trajanju od trideset godina te utvrđuje da je javno dokumentarno i arhivsko gradivo dostupno od nastanka ukoliko temeljem ovog ili drugog zakona nije utvrđeno drukčije, budući da su ograničenja dostupnosti uređena drugim zakonima. U pogledu gradiva koje ima poseban značaj za jačanje svijesti o totalitarnim i nedemokratskim režimima u prošlosti i kulture sjećanja na njihove žrtve, potrebno je ukloniti sva ograničenja dostupnosti takvog gradiva, vodeći pri tome računa o zaštiti privatnosti žrtava režima i drugih građana koji nisu bili nositelji ili sudionici u aktivnostima koje su te režime činile totalitarnima i nedemokratskima.

- Donošenjem Zakona smanjit će se troškovi za sve javne ustanova koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo. Unaprijedit će se dostupnost gradiva koja se liberalizira. Ako zakonom nije drugačije određeno, gradivo će postati dostupno odmah nakon donošenja. Gradivo nastalo do 30. svibnja 1990. bit će dostupno bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka s tim da se osobnim podacima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju- istaknula je Obuljen Koržinek. 

Da će ovaj Zakon smanjiti namete gospodarstvu istaknula je i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić poručujući kako od sada gospodarstvenici više neće morati dugi niz godina čuvati poslovnu dokumentaciju u papirnatom obliku.