Na Vladi je predstavljena strategija razvoja industrije do 2020. godine. Ministar financija Boris Lalovac predstavio je polugodišnji izvještaj izvršenja proračuna
Vrdoljak najavio: U industriji ćemo zaposliti do 85.000 ljudi
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Prijedlog industrijske strategije koja definira kojim putem će nam ići industrija u razdoblju 2014.-2020. godine. Ključne djelatnosti su proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, gotovih metalnih proizvoda, električne opreme, strojeva i uređaja, a kao strateške grane tu su proizvodnja prehrambenih proizvoda i namještaja koje bi trebali biti pokretači razvoja i rasta. Cilj strategije da proizvodnja u prosjeku raste 2,85 posto s tim da je prvih godina predviđen manji rast.
- Do 2020. godine trebalo bi biti preko 85.000 novozaposlenih u industriji od čega 30 posto visokoobrazovanih - kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Napomenuo je da je nakon usvajanja strategije pred Vladom veliki posao, a to je ispunjavanje ciljeva koje su zadali.
Kolovoz prvi mjesec u plusu
Na dnevnom redu sjednice Vlade je bio i nacrt Prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za prvo polugodište 2014. i nacrt Prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2014. godine.
- U prvih šest mjeseci imali smo minus na PDV-u od 6,8 posto. Lokalna jedinica je u prvih šest mjeseci bila u plusu milijardu kuna. U osam mjeseci situacija je nešto bolja nego u prvih šest mjeseci. Kolovoz je bio prvi mjesec gdje smo bili u suficitu. U prvih 6 mjeseci deficit proračuna je 7,9 mlrd. kn odnosno 2,4 posto BDP-a. Prihodovna strana veća je nego prošle godine - kazao je ministar financija Boris Lalovac.
Istaknuo je kako je u pogledu prihoda od PDV-a srpanj bio nešto lošiji, ali je kolovoz to nadoknadio.
- Novim poreznim reformama dat ćemo poticaj gospodarstvu i cjelokupnoj stabilizaciji državnih financija - kazao je Lalovac.
Vlada je prihvatila prijedlog da se prijevremeni izbori za župana i zamjenike župana Sisačko-moslavačke županije održe 12. listopada.
Milanović o prodaji dijela ACI-ja: Igraju se svakakve igre
Zastupnica Mirela Holy (ORaH) pitala je Vladu je li točno da se pregovara s turskim investitorima o prodaji većinskog dijela ACI-a te je zatražila da se Vlada očituje o namjerama vezano za privatizaciju i dokapitalizaciju. Premijer Zoran Milanović kazao je kako vidi da za to pitanje postoji veliki interes što je važno.
- Igraju se u pozadini svakakve igre. Na tome ćmo imati vrlo hladno i fokusirano oko, a imat će i javnost. To je dobro. Već sada se razne spekulacije vrte tko kome pogoduje i tko kome namješta posao - kazao je.
Milanović je napomenuo da je ACI važan resurs u državnom vlasništvu kojem treba kapitala kojeg Vlada u proračunu nema, a on se treba razvijati. Smatra da je dobro da ovako rano postoji interes za privatizaciju i dokapitalizaciju ACI-a, iako su motivi razni.
- Tražimo najbolje rješenje za proračun i turizam. ACI je jedna od strateških kompanija i neće je nitko dobit po babi i po stričevima niti će itko preuzeti upravljanje tom kompanijom bez da se to prije toga temeljito ne pretrese. Naši motivi su tu u interesu Hrvatske, a vidjeli smo kako je to ranijih godina izgledalo kada su u pitanju velike kompanije. Ovog puta neće - zaključio je Milanović.
Nema jeftinije TV pretplate za socijalno ugrožene
Vlada je dala negativno mišljenje na prijedlog HSU-a da se socijalno najugroženijem dijelu stanovništva za polovicu smanji plaćanje RTV pristojbe .
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je da, iako Vlada podržava namjeru HSU-a da se poboljša materijalna situacija tog dijela stanovništva, predloženo rješenje nije dovoljno precizno.
- Nisu dovoljno precizno uređeni ni načini snižavanja visine pristojbe niti status vlasnika prijemnika jer trenutno preko 300.000 građana gleda programe radija i televizije mimo plaćanja pretplate - rekla je ministrica.
- Stoga predlažemo doradu Zakona tako da se gleda i prihodovna strana HRT-a te da se u cjelovitim izmjenama Zakona o HRT-u nađe rješenje za moguće smanjenje plaćanja pristojbe po socijalnim razredima, a istovremeno da se ne ugroze osnovne funkcije HRT-a kao javnog servisa građana - kazala je Zlatar Violić.