Premijer je najavio da će Vlada revidirati prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto. Praktički smo na razini cijele države završili u suficitu od 0,4 posto, istaknuo je ministar financija
Plenković na sjednici Vlade: 'Očekujemo rast gospodarstva za 2,2 posto ove godine'
Na početku današnje 212. sjednice Vlade RH premijer Andrej Plenković najavio je usvajanje Nacionalnog programa reformi za 2023. godinu te Programa stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026.
UŽIVO:
- Ovaj put se Nacionalni program nastavlja na Nacionalni plan oporavka i otprornosti. Ukupno će biti 85 mjera, 56 je, ja bih rekao, stalnih, koje su u snastavku, a dodano je još 29 mjera povrh toga u područjima gospodarstva, imovine, obnove i slično - rekao je Plenković pa dodao:
"Ono što je posebno važno je što ćemo usvojiti Program stabilnosti. Iskoristit ću ovu prigodu da kažem ono što mi se u ovim gospodarskim okolnostima čini najbitnije. Glavnu okosnicu vođeja ekonomske politike u razdoblju od 2023. - 2026. godine činit će odgovorno vođenje javnih financija. To je odlilka naše Vlade, zahvaljujući ustrajnosti u toj politici stekli smo kredibilitet. Cilj ovoga je povećati rast gopodarstva i biti na tragu dva velika pravca, klimatske politike, a istodobno digitalne transformacije."
Prethodno je premijer najavio da će Vlada revidirati prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto. Očekuju i usporavanje inflacije i to na 6,6 posto, istaknuo je premijer.
- Hrvatska je jedina država koja je od početka ruske invazije po sve tri agencije imala podignut kreditni rejting. Iduće razdoblje obilježava neizvjesnost, ali očekujemo rast hrvatskog gospodarstva. To vidimo na temelju sjajnih rezultata u turizmu do sada i ovo će području turizma biti rekordna godina. Što se tiče pakta o stabilnosti, ispunili smo sve kriterije. Kada govorimo o udjelu javnog duga, radimo na smanjenju cijena otplaćivanja kamata na javni dug čime jačamo fiskalnu reputaciju i naš položaj - rekao je.
Osvrnuo se i na 19 ranjenika koji su u Hrvatsku stigli iz Ukrajine, istaknuvši da je riječ o dogovoru koji je postignut prilikom posjeta Kijevu i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodmirom Zelenskim. Ranjenici su zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju, rekao je i dodao da je to oblik solidarnosti koji Hrvatsku pokazuje s Ukrajinom.
Naveo je da je dosad iz Fonda solidarnosti predviđenih za obnovu iskorišteno 780 milijuna eura, što, kako je istaknuo, upućuje na zaključak do ćemo kraja lipnja iskoristiti svih 1,3 milijardi eura koje imamo na raspolaganju. U tom kontekstu pozvao je sve da poduzmu maksimalne napore u aktivnostima oko obnove.
- Nakon toga ide apsorpcija 1,2 milijarde eura iz nacionalnog plana oporavka - podsjetio je premijer.
Nasljeđe njegove vlade, istaknuo je, bit će besplatni udžbenici i prehrana.
- Težimo tome da učenicima osiguramo i dodatni zdravi obrok kao što su voće, povrće i mliječni proizvodi - kaže.
Nakon uvodnog dijela, izlaganje je započeo ministar Tomo Medved.
- Ova Vlada je 2021. godine donijela Zakon o revitalizaciji područja pogođenih potresom. U vidu poticanja razvoja primijećeni su pozitivni pomaci kao primjerice rast broja zaposlenih u tom području. S čak 8875 nezaposlenih taj broj spao je na 6794. Isto tako, raste broj obrtnika slobodnih zanimanja, plaće su na godišnjoj porasle. Sisačko-moslavačka županija postaje sve privlačnija za ulagače, nakon završetka projekta autoceste Zagreb Sisak, postat će još povezanija. Podaci pokazuju i rast plaća u drugom tromjesečju 2023. godine i to 7,3 posto na godišnjoj razini - rekao je Medved.
Nakon toga govorio je ministar koji vodi obnovu nakon razornog potresa, Branko Bačić.
- Od ukupno odorebnih 1,3 milijarde eura iz Fonda solidarnosti, dosad je iskorišteno 781 milijun zahtjeva za povrat sredstava. Jučer sam obišao jedno od najsloženiji gradilišta, obišli smo obnovu zagrebačke katedrale, po složenosti konstrukcijske obnove, obnova je trenutačno u svijetu jedan od najsloženijih projekata - rekao je Bačić.
Kako ističe, realno je očekivati da će Vlada odobrena sredstva iskoristiti na najbolji mogući način.
- Otvorili smo nedavno i 13 novih gradilišta za izgradnju zamjenskih kuća, a idući tjedan u srijedu krećemo s izgradnjom prvih 7 kuća na području zagrebačkog potresa točnije u gornjoj Stubici - najavio je Bačić.
'Rast BDP-a je rezultat dobre politike'
Ministar financija Marko Primorac razjasnio je detalje Nacionalnog programa reformi i Program stabilnosti.
- U idućem razdoblju pokušat ćemo maksimalno zaštititi kućanstva od rasta cijena s naglaskom na najranjivije skupine, kao i dosad. Uz to, nastavljamo s reformama u obrazovanju, zdravstvu i drugim područjima, nastavljamo s provedbom demografskih mjera, sanacijom štete uzrokovanom potresom te sa zelenom i digitalnom tranzicijom - istaknuo je Primorac.
Naveo je i brojke koje svjedoče o suficitu na razini opće države i to od 0,4 posto.
- Te brojke su rezultat dobre financijske pozicije, Vlada, odnosno razina središnje države ostvarila je deficit, ali gledajući lokalnu razinu, odnosno lokalnu i regionalnu samoupravu, ona je ostvarila značajan sucifid. Kad se sve skupa konsolidira, možemo reći da je opća država praktički završila u suficitu i to od 0,4 posto na razini cijele države - pohvalio se Primorac.
Na 212. sjednici Vlade našao se i Prijdlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za sklapanje Aneksa ii. Ugovora o realizaciji Projekta Kupari I.
- Projekt izgradnje turističkog naselja Kupari jedan je od najvažnijih prijekata izgradnje turističke infrastrukture u Hrvatskoj, pogotovo ako uzmemo u obzir da se nalazi području Župe Dubrovačke. Ipak, vrlo je važno pažljivo pristupati izgradnji samog kompleksta. Dosad se desilo nekoliko izmjena u vlasničkoj strukturi investitora. Činjenica je da je općina Župa Dubrovačka donijela plan uređenja, u suglasnosti s investitrom, no jedan od dva predviđena hotela izgrađen je na trasi bujice vodotoka što svakako otežava samu izgradnju i poskupljuje gradnju kompleksa - rekao je Bačić. Ističe da su Hrvatske vode koje upravljaju tim prostrom potpisale sporazum s investitorom u kojem su utvrđena sva prava i obveze, kako investitora, tako i Hrvatskih voda kako bi se izmijenila trasa tog vodotoka.
- Temljem sporazuma potrebno je ići u izmjenu Plana uređenja, čime će biti izmijenjeni i rokovi izgradnje samog kompleksa. Ovom odlukom obvezujemo investitora da u roku od 60 dana od potpisivanja ugovora dostavi izmjene Plana uređenja. Od strane Župe Dubrovačjke propisan je rok od 12 mjeseci u kojima ivestitor mora realizirati iznimno važan turistički projekt - istaknuo je resorni ministar.
Neće biti penalizacije u Zakonu o jeziku
Premijer Plenković na sjednici je istaknuo prošlotjedni sastanak s vodstvom Matice Hrvatske koja je pripremila prijedlog nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, a Vlada je podržala tu inicijativu te će pripremiti konačni prijedlog zakona koji će uputiti u javno savjetovanje i na usvajanje u Sabor.
- Želim jasno otkloniti - neće biti nikakve penalizacije u zakonu. Riječ je o provedbi članka 12 Ustava gdje je u upotrebi hrvatski standardni jezik i latinično pismo. U preliminarnoj raspravi bila je jasna podrška partnera u koaliciji i predstavnika nacionalnih manjina. Taj zakon neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno-umjetničkog izražaja - naglasio je Plenković.
Pozvao je ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek i ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da komuniciraju u javnosti što doista jest ta inicijativa, "a ne da čitamo komentare onih koji nisu ni vidjeli tekst i govore ono što ona nije".
Ministar financija Marko Primorac govorio je o smanjenju trošarina na gorivo.
- S obzirom na to da i dalje postoje okolnosti koje utječu na rast cijene energenata predlaže se sniženje visine trošarina za najprodavanije energente i to za 106.31 euro na tisuću litara motornog benzina, 53,13 eura na tisuću litara dizelskoga goriva te 35,14 eura na tisuću litara loživoga ulja. Donošenjem ove uredbe nastavlja se daljnja primjena mjera snižavanja visine trošarine - objasnio je Primorac, a Vlada usvojila uredbu.
Na dnevnom redu našlo se i Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za prethodnu, 2022. godinu za koje je ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao da sadrži prikaz broja predmeta, pregled broja izvješća, pokrenutih upravnih sporova, smjernice i upute kao i pregled međunarodne suradnje i informacije o proračunu te ocjena stanja.
Ministar branitelja Tomo Medved osvrnuo se na pitanje nestalih iz Domovinskog rata za kojima se još uvijek traga.
- To je naše najveće humanitarno pitanje. Ministarstvo branitelja intenzivno radi na tome. Predano smo radili na intenziviranju aktivnosti za pronalazak nestalih osoba, primjerice nabavi kapitalne opreme za terenska istraživanja. Radili smo na osnaživanju sustava, jačanju međuresorne suradnje te otvaranje područnih ispostava - objasnio je ministar. Istaknuo je suradnju s brojnim udrugama, a posebno pohvalio suradnju sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata.
- Iskazujem im veliku zahvalu za potporu i sve u svim aktivnostima koje zajednički provodimo - istaknuo je pa naveo kako su lani, iz svih izvora prikupili saznanja o 70 mogućih mjesta prikrivenih masovnih grobnica, a terenska istraživanja proveli na 76 mikrolokacija.
- Tim naporima završno su identificirani posmrtni ostaci 49 osoba koje su pokopane prema željama obitelji. Naglašavam da je proces traženja nastavljen s jednakom predanošću i u 2023. godine. U veljači smo tako pronašli masovnu grobnicu s posmrtnim ostacima najmanje 10 žrtava - zaključio je Medved.
U tijeku je nastavk DNA analize. U našim mandatima provedena su terenska istr 362 lokacija, eshumi 160 osoba, a ident posmrtni ostaci 248 osoba. pRONAĐEne su 3 masovne grobnice te više pojedinačnuih grobnica. Na današnji dan tragamo za jo 1812 nestalih i smrtno stradalih osoba za koje se ne zna.