Premijer Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade kako očekuju da će BDP pasti za 9,4 posto. To je ujedno i najveći pad BDP-a još od rata. Tijekom krize 2009. godine godišnji pad bio je 7,3 posto
SJEDNICA VLADE:
BDP će pasti 9,4 posto: To je i najveći godišnji pad još od rata
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Nacionalni program reformi za 2020.
POGLEDAJTE VIDEO: Sjednica Vlade
Andrej Plenković otvorio je sjednicu Vlade.
- Naš dosadašnji angažman u borbi protiv Covida-19 je ostavio dobre rezultati. Trendovi su u padu, dnevno je sve manje zaraženih. To je potvrda da je naša politika učinila ono što je najbitnije - rekao je premijer.
- Bili smo pravodobni i brzi, kontaktirali smo znanost i struku - poručio je Plenković i rekao kako će na sjednici donijeti nekoliko važnih odluka.
- Ono što smo radili do sad će morati biti revidirano. Posljedice ove pandemije su takve da sve države članice EU-a moraju povlačiti određene poteze. Glavno načelo je dati brzo i puno u prve tri godine idućeg europskog proračuna - rekao je.
Poručio je kako treba doći do okolnosti da Hrvatska otvara granice. Dao je i primjer - ako Slovenija, Mađarska, Slovačka ili druge zemlje imaju dobru epidemiološku sliku, može se raspravljati o otvaranju granica.
Zahvalio se potpredsjedniku Štromaru na sastanku dionika vezanih za izradu zakona koji se odnosi na potres u Zagrebu.
- Sutra je 1. svibanj, Praznik rada. To je praznik, ali i 25. obljetnica operacije Bljesak i odat ćemo počast. Poslat ćemo važan signal koji naša Vlada daje kroz cijeli mandat o hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima i onima koji su za Hrvatsku dali najviše. Obljetnica će biti u posebnim okolnostima zbog epidemije - poručio je.
Plenković je spomenuo i četvrti Nacionalni program reformi i tri cilja: održivi gospodarski rast i razvoj, usklađivanje obrazovanja sa sustavom rada i održive financije. Detaljnije o Programu će tijekom sjednice pričati ministar financija Marić.
- U novim okolnostima ovaj će Program biti i dio kontinuiteta, ali i dio rada u novim okolnostima i u europskoj razini. Bit će to temelj za gospodarsku obnovu zemlje - rekao je premijer i dodao da će zajedno s time usvojiti i Program konvergencije.
- Očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. To su naše interne procjene temeljem svih aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu koje je pred nama nastojat ćemo sa svim aktivnostima vratiti se na one tračnice na kojima smo vozili prije epidemije - poručio je.
To je ujedno i najveći godišnji pad od rata. Pad BDP-a u krizi 2009. bio je 7,3 posto.
Marić: Spremniji smo na krizu sad nego 2008.
U dijelu ekonomskih mjera, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, oslanja se na tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva te održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija kroz 10 reformskih prioriteta.
To su unaprjeđenje poslovnog okruženja, investicijska politika okrenuta budućnosti, poboljšanje upravljanja raspolaganjem državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedba fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi te osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
- Program reformi naslanja se na prethodni program iz 2019., kojeg finaliziramo što se tiče izvršenja, a najvažnija je provedba i implementacija tih mjera, koja je na razini oko 64 posto uspješnosti izvršenja, što će biti rekordna godina. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike - rekao je Marić.
Što se tiče Programa konvergencije za ovu i iduću godinu, dodao je Marić, također su tri ključna područja - međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku te makroekonomske i fiskalne projekcije.
- Razmjeri i trajanje ekonomskih poremećaja još su vrlo neizvjesni, ali je ipak vjerojatno da će utjecaji biti veći nego za vrijeme globalne krize 2008. Sve zemlje svijeta u relativno kratkim vremenskim razmacima snosit će ekonomske posljedice, ali za razliku od globalne financijske krize 2008., čiji se utjecaj protezao kroz duži period, sada je ipak izgledan snažniji inicijalni oporavak - rekao je Marić.
Što se tiče dinamike oporavka u razvijenim zemljama, naglasio je, nakon očekivanog oštrog pada u drugom tromjesečju, glavni izvor neizvjesnosti ostaje stupanj prelijevanja negativnih kretanja na ostatak godine.
- No, izgledno je da se većina zemalja već sada odvojila od idealnog, onog priželjkivanog i očekivanog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom "outputa" - rekao je dodavši da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija uz manje vanjske, ali i unutarnje neravnoteže.
- Nekoliko godina bilježenja viška dovelo je do toga da je inozemni dug bio u silaznoj putanji. S obzirom na očekivani pad u privatnom sektoru očekivana putanja oporavka počiva na pruženoj brzoj i snažnoj ekonomskoj potpori privatnom sektoru i popuštanju epidemioloških mjera. Hrvatska bilježi, i u pogledu zdravstvenih i ekonomskih mjera, dobre i više nego očekivane rezultate - rekao je.
Što se tiče makroekonomskih projekcija, dodao je, za razinu čitave 2020. godine očekuje se pad BDP-a od 9,4 posto. Za iduću godinu procjena rasta BDP-a je 6,1 posto.
- Što se tiče ove godine, sve izuzev državne potrošnje projiciramo s negativnim predznakom. Kako osobne potrošnje sedam posto, investicija devet posto, tako i izvoza roba i usluga od 30 posto. Očekujemo i smanjivanje, odnosno pad uvoza roba i usluga od 23,4 posto - rekao je istaknuvši kako su dva razloga za povećanu državnu potrošnju.
- Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima - istaknuo je.
Što se tiče indeksa potrošačkih cijena, odnosno inflacije, očekivanja za ovu godinu su da će se Hrvatska ponovno vratiti u zonu deflacije.
- Dakle, pad opće razine potrošačkih cijena od 0,3 posto - rekao je. Što se tiče tržišta rada, istaknuo je, za ovu godinu projekcija je pad stope zaposlenosti za 3,3 posto, a rast iduće godine za 1,5 posto.
- Projekcija stope nezaposlenosti je na razini od 9,5 posto ove godine, odnosno devet posto iduće - naveo je Marić istaknuvši kako je projekcija za deficit na razini od 6,8 posto BDP-a.
- Kad uzmemo u obzir očekivano smanjenje prihodne strane proračuna i sve naše aktivnosti za ovu godinu, naša projekcija je deficit, nažalost nakon tri godine viška, od 6,8 posto BDP-a, odnosno 24,8 milijarde kuna. To će rezultirati i povećanjem javnog duga za ovu godinu i očekujemo javni dug od 86,7 posto BDP-a do kraja godine. Za iduću godinu procjena je da ćemo se vratiti u deficit od 2,6 posto - rekao je.
Akcijski plan za administrativno rasterećenje
Vlada je usvojila Akcijski plan administrativnog rasterećenja gospodarstva za ovu godinu. Četvrti je to plan, istaknuo je ministar gospodarstva Darko Horvat, rasterećenja.
- Do sada je provedeno 387 mjera s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna. Ovim planom se gospodarstvo dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna - rekao je.
Novo radno vrijeme zdravstvenih ustanova
Što se tiče situacije s korona virusom, ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako je od 34.476 testiranih trenutno ukupno 2062 slučajeva.
- U odnosu na prošli tjedan imamo smanjenje od 1,08 posto - rekao je.
Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba. Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene.
- U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera stožera civilne zaštite - rekao je Beroš.
Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme.
U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijem pacijenata.
- Zbog poštivanja smjernica, pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme - rad popodne i rad vikendom - najavio je ministar.
'Nema potrebe za dodatnim kapaciteta, praznimo ih'
Ministar Davor Božinović obratio se vezano uz popuštanje mjera.
- Sve zastupnice Civilne zaštite su se uključile u provođenje mjera, ponajviše u smislu provjeravanja mjera - rekao je Božinović. Poručio je da je bilo nepravilnosti, no da su se one u razgovoru otklanjale.
- Nema potrebe za dodatnim kapacitetima u sportskim objektima i započeto je pražnjenje tih objekata - rekao je Božinović. Podsjetimo, ranije u četvrtak se počela prazniti Arena.
Što se tiče povratka hrvatskih državljana iz drugih zemalja, idućeg tjedna priprema se povratak oko 70 državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a planira se povratak i Hrvata iz Italije te čarter let iz Miamija.
- Broj zahtjeva za propusnice je opao na svim razinama. Od 29. travnja je izdano više od milijun i 700 tisuća propusnica - rekao je.
Dodatno zaduženje za najviše 24 milijarde kuna
Ministar Marić tražio je suglasnost da se dodatno zaduži za najviše 24 milijarde kuna.
- Predlaže se dati ovlasti da u tu svrhu potpiše ugovor. Vlada će mjesečno izvještavati o zaduživanju sabor - kazao je Marić. Vlada je prihvatila njegov prijedlog.
Ministar Horvat predložio je da se cijena maske za lice u maloprodaji ograniči na maksimalno 12 kuna, a Vlada je to prihvatila.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
