'Neka svatko pogleda svoju situaciju pa će mu biti jasno'

Vlada svoju treću godišnjicu obilježava radno, sjednicom na kojoj je, među ostalim, dala suglasnost i jamstvo za zaduženje HŽ infrastrukture za milijardu i 250 milijuna kuna za osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture te zbrinjavanje viška zaposlenih.

Kreditom u iznosu od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara, a kredit će se podići kod zajednice ponuditelja - Erste&Steiermaerkische banka, Societe Generale-Splitska banka i OTP banka.

Kredit bi se otplaćivao šest godina, a kamatna stopa bi bila vezana uz šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje. Zaduženje je nužno jer ovi projekti  od lokalnog i međunarodnog značaja po svojoj prirodi ne mogu biti kandidirani za financiranje iz sredstava EU.

Kreditom u iznosu od 250 milijuna kuna, koji bi se podigao kod zajednice ponuditelja Istarska kreditna banka Umag, OTP banka i PBZ, financiralo bi se zbrinjavanje viška zaposlenih u HŽ Infrastrukturi, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine, odnosno financirao bi se iznos koji je HŽ Infrastruktura do sada isplatila za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

'Zaduženja su nužna da bi ulagali u sustav'

 - Umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo kojim trenutno otplaćujemo kamate za autoceste i da se toga riješimo te počnemo financirati HŽ Infrastrukturu, ali i županijske i državne ceste iz 1,20 kuna po litri benzina mi dižemo ovakve kredite. To  moramo raditi da bi ulagali u sustav umjesto da jedan dug anuliramo i da ubuduće umjesto za vraćanje kamate i glavnice za autoceste koje smo izgradili taj novac preusmjerimo u infrastrukturu - rekao je Milanović. 

'Neka svatko pogleda svoju situaciju doma'

Naveo je da se ovakva jamstva trebaju dati kako bi sustav funkcionirao te se ponovno osvrnuo na monetizaciju autoceste protiv koje su se prikupljali potpisi za referendum.  

- To treba ponavljati da ljudi shvate da novac koji bi mogli ulagati u stvari koje nemamo bacamo plaćajući kamatu na nešto što već imamo. Samo neka svatko pogleda svoju situaciju u kući i svoj kredit pa će to biti jasno ako ne za pet minuta onda za pet dana - zaključio je Milanović. 

Prihvaćen prijedlog Zakona o poljoprivredi

Vlada je prihvatila i prijedlog Zakona o poljoprivredi  kojim se, uz ostalo, propisuje priprema te postupak donošenja i provedbe Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2020. godine.

- Prije je bilo više različitih zakona, a ovim sada omogućujemo pojednostavljivanje, lakše snalaženje potencijalnih korisnika na koje se norme odnose i ujednačene postupke administracije. Zakon ujedno daje i pravni okvir za povlačenje sredstava iz EU -rekao je.

Mjesečni financijski planovi

Vlada je u prceduru uputila i Zakon sustavu unutarnjih kontrola, kojim se jača navedeni sustav, a širi se obveza fiskalne odgovornosti. Uz proračunske korisnike pod Zakon će potpadati trgovačka društva u vlasništvu države te jedinice lokalne samouprave, a proširit će se i na javni sektor. Zakonom se osiguravaju bolja predviđanja i kontrola buduće potrošnje. 

Izmijenjen je i Zakon o proračunu. Novost je da će se utvrditi limiti u proračunu za iduću godinu za tzv. hladni pogon, a sve kako u tom dijelu ne bi imali rebalanse. Također propisivat će se mjesečni financijski planovi pa će se svaki mjesec znati koliki su prihodi i rashodi.

'Kod nas se milijuni troše na asfaltiranje ulice'

Nakon provedenog natječaja, Vlada je odlučila da će se u BiH financirati obrazovanje i znanost s 4,6 milijuna kuna, zdravstvo s 3 milijuna, kulturu s 4,3 milijuna kuna. Za pomoć poplavljenim područjima izdvaja se 5 milijuna kuna jer procjena da je obnova kuća prioritet kako ne bi došlo do ponovnog odseljavanja Hrvata s tog područja. Premijer Milanović osvrnuo se na svoj dvodnevni posjet BiH. Kazao je da se njegova Vlada pri dodjeli novčanih sredstava vodi logikom da se novac daje po strogim kriterijima za vidljive projekte. 

- To košta, a ako to Hrvatska država ne financira, neće nitko. Nema toga tako puno, ali vidljivo je i važno je. Svaka naša kuna je nama važa, međutim dugoročno gledano to su za Hrvatsku mali novci, a za njih su ogromni. Što smo dali kroz 10 godina govorimo o 200-300 milijuna kuna. Vidjeli smo da se po hrvatskim ulicama u šahtove prosipa milijun kuna u dva dana, asfaltiranjem i peglanjem ulica koje su nove. Ljudi to vide, čak i tamo - zaključio je Milanović.