Zločini se moraju procesuirati. Tajming uhićenja je indikativan

Premijer Andrej Plenković na samom početku današnje sjednice izvijestio je ministre o svom službenom posjetu BiH te se očitovao o nedavnim uhićenjima u Orašju.

- Želio bih na početku izvijestiti o svom prvom  službenom posjetu u svojstvu predsjednika Vlade BiH. Europska BiH je ključni prioritet Hrvatske. Imao sam zanimljive razgovore i s crkvenim vjerodostojnicima. Posjetio sam i općinu Kiseljak. Kao što znate, nedugo nakon posjeta došlo je do događaja koji je opravdano podigao brigu hrvatske javnosti. Uhićenje bivših pripadnika HVO-a u Orašju, od kojih su dvojica visoki umirovljeni časnici hrvatske vojske. Uhićenja su sigurno pripremana dugo, ali je njihov tajming idindikativan - kazao je Plenković.

- Nastojim prikupiti štoviše relevatnih podataka o slučaju. Naložio sam ministarstvima da pribave sve bitne podatke i osiguraju pravnu, operativ nu i konzularnu pomoć hrvatskim državljanima  s kojima smo u kontaktu putem veleposlanstva. O slučaju smo obavijestili naše partnere i prenijeli zabrinutost. U stalnom sam kontaktu s predsjednicom Republike i predsjednikom Sabora. Potpuno mi je razumljiv interes javnosti i istup pojedinih političara - kazao je.

- Postoji cijeli niz aktivnosti koje su se odvijali između nadležnih institucija RH i BiH prije izbora naše Vlade, a koje zbog njihove složenosti tek treba rasvijetliti. Želio bih poslati jasnu poruku građanima da će naša Vlada učiniti sve kako bi zaštitila legitimne interese Hrvatske, ali i ljudska prava svih koja u ovom trenutku mogu biti ugrožena.

- U potpunosti poštujemo neovisnost pravosuđa. Svi ratni zločini trebaju biti procesuirani, neovisno o etničkoj pripadnosti - rekao je Plenković dodajući da političke formulacije u nekim aktima o udruženom zločinačkom pokretu nisu prihvatljive.

- Neovisnost se branila ne samo na hrvatskom ratištu, nego i u BiH. Zato izražavam zahvalnost svim braniteljima. Ovaj slučaj neće nas zaustaviti u provedbi političkih ciljeva programa s kojim smo pobijedili..Europska budućnost BiH jedini je put za stabilnost i prosperitet. BiH je nama izuzetno važna susjedna zemlja - dodao je.

Podsjetimo, u ponedjeljak su u Orašju uhićeni Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51).

Osniva se Ministarstvo državne imovine

Vlada je usvojila zaključak prema kojem će Središnji ured za upravljanje državnom imovinom postati Ministarstvo državne imovine. Kako je pojasnio premijer, želi se čvršće i koherentnije upravljati državnom imovinom kako bi se riješili problemi s neiskorištenim državnim vlasništvom i stavilo ga se u funkciju odnosno kako bi bilo korisno i za državni proračun.

Preoblikovanjem ureda u Ministarstvo omogućit će se uspostava odgovarajuće upravljačke strukture, nužne za efikasno obavljanje poslova koji se odnose na upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

Predlaže se i niz izmjena koje se uglavnom odnose na usklađivanje djelokruga ministarstava ili državnih ureda sa zakonima koja uređuju njihove resore, odnosno njihovo preciziranje, nadopuna ili promjena.

Na čelu toga ministarstva, prema ranijim najavama, trebao bi biti ministar u Vladi Goran Marić.

Marić: Javni dug je smanjen, taj trend će se nastaviti

Zdravko Marić, ministar financija, komentirao je izvršenje državnog proračuna za 2015. godinu, koje se nije uspjelo apsolvirati zbog pada Vlade. Nakon šest godina recesije, godina je završila gospodarskim rastom od 1,6 posto, istakao je. Napomenuo je da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojen iz proračuna te da tek treba vidjeti koje su posljedice.

- Vrijeme će pokazati koliko je to bila pametna odluka - kazao je, dodajući da je država imala bolji uvid. U 2015. godini 10,7 milijardi kuna je iznosio deficit, odnosno 3,2 posto, a dug je bio 86 posto BDP-a. 

- Duboko vjerujem da je to vrhunac javnog duga, jer će 2016. godine ta razina ići prema dolje, a naš mandat će ići na smanjivanje od makar 10 posto - kazao je Marić. Što se tiče izvršenja za prvu polovicu 2016. godine, kazao je da je povećanje potrošnje dalo svoj doprinos. Deficit je bio pet milijardi kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine.

- Javni dug je prvi puta u povijesti smanjen već u prvom dijelu 2016. godine, a taj trend će se nastaviti - kazao je Marić, zaključujući da će fiskalna pravila biti ispunjena.

Ubrzava se priprema porezne reforme

Kako bi ubrzala postupak zakonskih prilagodbi za implementaciju planirane porezne reforme od početka 2017. godine, Vlada je na sjednici u četvrtak donijela zaključak kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga.

Riječ je o nacrtima prijedloga novih zakona o porezu na dohodak, o porezu na promet nekretnina te o lokalnim porezima, kao i prijedlozima izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost, o doprinosima, o trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila.

Takva je odluka pojašnjena činjenicom da je stručna radna skupina za provođenje revizije poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu, koju je u ožujku ove godine imenovao ministar financija Zdravko Marić, obavila cjelovitu analizu hrvatskog poreznog sustava te je ocijenila utjecaj postojećih zakonskih rješenja na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Temeljem te analize Ministarstvo financija je predložilo nova zakonska rješenja sa ciljem uspostave stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava, uz procjenu učinaka predloženih promjena.

Tim se zaključkom daje suglasnost da se „zbog kratkoće roka proizašlog iz objektivnih okolnosti“ iz postupka procjene učinka propisa izuzmu nacrti prijedloga zakona koji će se mijenjati i dopunjavati u provedbi cjelovite porezne reforme, a za koje je postupak prethodne procjene pokazao da imaju učinak na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Ipak, Ministarstvo financija se zaključkom zadužuje da u roku od dvije godine provede naknadnu procjenu njihovih učinaka te o tome izvijesti Vladu.

Riječ o gotovo polovini od 15 zakona koji će se morati mijenjati za cjelovitu poreznu reformu. Marić je prošlog tjedna, predstavljajući smjernice reforme, kazao da će se za njezinu implementaciju morati izmijeniti devet zakona te će biti doneseno sedam novih zakona.

 Na poreznu se reformu kratko osvrnuo i predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuvši kako je ona bila jedan od ključnih prioriteta izbornog programa nove vlasti, a predstavlja i prvu predstavljenu reformu ove Vlade.

 Također, Vlada je prihvatila i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2105. te polugodišnji izvještaj za prvih šest mjeseci ove godine, s pratećim izvještajima o primjeni fiskalnih pravila za oba razdoblja.

Imenovani ministri koji će pregovarati o plaćama u javnim službama

Vlada je i izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.

 Tako će vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 O osnovici plaća za državne službenike će, pak, pregovarati Čorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

 Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za 6 posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od 2 posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.

Usvojen je i prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima, kojim će predsjedavati premijer Plenković.

Plenković je kazao da će tom pitanju dati prioritetnu važnost, s obzirom na ono što je kazao u uvodu.

Na dnevnom su redu bile i odluke kojima se pokreće postupak izrade zakona o sustavu domovinske sigurnosti i strategije nacionalne sigurnosti. Ministar obrane Damir Krstičević rekao je da se u odnosu na Strategiju nacionalne sigurnosti 2002. godine paradigma sigurnosti promijenila te da treba redefinirati koncept nacionalne sigurnosti.

- Imamo nove oblike ugroza, vidimo ih i u Hrvatskoj ovih dana - rekao je Krstičević.

Cilj je sveobuhvatan i koordiniran sustav, kako bi se smanjila ranjivost društva. Sadašnji sustav nije u skladu sa zahtjevima današnjim vremenom, prožetim terorizmom, izbjegličkom krizom, nezaposlenošću, cyber kriminala i slično.

- Područje sigurnosti se proširuje i produbljuje i dolazi do integracije na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini - kazao je Krstičević. 

- Sadašnji model će se transformirati iz reaktivnog u preventivni - kazao je. Predložio je sebe za čelnika povjerenstva koja će se baviti ovim dokumenata.

Ministar unutarnjih poslova predstavio je prijedlog odluke o pružanju pomoći palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku putem Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Davor Ivo Stier kazao je da će se iz proračuna donirati 100 tisuća dolara u svrhu nabave računala za osnovne škole.