Više od 40% maturanata ne zna što je Ustav. Treba li građanski odgoj biti obavezan predmet?

Treba li građanski odgoj i obrazovanje (GOO) biti obavezan predmet u školi, treba li zadržati opće predmete u strukovnim školama i treba li spustiti dobnu granicu za glasanje na 16 godina? O tome su raspravljali predstavnici pet stranaka (SDP, Most, Možemo!, SDSS i Centar) na okruglom stolu u organizaciji GONG-a i GOOD inicijative, koji od buduće nove vlasti traže da provede ova tri njihova zahtjeva.

HDZ i Domovinski pokret, odnosno koalicija Pravo i pravda, nisu se odazvali pozivu na razgovor.

Trebaju li znati koliko ima zastupnika?

Više od 40 posto učenika završnih razreda ne zna što je Ustav, ili tko je predsjednik Vlade, a većina ih neće ni izaći na izbore. U GONG-u kažu kako se GOO kao međupredmetna tema u školama provodi tek letimično i ovisi o entuzijazmu nastavnika. Uveden je još prije više od 10 godina no ishodi nisu zadovoljavajući Zbog toga žele da bude obavezan predmet.

Panelisti su odgovarali na pitanja novinarke Dore Kršul. Inicijativu su bez zadrške podržali su Dalibor Prevendar (SDP) i Marin Živković (Možemo!), pozivajući se na pozitivne rezultate programa u Rijeci i Zagrebu. 

- Ovo što sad postoji nije dobro. Vršnjačko nasilje, napadi na nastavnike. Druga stvar je poznavanje općih pojmova. Manji broj će ih znati koliko je zastupnika u Saboru. Tih 20 posto koji znaju, ne znaju ništa drugo - ne znaju tko su oni, vide da se svađaju. Ne znaju što je parlamentarna demokracija, kako to radi. Znaju li oni što je zakonodavni proces? Građanski odgoj kako danas funkcionira nije ispunio svoju ulogu i mora se puno bolje organizirati. Ako meni dođe 19-godišnjak i kaže da ne zna što se bira, onda znači da stvar apsolutno ne funkcionira - kazao je Prevendar.

'Demokracija zahtijeva mukotrpan rad'

Marin Živković (Možemo!) istaknuo je kako kroz programe Zag i ŠiZ koji se provode u Zagrebu, učenici aktivno rade projekte u zajednici.  

- Primarna misao je kako vratiti autonomiju mladima, dati im alate da odlučuju gdje će živjeti i raditi, kako će sudjelovati u svojoj školi i zajednici, kako će doprinijeti razvoju društva. Mi ne vidimo demokraciju kao nešto binarno, već nešto što zahtijeva mukotrpan rad i čemu moramo doprinaositi cijelo vrijeme. U ovo moderno vrijeme, svjedoci smo da smo kao društvo izgubili neke mehanizme i moć da utječemo na promjene, jer smo očekivali da će se i kroz nove tehnologije promjene lakše ulagati. Moramo osnaživat igrađane da aktivnije djeluju u svojim zajednicama. Moramo ulagati u mlade koji mogu biti organizatori u svojim zajednicama - poručio je.

'Zašto ne bi sami birali?'

Marija Selak Raspudić (Most) ne podržava ideju uvođenja još jednog obaveznog predmeta. To bi još više opteretilo učenike, a pitanje je i zašto ne bi imali pravo sami birati što će učiti. Osim toga, istaknula je, stranke moraju svojim djelovanjem pokazati kako se postiće veća građanska aktivnost, što Most čini kroz svoje inicijative.

- Što pritom znači autonomija mladih? Ako su maloljetni, ni nemaju je. I zašto im ne dopuštamo da sami odaberu žele li to raditi?Provedba svakog predmeta ovisi o entuzijazmu nastavnika - to je početak i kraj svake priče i nastavnike treba stvaiti u centar svake reforme. Ne mislim da je međupredmetni predmet loše rješenje. U sustavu puno toga nedostaje, STEM predaju nastavnici koji nisu za to obrazovani. I stoge je teško izdvojiti građanski i reći da je tu stvar pala, sve je palo. Realnost te ideje je da je naš sustav preopterećen i s postojećim kurikulom i ne može podnijeti još jedan predmet. No to ne znači da je Most protiv GOO-a - pojasnila je.

'Nema multikulturalnosti mladih'

Nikola Vukobratović (SDSS) istaknuo je kako su glavni problemi nejednaki uvjeti u hrvatskim školama, te nedostatak multikulturalnosti među mladima. Ona praktički i ne postoji, rekao je i skrenuo pažnju na činjenicu da se u udžbenicima manjine poput Srba i Talijana spominju isključivo kao napadači na hrvatski nacionalni projekt.

- Ne mislim da postoji ikakva prepreka uvođenju obraveznog GOO osim organizacije. No treba reći da samo uvođenje ne znači puno, nije svejedno kakav je on, isto može postati predmet kulturnih ratova. Bojim se da radimo ozbiljnu grešku ako pretjerani naglasak stavljamo na formalne stvari - zaključio je.

Ivana Fundurulić (Centar), inače profesorica u II. gimnaziji u Zagrebu, apelirala je na povratak Cjelovitoj kurikularnoj reformi i temeljitoj reorganizaciji nastave. 

- Građanski odgoj je užasno bitan, treba ga ojačati i provjeravati kako se provodi. No postoje tehničke i strukturne poteškoće, velik broj škola radi u dvije smjene, neke rade i u tri smjene, pa je pitanje gdje održavati novi predmet - dodala je.

Ukidanje povijesti je loše

Panelisti se nisu složili ni oko spuštanja dobne granice za glasanje, a složni su kako je izuzetno loše izbacivanje općeobrazovnih predmeta iz strukovnih škola.

- Nije nam prihvatljivo strukovno obrazovanje orjentirano tek na tržište rada. I oni koji ne idu na fakultete moraju imati osnovne građanske kompetencije - istaknuo je Živković (Možemo!).

- Većina učenika nakon strukovne škole izlazi i polaže državnu maturu. To pokazuje da to strukovno obrazovanje nema primarnu svrhu stjecanja struke. Mi smatramo da nije nužno bitna kvantiteta, već kvaliteta. Protiv ukidanja smo PiG-a.Trebamo se na razini države odlučiti jesu li strukovne škole prijelaz na fakultet ili za stjecanje struke - poručila je Fundurulić (Centar).