Ne možete mijenjati primarnu zdravstvenu zaštitu, bez da ne mijenjate sekundarnu. Trudili smo se dati sveobuhvatan koncept, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na predstavljanju reforme
Vili Beroš predstavljao reformu pa ga zbunila izreka: 'Zdrav čovjek ima 100 žena. Ups, želja'
U Ministarstvu zdravstva održava se konferencija za medije na temu reforme zdravstva. Ministar Vili Beroš je na početku rekao da su promjene u sustavu zdravstva nužne i da o tome govori već dvije godine, prenosi N1.
Na početku je Beroš napravio lapsus i rekao: "Zdrav čovjek ima stotinu žena" što je izazvalo smijeh.
- Ovo je već drugi put da sam to rekao - rekao je i ispravio se: "Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu".
Podsjetio je na Covid krizu i rekao kako je tjednima sa suradnicima analizirao sustav i disfunkcionalnost u sustavu.
- Potrebno je imati jasnu viziju što je važno napraviti. Ne možete mijenjati primarnu zdravstvenu zaštitu, bez da ne mijenjate sekundarnu. Trudili smo se dati sveobuhvatan koncept - rekao je Beroš.
Poručio je kako će se država osloniti na privatni sustav te da bi bila greška ne koristiti postojeće resurse.
- Želimo promijeniti paradigmu. Sada smo orijentirani prema sofisticiranom liječenju terminalnih bolesti. Rezultati nisu dobri, a trošak je golem. Želim da nasljeđe ove administracije bude okrenuto prema preventivi, prema ranom otkrivanju bolesti - rekao je Beroš.
Ministar je istaknuo i kako je osnovni specifični cilj jačanje primarne zdravstvene zaštite koja sad ne vrši ulogu kako bi trebala.
- Tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine koji su često pretrpani poslom - poručio je i dodao kako obiteljska medicina mora biti adut. Drugi cilj je, navodi, reorganizacija bolnica. Važno pitanje je i pitanje ljudskih resursa, a Beroš navodi i da treba nadoknaditi broj potrebnih specijalista iako to nije ni brzo ni jednostavno.
- Ovo mora biti konsenzus svih. Mi mislimo da je ovo pravi put i da odgovara modernim zdravstvenim izazovima - rekao je Beroš. Poručio je da mora biti kompromisa i da "administracija sluša i kritike", ali da one moraju biti konstruktivne.
Istaknuo je da je zdravlje građana najvažnije, što se najbolje vidjelo u pandemiji.
- Molim sve, s obzirom na to da su nam interesi zajednički, da se okanimo politikantstva, da se okanimo kritike zbog kritike i da se okrenemo budućnosti - rekao je.
Javno savjetovanje se produžuje do 5. studenoga, rekao je ministar, i pozvao sve koji imaju nešto za reći da to i kažu.
Beroš je rekao kako su mogućnosti ograničene, no da se htjelo pronaći optimalno rješenje.
- Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse - rekao je. Dodao je i da kao aktualni ministar ne želi da budući ministri dožive da im stanovništvo odbija cijepljenje u jeku aktualne pandemije i da je zbog toga razvoj zdravstvene pismenosti jedan od prioriteta.
Poručio je i da želi da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati i što misle o zdravstvenom sustavu.
Spomenuo je i uvođenje eKartona koje bi Hrvatsku stavilo u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo.
- Na razini primarne zdravstvene zaštite mora se pružati najveći broj usluga i mora raditi najveći broj stručnjaka i oni moraju biti na raspolaganju građanima - rekao je ministar.
- Hrvatska može i mora napraviti više - poručio je Beroš i naveo da neke stvari jednostavno više ne idu, posebice kada je riječ o debljini ili slučajevima nekih bolesti te da kao narod moramo početi brinuti o zdravlju.
- Ovaj zakon i ova administracija nije represivna, ne želi penalizaciju, ne želi nikoga kažnjavati - rekao je ministar i dodao da nema većih sankcija u novim zakonima nego su one samo preračunate u eure i iste su kao i ranije.
Što se tiče Imunološkog zavoda, Beroš je rekao da se on seli u Rugvicu i da se radi na dokumentaciji za tvornicu zmijskog antitoksina.
- To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog - rekao je.
Poručio je i da je nužna hitna helikopterska služba, a stigla je i pomoć EK-a u realizaciji tog projekta. U tijeku je ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, poručio je Beroš. O punoj operativnosti razmišlja se do kraja 2024. godine.
- Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako raspisati međunarodni tender - rekao je.
Beroš je naglasio i da je potrebno i vrijeme i zajedništvo, kao i visoki politički i društveni stupanj suglasnosti oko rješenja. Očekuje i podršku u Saboru.
- Evolucija, a ne revolucija - rekao je.
Uskoro više...