'Čak 57 posto sekvencioniranih uzoraka su britanski soj'

Pojedine članice EU sve su nezadovoljnije raspodjelom cjepiva protiv korona virusa, a među najzakinutijima je Hrvatska, zbog čeka Vlada razmišlja o interventnom uvozu ruskog cjepiva Sputnik V. 

POGLEDAJTE VIDEO Presica Stožera

Danas imamo manje novozaraženih nego proteklih dana, zabilježili smo 129 slučajeva, ali tako je svakog ponedjeljka. No, i to je više od ponedjeljka prije tjedan dana, ali i onog prije dva tjedna. U tjedan dana nam je broj novozaraženih, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, porastao za 28,8 posto.

- 14-dnevna incidencija je 198,4, najnižu ima Istarska, 51,7, a najvišu Dubrovačko-neretvanska županija, 491,7. Po tome smo sedmi u EU - rekao je. 

'Teško je utvrditi povezanost cijepljenja s tromboembolijskom bolesti jer se javlja svaki dan'

Do sad smo potrošili 328.354 doza cjepiva, cijepljeno je 257.391 ljudi, od čega s dvije doze njih 70.963. A HALMED je zaprimio 1580 prijava nuspojava na cjepiva.

Na pitanje koliko je kod nas do sada zaprimljeno prijava nuspojava sa smrtnim ishodom i koliko na koje cjepivo, Capak nije znao reći u ovom trenutku.

- Nama dođe prijava i ako je netko 14, 15 dana nakon cijepljenja imao smrtni ishod jer se ta osoba cijepila pa se radi o vremenskom slijedu i dobro je da se takve informacije šalju HALMED-u jer nekad takvo grupiranje informacija može biti signal da nešto treba provjeriti. Ali u svakom slučaju, u svim do sad, osim u ovom slučaju cijepljenja 91-godišnjakinje AstraZenecom, je zaključak Povjerenstva da nema povezanosti između cijepljenja i smrtnog ishoda. Za slučaj 91-godišnje žene se još utvrđuje - rekao je. 

Na pitanje koliko je ljudi odbilo cijepljenje AstraZenecom, Capak je rekao da je siguran da je broj manji od trideset posto, koliko su izvijestili iz KOHOM-a. Pojasnio je i na koji način se dokazuje povezanost cijepljenja sa trombozom, plućnom embolijom i smrtnog ishoda. 

- To je vrlo teško pitanje. Postoje elementi temeljem kojih se može zaključivati o uzročno-posljedičnoj povezanosti i postoje elementi temeljem kojih se takvi zaključci odbacuju. Kako utvrditi da li tromboembolija posljedica cijepljenja ili ne, to je užasno teško iz razloga jer se trombolije javljaju svaki dan, kao i posljedice korona bolesti, između ostalog i mnogih drugih stanja, primjerice uzimanja kontracepcijskih pilula. Ako imamo veću pojavu tromboembolijske bolesti među cijepljenom populacijom nego među onom koja se nije cijepila, onda možemo razgovarati o tome da cijepljenje uzrokuje tromboemboliju u nekom postotku, ali to isto ne znači da treba zaustaviti cijepljenje nego da treba vidjeti da li je veća šteta ili korist - rekao je. 

Raste broj slučajeva novih sojeva

Izvijestio je i potvrđenim slučajevima novih sojeva.

- U petak navečer su nam stigli iz ECDC-a rezultati sekvencioniranja 353 uzorka. Od toga su 204, odnosno 57 posto britanski soj, 45 su češki te četiri južnoafrička soja. Od ta četiri, dvoje su putovali iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje nisu putovali nigdje - izvijestio je.

Tako do danas ukupno bilježimo 356 potvrđenih slučajeva britanskog soja, 170 češkog te sedam južnoafričkog. 

'Porast broja zaraženih i hospitaliziranih postaje, nažalost, trend kontinuiteta'

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je kako, nažalost, ovaj porast broja zaraženih i hospitaliziranih postaje trend kontinuiteta.

- Moramo znati da smo mi jedini oni koji možemo i moramo prekinuti uzlazne brojke. Dovoljno je upozorenje oko nas, uključujući i dominaciju britanskog soja, koji polako preuzima primat u Hrvatskoj i EU. Dinamika isporuke cjepiva svima vam je poznata. Situacija u okruženju govori nam da moramo raditi na osobnoj odgovornosti. Očuvajmo hrvatski model mjera, koji je među najliberalnijima bez određenog zatvaranja i policijskog sata. To od nas traži malu žrtvu. O tome ovisi hoćemo li imati sezonu ili će nas turisti zaobilaziti - rekao je Beroš i naglasio važnost distance i dezinfekcije jer je virus i dalje oko nas, a pandemija traje.

Naglasio je kako je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu s čelnicima raznih institucija razgovarao o pravednijoj raspodjeli cjepiva za sve građane. Govorio je i o cjepivu AstraZenece, kojeg sve više zemalja privremeno obustavlja dok se ne utvrdi poveznica sa smrtnim ishodima.

- Kao odgovorna Vlada mi želimo sve razmatrati na utemeljen znanstveni način. Ali isto tako reći ću da je Svjetska zdravstvena organizacija naglasila da je gotovo 300 milijuna ljudi cijepljeno AstraZenecom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu u odnosu na druga cjepiva ovo cjepivo povezano sa smrtnim ishodima ili određenim poremećajima. Odgovornost je svakog cjepitelja, HZJZ-a, HALMED-a i Vlade evaluacija svih onih događanja koje imamo i kod nas u vezi sa cijepljenjem, ali treba reći da je za očekivati da će ponekad biti preklapanja između onih patoloških stanja, koja bi se desila sama po sebi i cijepljenja - rekao je Beroš i dodao da se dnevno u Hrvatskoj hospitalizira devet bolesnika koji već imaju probleme s trombozom i embolijom pluća te da dio njih i umre.

Sputnik V

Na pitanje što nam je sve od dokumentacije o ruskom Sputniku stiglo, kakav je sad daljnji proces te koliko bismo tog cjepiva naručili ako bismo išli u interventni uvoz u slučaju da ga prije EMA-e odobri naš HALMED, Capak nije konkretno odgovorio.

- Ne znam što su sve dostavili, to je u nadležnosti HALMED-a. HZJZ nema uvid u te dokumente. Nismo razgovarali o količini koju bi naručili - rekao je.

Upitan hoćemo li svejedno ići u interventni uvoz i ako Europska agencija za lijekove (EMA) odbije dokumentaciju o Sputniku, koju trenutno evaluira i ne odobri to cjepivo, Beroš je naglasio da bi odbijanje od strane EMA-e značilo da ta dokumentacija nije adekvatna.

- U tom smislu sumnjam da bi bilo tko na svijetu, uključujući i HALMED, mogao dati drugačiji zaključak - rekao je. 

Dakle, bez odobrenja EMA-a očito je da Hrvatska neće uvoziti Sputnik.

Iako su iz Pfizera najavili kako će nam dostaviti više doza cjepiva, dodao je Capak, to se nije dogodilo. A to nije ni prvi put da su nam obećavali više.

- Tijekom ožujka imamo najavu od 23.000 doza Pfizera tjedno. Istina je da je Pfizer u petak obećao da će dostaviti nešto veće količine, ali mi nismo dobili niti potvrdu toga niti smo dobili više doza. Danas je primljeno 23.000 doza, koliko je i bilo najavljeno. Za sve dalje ćemo vidjeti kada nam se Pfizer javi - istaknuo je. 

Kako je završio razgovor s Kinezima u petak?

Na pitanje hoće li se interventno uvoziti i kinesko cjepivo, nakon što su se sastali u petak s kineskim proizvođačima, Capak je istaknuo kako su na tom sastanku dobili dosta šture informacije.

- Ovaj tjedan imamo sastanak s još jednim kineskim proizvođačem. Nismo zasad dobili dovoljno informacija da bismo mogli donijeti neke zaključke. To bi trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora, a sad smo dobili samo šture informacije koliki su njihovi kapaciteti proizvodnje, kakve je vrste cjepivo. Mi smo zatražili ono što nas najviše zanima, rezultate treće faze kliničkih ispitivanja, koji nisu objavljeni u svjetskoj literaturi i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj sljedećoj fazi pregovora između Vlade RH i Kine - rekao je Capak.

Što se Hrvatskoj dogodilo, treći smo najgori u EU po procijepljenosti?

Kako je moguće da su neke zemlje u EU dobile više cjepiva od nas i jesmo li se jednostavno loše "kladili" i uzeli previše doza AstraZenece, pitanje je na koje je Capak dao objašnjenje.

- Razlike su jer se unutar EU odlučilo da će se ići na isporuku pro rate, po broju stanovnika za pojedine farmaceutske kuće, a ne za ukupnu količinu cjepiva, koju je EU zakupila. Obzirom da je oxfordsko cjepivo trebalo biti prvo registrirano i na broj ljudi za koje smo mislili da se žele cijepiti, odlučili smo uzeti 3,8 milijuna doza AstraZenece, ali kako to EU određuje temeljem broja stanovnika, onda nam je EU smanjila količinu na 2,7 milijuna doza za koje smo mi sklopili ugovor između EU i AstraZenecom. Neke su države i druga cjepiva uzimale u maksimalnim količinama. Mi u početku tako nismo učinili, Pfizera smo uzeli milijun jer smo računali na isporuku AstraZenece. Kasnije smo to pokušali ispraviti i sad smo sklopili dva dodatna sporazuma s Pfizerom, razgovaramo i o trećem, kako bismo dobili ukupno tri milijuna doza - rekao je Capak.

Na pitanje zašto mi nismo postupile u početku kao druge zemlje, Capak je rekao kako su se vodili stručnim kriterijima o broju stanovništva, rizičnim skupinama i koliko je osoba izrazilo želju da se cijepi. 

- To su epidemiološki kriteriji na temelju kojih smo mi određivali broj cjepiva. Uzeli smo i ogromne količine rezerve, u ovom trenutku je to više od 8 milijuna doza. No, naprosto zbog toga što smo zaigrali na kartu AstraZenece, kao i neke druge države, su nam isporučene relativno manje količine - dodao je.

Možemo li otkazati AstraZenecu s obzirom na probleme u isporuci i usmjeriti narudžbu na neko drugo cjepivo?

- To je pravno pitanje za koje ne znam može li se izvesti bez posljedica. Ali u svakom slučaju premijer poduzima sve oko pravednije raspodjele u odnosu na ukupne količine koje je naručila EU - istaknuo  je Capak.

Čelnik Stožera i potpredsjednik Vlade, Davor Božinović, naglasio je kako je činjenica da su sve države članice, više ili manje, nezadovoljne dinamikom isporuke cjepiva.

- Potvrda tome je izjava potpredsjednika EK, koji je rekao da je EU pogriješila prilikom osmišljavanja strategije cijepljenja. I upravo na temelju svih tih spoznaja je predsjednik Vlade i išao u Bruxelles kako bi se utjecalo na EK da se naprave korekcije koje su dovele do toga da u ovoj fazi postoji razlika između država članica u broju dostupnih cjepiva i kako bi se ta razlika smanjila - rekao je dodavši kako su iz Bruxellesa počele stizati i optimističnije najave.

Na pitanje jesmo li onda trebali sami u pregovore direktno s proizvođačima, mimo EK, Božinović je istaknuo kako su sve države članice autorizirale EK da pregovara u njihovo ime.

- Kada bi ostavili to tržište slobodno svim državama, onda bi se vidjelo koliko je koja država moćna i tu bi manje države članice, kao što je Hrvatska, prošle najgore - rekao je dodavši kako je zato nabava putem Europske komisije bio ispravan put.

- I siguran sam da će EU izaći iz ovoga s jednim novim iskustvom. Zdravstvena politika nije bila od početka dio integrirane politike, ali ovdje se vidi da samo zajedničkim i solidarnim pristupom možemo izaći iz ove situacije. Vi možete cijepiti svoje stanovništvo, ali ako vaši susjedi nisu cijepljeni, jedino vam preostaje zatvoriti hermetički svoje granice, a nitko o tome ne razmišlja, niti mu pada napamet niti je to moguće - rekao je Božinović naglasivši kako su ovo problemi s kojima se svijet prvi put suočava, a da su najveći problem proizvodni kapaciteti.

- Bez obzira na razvijenost farmaceutske industrije, pitanje je koliko uopće svijet ima kapaciteta da proizvede dovoljnu količinu svih tih vrsta cjepiva - dodao je.

Razmatra li se tužba na razini EU ili nas pojedinačno protiv proizvođača?

- Ja o tome nemam nikakvih informacija u ovom trenutku. Ključno je ovo o čemu se šalju poruke i signali, a to je da se čim prije situacija s proizvodnjom ubrza - rekao je.