UVRNUTA LOGIKA: Narodne novine trguju tonerima. Skuplje ih kupuju nego prodaju i gube milijune. Što više prodaju, to je veći gubitak. DORH istražuje jesu li korumpirani ili samo glupi. Ili možda oboje...
Veliko rasulo u državnoj tvrtki: Kupi skuplje pa prodaj jeftinije
Kupi nešto za 100, a prodaj za 90 kuna i ostvari gubitak. Takva poslovna logika ne bi prošla da netko ima svoje privatno poduzeće, ali u državnom poduzeću Narodne novine očito prolazi.
Već smo pisali da su Narodne novine, tvrtka poznata po tiskanicama i istoimenom Službenom listu, prošlu godinu prvi puta u povijesti završila u gubitku. I to 78 milijuna kuna.
Na proizvodnji toaletnog papira su bacili 64 milijuna kuna u zahod, izmijenjalo se pet politički postavljenih uprava, a sada izlaze na vidjelo i novi detalji.
Prije godinu dana su Narodne novine potpisale ugovor da opskrbljuju ministarstva i dodatni dio državne uprave tintama i tonerima za printere. Posao je u dvije godine vrijedan više od 12 milijuna kuna. Ali sada doznajemo da na njemu gube. Zašto? Zato što su i prije natječaja ugovorili s malom zagrebačkom tvrtkom Insepo da iste te tonere i tinte kupuju skuplje nego ih prodaju svom vlasniku: državi?!
- Nova uprava je uočila negativni ugovor i odmah je reagirala. Radi se o nepovoljnom ugovoru za tvrtku, a zašto je potpisan je pitanje za upravu koja ga je potpisala. Ugovor nije konzumiran do kraja i nadamo se da ćemo uspjeti izaći iz ovog nepovoljnog ugovora – službeni je odgovor nove uprave na čelu sa Zlatkom Hodakom koju je postavila ova, HDZ-ova vlast.
Težak raskid ugovora
Na natječaj s nepovoljnim cijenama Narodne novine su se javile za vrijeme Davora Čovića koji je postavljen u mandatu Kukuriku koalicije. Čovića interni izvori terete i za izuzetno nepovoljni ugovor s Hrvatskim nogometnim savezom, ali kako doznajemo ima i još spornih ugovora. Na ovom s tintom i tonerima, procijenjeni gubitak Narodnih novina samo u zadnjih godinu dana je 1,5 milijuna kuna. Ali doznajemo da je on manji jer očito u ministarstvima nisu puno printali, pa Narodne novine nisu isporučile sve ugovoreno. Suluda je situacija da Narodne novine što više prodaju, to više i gube. Pa ako cijeli ugovor bude realiziran, gubitak im je preko tri milijuna kuna.
- Taj, ali i neki drugi ugovori su potpuno iracionalni i nepovoljni. To nitko ne bi radio sa svojim novcem. Sve je prijavljeno Državnom odvjetništvu koje radi na slučaju. Nevjerojatno je da su Narodne novine završile skoro 80 milijuna kuna u gubitku, za to treba netko odgovarati – kaže nam upućeni sugovornik iz tvrtke.
Zanimljivo je da je na prvi upit medija ubrzo nakon potpisivanja ugovora, uprava odgovorila da su cijene tajne, a da se ne može procjenjivati da će biti na gubitku kada isporuka nije ni počela. Godinu dana poslije, gubici su evidentni. Štoviše, kako doznajemo, bračni par Lidija i Dejan Desnica koji su vlasnici Insepa ne žele mijenjati ugovor.
Ludi ugovor s HNS-om
Za njih je on povoljan. Inače, oni imaju pet zaposlenih i prodaja tinti i tonera im nije osnovni posao.
- Čovjek kaže da on ima ugovor još godinu dana, potpisan i ovjeren i ne želi ga mijenjati. DORH će, nadamo se, utvrditi sve okolnosti potpisanog ugovora. Je li bivša uprava samo htjela dobiti posao pod svaku cijenu ili je bilo eventualne korupcije. U svakom slučaju, na tom ugovoru gubimo – kaže nam drugi sugovornik iz Narodnih novina.
Tvrtki Insepo zaista poslovanje ide sve bolje i bolje iz godine u godinu. Počeli su prije pet godina s 1,7 milijuna kuna prihoda, lani su završili sa 6,23 milijuna kuna. Za očekivati je da će ova godina biti izvrsna s obzirom na dodatnu zaradu od prodaje tinta i tonera Narodnim novinama.
A nije prvi puta da ova državna tvrtka čudnim putevima javne nabave i ugovorima koji graniče s razumom sebi stvaraju gubitke, a povećavaju zaradu privatnika. Lud je primjer ugovora sa Hrvatskim nogometnim savezom sklopljen također u mandatu Davora Čovića 2015. godine.
Prema tom ugovoru, Narodne novine su postale distributer artikala s logom HNS-a. Ali je HNS u ugovoru koji je potpisao Davor Šuker uglavio da moraju kupovati sve artikle od tvrtke Mosgen, koja je navodno u vlasništvu njegova prijatelja. Narodne novine su kupile artikala za 12 milijuna kuna i plaćali su ih nevjerojatno skupo, iako je roba stizala iz Kine. Samo što je na sebi imala zalijepljen logo HNS-a. Kako bi se opravdali visoku nabavnu cijenu za 20-ak tisuća artikala, Narodne novine su izazvale podsmjeh tražeći lani za kišobran s logom HNS-a 225 kuna. Za šiltericu 100-injak kuna, za šalicu 80 kuna... Uglavnom, tako skupe proizvode nitko nije kupovao.
- Čak smo organizirali i rasprodaje s 30 posto popusta, ali i tada je bilo preskupo. A pokušali smo sve rasprodati po tri puta nižoj cijeni nego smo mi kupili. Mislim da je od 3000 skupo plaćenih magneta prodan samo jedan - objašnjava nam naš sugovornik.
Važne su četiri karte
I to nije sve. Ugovor o distribuciji HNS-ovih proizvoda je istekao ove jeseni, pa ih Narodne novine više i ne mogu prodavati.
- Puna su nam skladišta, ne znamo što bi sve sa tim artiklima - zaključuje naš sugovornik.
Sam HNS nije puno zaradio tim ugovorom, tek 30-ak tisuća kuna. Ali zato su osigurali i upravi četiri karte za utakmice. A upravi tvrtki Mosgen divnu zaradu.
Nova uprava i kaznene prijave
Zlatko Hodak je došao na čelo Narodnih novina ove godine, on je peti čelnik tvrtke u pet godina.
Doznajemo da je sa svojom ekipom našao niz nepravilnosti koje je redom prijavio institucijama. Nije član stranke iako je u kvoti HDZ-a. Bio je na čelu upravnog vijeća Agencije za investicije i konkurentnost i neuspješno se kandidirao za čelnika HGK.
Marić i Dalić su odgovorni
Nova uprava treba racionalizirati poslovanje. Izabrali su ih ministar Goran Marić i ministrica Martina Dalić. U upravi je uz Hodaka i Robert Hirc (Reformisti) i zagorski HDZ-ovac Mato Regvar, bivši šef Fine.
Uložili 63 milijuna kuna za WC papir pa odustali
Prije pet godina je uprava Narodnih novina došla na ideju za proizvodnju vlastitog toaletnog papira i ubrusa. Do danas je uloženo više od 63 milijuna kuna, promijenilo se pet uprava, tvrtka Mekkoo koja proizvodi papir je u gubicima. Nova uprava će ih ugasiti iako imaju vrijedne strojeve u koje je uloženo preko 36 milijuna kuna. Posao je propao zbog niza loših i skupih odluka koje je pobrojala revizija, ali DORH još nije donio zaključak o tom slučaju.