Veliki vodič kroz parlamentarne izbore: O izbornim jedinicama, cijeloj proceduri, financijama...

Kad će se raspustiti 10. saziv Sabora?

Premijer Andrej Plenković najavio će da će se Sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka, no to ne znači da zadnji dan zasjedanja aktualnog saziva neće biti, primjerice, 15. ožujka. Ovog tjedna na planu rada nema glasanja, tako da "sudac neće svirati kraj" jer vladajućima je svakako u planu prije izbora, među ostalim, donijeti "Lex AP".

Koliko je zastupničkih ruku potrebno za odluku o raspuštanju?

Za raspuštanje Sabora potrebno je 76 glasova, a HDZ-ova parlamentarna većina za tu odluku ima dovoljno ruku. No za očekivati je da će za raspuštanje Sabora glasati i oporbeni zastupnici. Podsjetimo, prije tjedan dana vladajuća većina sa 78 ruku odbila je oporbeni prijedlog za raspuštanje Sabora.

Kad će biti parlamentarni izbori?

Vlada odlučuje o tome kad će raspustiti parlament, ali odluka o datumu parlamentarnih izbora je na predsjedniku države, Zoranu Milanoviću. Prema Ustavu, od odluke o raspuštanju pa do dana izbora mora proteći najmanje 30 a najviše 60 dana. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, što također nije isključeno, Zoran Milanović može odlučiti da će izbori biti najranije 21. travnja, a najkasnije 12. svibnja. Raspusti li parlament 22. ožujka, izbori za Sabor bit će najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Tko ima pravo glasa u Hrvatskoj?

Pravo glasa na izborima imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Gdje se sve može glasati?

Izbori se provode na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Na posljednjim izborima, u srpnju 2020., glasalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, prema hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu. Birači mogu glasati i na posebnim biračkim mjestima koja se određuju za birače koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. To se odnosi i na birače koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama, birače koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnome moru Republike Hrvatske, na birače koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te na birače lišene slobode.

Koliko zastupnika biramo na parlamentarnim izborima?

Saborske zastupnike biramo na mandat od četiri godine. Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik. Njih 140 bira se u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, a osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Mogu li birači izravno utjecati na izbor zastupnika koji će ih predstavljati?

Mogu. Birači imaju pravo i na preferencijalni glas, tj. na glasačkom listiću uz redni broj liste koju preferira, mogu označiti jednog od 14 kandidata s te liste kojem daju prednost pred ostalima. Time birači mogu osigurati da kandidat, ako je i posljednji na stranačkoj listi, može preskočiti kolege i osvojiti mandat.

Imamo nove izborne jedinice. Što se i za koga mijenja?

Sabor je krajem rujna 2023. godine donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika, kojim se ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja se karta izbornih jedinica. Najveća promjena je u Zagrebu, koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Struka i oporba prozivali su tad vladajuće da su novim modelom "frankenštajnske" izborne jedinice postale još nakaradnije jer se dodatno narušio ionako teritorijalno nelogičan izgled izbornih jedinica. Novim modelom tako su, primjerice, u istu jedinicu spojeni Pag i Petrinja, Vir i Kutina, Osijek i Koprivnica.

Koliko će se stranaka natjecati na izborima?

Teško je procijeniti. U Hrvatskoj bi do izbora trebalo biti 160 aktivnih političkih stranaka jer pojedine su još u procesu registracije. Liste za izbor zastupnika mogu samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista) koje su na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora registrirane u Hrvatskoj, a svoje liste mogu imati i birači. Naime, birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 500 potpisa birača. Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, birači i udruge nacionalnih manjina. Za pravovaljanost kandidatura potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača. Prijedlozi lista podnose se Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Što se događa nakon što liste za Sabor budu kreirane?

Izborni rokovi počinju teći prvog dana nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, što znači da tad počinje teći 14-dnevni rok za podnošenje kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Slijedi rok od 48 sati u kojem DIP treba prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene liste. Objavom zbirnih lista počinje službena izborna promidžba. 

Zagreb podijeljen u tri izborne jedinice, a ni kod ostalih nije bolje

Novi 11. saziv birat ćemo po novome modelu izbornih jedinica, koji za petinu birača, odnosno njih 22 posto znači da će promijeniti izbornu jedinicu. Zagreb se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novom potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Tako tramvajska linija br. 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, u tih deset kilometara prolazi kroz tri izborne jedinice.

No mnoga druga naselja koja povijesno i regionalno trebaju funkcionirati kao jedno od sada će glasati u odvojenim izbornim jedinicama. Primjer za to su Islam Grčki i Islam Latinski, smješteni u zaleđu Zadra. Ta dva sela udaljena su samo 2,7 kilometara. Islam Latinski je naselje u sastavu Općine Posedarje i po novom će svoje zastupnike birati s Kutinom i Siskom, od kojih je udaljen 348 kilometara, odnosno više od 250 kilometara. Islam Grčki je naselje u sastavu Grada Benkovca, a on ostaje u 9. izbornoj jedinici, u kojoj je veći dio Zadarske županije.

Otok Šolta i Grad Solin po novom su u istoj izbornoj jedinici kao Knin, a ne, kao prije, sa Splitom. Općina Matulji, koja se geografski nalazi između Istre i Rijeke, po novom će zastupnike birati kao i Islam Latinski. HDZ se prozivalo da su izborne jedinice iskrojili po svojoj mjeri. Bilo je prijedloga da se Hrvatska podijeli u šest izbornih jedinica koje bi uvažavale jednakost biračkog prava i u kojima bi se birao različiti broj mandata te da granice izbornih jedinica prate granice županija.