Ruska tradicija i ruski zakon nalažu da polaganje prisege novog predsjednika pokreće rekonstrukciju vlade, što bi moglo baciti rijetko svjetlo na Putinovo stanje uma uoči još jednog šestogodišnjeg mandata
OSIGURAO JOŠ JEDAN MANDAT
Veliki dan za Putina, strahuje se od onoga što slijedi za Rusiju: 'Ovo su Putinovi glavni ciljevi'
Vladimira Putina (71) po peti će put proglasiti predsjednikom Rusije. Uz aplauz će se proštetati crvenim tepihom velike kremaljske palače, s ono što slijedi je manje sigurno, ali i znatno važnije. Ruska tradicija i ruski zakon nalažu da polaganje prisege novog predsjednika pokreće rekonstrukciju vlade, što bi moglo baciti rijetko svjetlo na Putinovo stanje uma uoči još jednog šestogodišnjeg mandata, piše Politico. S ruskim ratom protiv Ukrajine u svojoj trećoj godini, Putin ne pokazuje znakove da želi skrenuti sa svog trenutnog puta uništavanja Kijeva, represije kod kuće i antagonizma prema Zapadu.
- Glavni cilj za Putina je proizvesti više oružja, održati gospodarstvo stabilnim, zaštititi ga od sankcija i boriti se protiv inflacije. Ne bismo trebali očekivati reviziju te politike - rekla je Tatjana Stanovaja, osnivačica tvrtke za političku analizu R. Politik.
No mjera do koje Putin preispituje postavu ekipe zadužene za provedbu tog programa ponudit će uvid u to koliko je spreman odreći se starih navika kako bi osigurao budućnost svog režima. Prema Nikolaju Petrovu, savjetniku u britanskom think tanku Chatham House, Putin je tradicionalno povezao dva modela upravljanja.
Stara garda i lojalni tehnokrati
S jedne strane, oslonio se na staru gardu povjerljivih prijatelja i poznanika, poput ministra obrane Sergeja Šojgua i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, od kojih je potonji na toj dužnosti dva desetljeća. S druge pak strane, oslanjao se na lojalne tehnokrate, kao što su premijer Mihail Mišustin i šefica ruske središnje banke Elvira Nabiullina, kako bi održali gospodarstvo zemlje. Ali čini se da je takav način postupanja sve neodrživiji jer su neki Putinovi ljudi od najvećeg povjerenja blizu sedamdesetih godina ili u njima.n To uključuje Lavrova (74), Šojgua (68) i ključne ljude sigurnosnog sustava - Aleksandra Bortnikova (72), Sergeja Nariškina (69) i Aleksandra Bastrikina (70).
- Vrijeme je da Putinova generacija napusti pozornicu, ali njihove zamjene nisu spremne. Sustav je suočen s ozbiljnim problemom, a vidjet ćemo u kojoj će ga mjeri moći riješiti ili će samo čekati - rekao je Petrov.
S njim se složio i politički analitičar Abbas Glijamov koji tvrdi da "ako Putin želi zadržati svoj sustav, mora ga promijeniti". Ukazao je na nedavno šokantno uhićenje zamjenika ministra obrane Timura Ivanova zbog primanja mita, koje se naširoko smatra napadom na Šojgua, kao mogući signal da je Putin spreman "uzdrmati temelje sustava". To bi bilo veliko odstupanje od starog načina postupanja - koji je Šojguu omogućio da zadrži svoju dužnost ministra obrane unatoč sporom napretku u Ukrajini i skandaloznom pokušaju pobune vođe Wagnerovih plaćenika Jevgenija Prigožina.
Proteklih godina Kremlj se općenito opredjeljivao za kandidate za koje se smatralo da ih je lako kontrolirati, a ne za one koji su nužno bili kvalificirani za posao koji je pri ruci, pa je tako koristio i Putinove bivše tjelohranitelje ili mlađe rođake ljudi iz Putinova unutarnjeg kruga. U tom kontekstu Dmitrija Patruševa, aktualnog ministra poljoprivrede i sina tajnika Vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa (72), hvale kao nekoga tko bi mogao biti unaprijeđen u Putinovom nadolazećem preustroju.
No Petrov iz Chatham Housea dodao je da su takva imenovanja još jedan način na koji Putin drži njihove roditelje "na uzici". Analitičarka Stanovaja rekla je da bi iznenađenja također mogla doći u obliku još nepoznatih "mladih jastrebova" s vojnim iskustvom u Ukrajini koji bi bili postavljeni na političke položaje.
- Putin je javno rekao da ih smatra pravom elitom koja s vremenom mora zamijeniti sadašnju elitu - rekla je. Sve promjene koje bi Putin napravio, kaže, vjerojatno bi bile ograničene i brze kako bi se "osiguralo da visoki dužnosnici nastave raditi besprijekorno, bez prekida".
Izbori u ožujku - na kojima je Putin osvojio rekordnih 87 posto potpore Rusa - Zapad je naširoko osudio kao nelegitimne, a Europski parlament u travnju je donio rezoluciju kojom se glasanje proglašava "lažnim". Nekoliko je zemalja javno objavilo da neće slati izaslanike na Putinovu inauguraciju, uključujući Njemačku, baltičke zemlje, Češku i Armeniju. Međutim, Reuters je jučer javio da će Francuska poslati svog veleposlanika, prema francuskom diplomatskom izvoru. "Nismo u ratu s Rusijom", rekao je naknadno francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
