Rusija dronovima napala Kijev. Ukrajinska vojska tvrdi: Većinu smo ih uspjeli srušiti i zaustaviti

Moskva: Ulagači iz neprijateljskih zemalja koji prodaju udjele u ruskoj imovini mogu to učiniti u pola cijene

"Ulagači iz neprijateljskih zemalja koji prodaju udjele u ruskoj imovini možda će morati to učiniti po upola nižoj cijeni", reklo je rusko ministarstvo financija.

Dodalo se da bi Moskva potencijalno mogla uzeti 10 posto smanjenja bilo koje transakcije. Otkako je Rusija poslala svoju vojsku u Ukrajinu u veljači, mnoge su zapadne tvrtke napustile Rusiju.

U zapisniku sa sastanka vlade naveden je niz mjera koje bi se mogle primijeniti na "strane osobe povezane sa stranim državama koje čine neprijateljske radnje protiv ruskih pravnih i fizičkih osoba" prilikom prodaje imovine.

Izraz "neprijateljski" opisuje zemlje koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na invaziju, uključujući članice Europske unije, SAD, Japan, Kanadu, Britaniju i Australiju. Od prodavača bi se moglo zahtijevati da se obvežu na jednu do dvije godine dodatnih plaćanja ili unaprijed naplate 10 posto ukupne transakcije u ruski državni proračun.

Zelenski: U dijelovima Donbasa napredujemo

Ukrajinske snage u Donbasu drže svoje položaje protiv ruskih postrojbi, a na nekim područjima i polako napreduju, rekao je u petak kasno u video poruci ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i najavio da će ukrajinska protuzračna obrana postati najjača u Europi.

"Sveukupno, držimo svoje pozicije", rekao je Zelenskij u noćnom videoobraćanju. 

"Postoje i neka područja fronte na kojima polako napredujemo", dodao je.

Rusija tvrdi da su ukrajinske snage ubile 3000 civila u Mariupolju

Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima.

Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada.

Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.

Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja  (2,24 milijarde eura).

Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade. 

Kijev je 2022. proveo 700 sati pod uzbunom za zračni napad

Ukrajinski glavni grad proveo je stotine sati pod sirenama zračne opasnosti 2022. godine, izvijestio je čelnik gradske vojne uprave.

Serhiy Popko je rekao da su se sirene oglasile oko 700 sati - što je jednako 29 dana.

Opisao ju je kao "najstrašniju godinu u povijesti grada kao glavnog grada neovisne Ukrajine".

Popko je rekao da je Kijev pogođen 52 zračna napada tijekom godine.

One su uništile oko 600 objekata, ubile 120 civila i ranile 495.

Automobili pregledani rendgenom na Krimskom mostu

Ovo je scena na Krimskom mostu u snimci za koju se vjeruje da je snimljena tijekom noći, a prikazuje dugačke kolone automobila kako se provjeravaju rendgenskim zrakama.

Prijelaz - poznat i kao Kerčki most - povezuje Rusiju s Kerčem na okupiranom Krimu.

To je bilo mjesto eksplozije 8. listopada, koja je izazvala značajan požar na zapadnim prometnim trakama cestovnog mosta.

Rusija je okrivila Ukrajinu za napad - i odgovorila svojim.