Prije pet godina su zahvaljujući inicijativi "Za život s manje boli", podršci dijabetološke struke, senzori ušli u opću upotrebu kod osoba s tip 1 dijabetesom
Važan iskorak za oboljele od dijabetesa tip 2: Stigli senzori za bezbolno mjerenje glukoze
Velika vijest stiže za oboljele od dijabetesa tipa 2. Naime, HZZO je službeno potvrdio dolazak senzora za bezbolno mjerenje glukoze na osnovnu listu pomagala za osobe s dijabetesom tipa 2 na inteziviranoj terapiji s četiri i više doza inzulina. Na taj način senzori će im biti besplatni.
- Riječ je o senzorima koji umjesto bolnog vađenja krvi iz prsta sada bezbolno mjere glukozu, imaju alarme za visoke i niske šećere, a kompletni nalazi momentalno preko interneta mogu biti dostupni i liječnicima. Proizvođač najpopularnijih senzora u Hrvatskoj je značajno spustio njihovu cijenu prema HZZO-u. Zajedno s preporukama dijabetološke struke i traženjima udruga oboljelih od dijabetesa to je bio ključan argument HZZO-u da ovoj osjetljivoj, mahom radnoj populaciji, proširi prava na Život s manje boli. Dogovorena je sveukupno niža otkupna cijena što će značiti da će HZZO u prvoj godini ostvariti i određene uštede, a senzore će moći koristiti veći broj osoba s dijabetesom.
Logičan, odgovoran i transparentan potez HZZO-a te povećanje broja korisnika senzora u Hrvatskoj će dodatno potvrditi da je naše tržište zanimljivo svim proizvođačima ove moderne tehnologije - kazao je za 24sata Davor Skeledžija, hrvatski aktivist za prava osoba s dijabetesom i pokretač bloga nainzulinu.com.
Prije pet godina su zahvaljujući inicijativi "Za život s manje boli", podršci dijabetološke struke, senzori ušli u opću upotrebu kod osoba s tip 1 dijabetesom.
- HZZO ih je tada počeo financirati, a danas je pravo na senzore ostvarila i sljedeća grupacija osoba s dijabetesom. Osobama s tip 2 dijabetesom senzori su u ovom trenutku uistinu najpotrebniji - kazao je Skeledžija.
Dijabetologinja Anela Novak je, kaže, ispred stručnog dijabetološkog društva HDED - Hrvatskog liječničkog zbora poslala HZZO-u preporuku da se i njima omoguće senzori za bezbolno mjerenje glukoze.
- Inicijativu HDED-HLZ-a podržala su još najmanje dva stručna društva u Hrvatskoj: Hrvatsko dijabetološko društvo i Hrvatsko društvo za dijabetes, te brojni eminentni dijabetolozi. Palicu su potom preuzela brojna udruženja osoba s dijabetesom te portal naInzulinu.com i nastavili kontinuirano zagovarati i argumentirati da se ovo veliko proširenje prava za osobe s dijabetesom uistinu i dogodi. HZZO je zbog brige za financijski proračun pristupio pregovorima s proizvođačem kako bi izborio što nižu cijenu i potom uz uvažavanje svih medicinskih argumenata potvrdio pravo na senzore i za dio osoba s tip 2 dijabetesom. Sad je Upravno Vijeće HZZO-a potvrdilo da će sve osobe na 4 i više doza inzulina, bez obzira na tip dijabetesa, ostvariti pravo na najpopularnije senzore u Hrvatskoj, a odluka stupa na snagu za 14 dana - kazao je Skeledžija te zahvalio HZZO-u na toj odluci.
Anela Novak, predsjednica HDED HLZ, istaknula je da je od sad osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj dostupna skoro sva najnovija terapija i tehnologija, koja je uglavnom potpuno besplatna te se samo još neki lijekovi i modernija tehnologija moraju nadoplatiti.
- Na tome stvarno možemo zahvaliti HZZO-u koji je pokazao da ima sluha za osobe sa šećernom bolešću. Najnovijom odlukom HZZO-a, znatno će se olakšati život osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2. Budući da su senzori skupa tehnologija, prvo su prije nekoliko godina odobreni tipu 1 šećerne bolesti koji su skloniji oscilacijama šećera. Snižavanjem cijene senzora, pet godina nakon njihovog dolaska, napokon će i osobe sa šećernom bolešću tip 2 koji su na 4 i više doza inzulina ostvariti pravo na senzore. Zašto to nije učinjeno do sada? Nevjerojatna je činjenica da u stvari ne znamo koliko u Hrvatskoj ima točno osoba sa šećernom bolešću, a još manje znamo koliko je osoba s tipom 1, a koliko s tipom 2. Administrativno se nerealno velikim prikazuje broj osiguranika sa šifrom E10-14, odnosno s dijagnozom ŠB, što ima bitne reperkusije na izradu nacionalne strategije zbrinjavanja ovih bolesnika. Tome u prilog govori procijenjeni broj od 500.000 osiguranika u RH koji imaju ŠB (svaka 6. odrasla osoba), koji se komunicira u javnom prostoru, što je u velikoj disproporciji s podacima za zemlje EU prema kojima svaka 11. odrasla osoba ima šećernu bolest - rekla je dr. Novak.
Postoji kaže, puno razloga za to, od neusklađenosti šifriranja šećerne bolesti, dupliranja bolesnika ako promijene terapiju u inzulinsku, nemogućnosti određivanja količine šećera u krvi u primarnim laboratorijima bez da se stavi šifra ŠB i niz drugih tako lako ispravljivih i jeftinih postupaka.