Varaždinac Janko (19) studira u Cambridgeu, ali kolege vidi tek na računalu na online nastavi

"Dok sam bio mali htio sam ići u Cambridge jer je to bilo mitsko mjesto na koje idu najbolji, ali tada još nisam shvaćao što je bitno kod izbora fakulteta. Odlučio sam da ću nastojati biti što bolji na natjecanjima da bih kod upisa mogao birati što god želim."

Rečeno, učinjeno! Janko Vrček (19) iz Varaždina bio je redoviti natjecatelj državnih natjecanja iz fizike i drugih predmeta te dobitnik brončanih i srebrnih medalja na svjetskim Olimpijadama. Tekuću akademsku godinu započeo je na Cambridgeu. Ispunio je dječji san i upisao fiziku te nastavio s kontinuiranim, marljivim radom. A onda je došla korona.

Tjedan počinje četvrtkom

- Sva nastava je bila online, u dva navrata sam bio u samoizolaciji u studentskom domu, a ljude sam uglavnom upoznavao online ili u samoizolaciji - kaže nam Janko.

Fakultet je s radom krenuo početkom listopada. Na Cambridgeu akademski tjedan kreće četvrtkom, a akademska godina se dijeli na tri dijela.

- Godina se sastoji od tri turnusa. Svaki ima osam tjedana, a između njih je oko mjesec i pol dana pauze. To vrijeme služi za učenje i svladavanje gradiva - objašnjava Janko i kaže kako mu se jako sviđa koncept "supervizija" na Cambridgeu što je slično konzultacijama u Hrvatskoj. Održavaju ih studenti ili stariji profesori koji onda pojasne studentima ako imaju nedoumica ili upute na metode rješavanja zadataka.

-  Supervizije vas tjeraju da ne zaostajete na predavanjima. Iako nemamo više od dva predavanja po danu, brza su i stalno imamo zadaće - kaže. 

Svaki dan uči po osam sati

Na Cambridgeu se ispiti polažu tek na kraju godine. Eventualno između prvog i drugog turnusa. Kada se sprema za ispite, najčešće riješi 20-ak sličnih testova dok mu ne budu kristalno jasne sve ideje koji bi mu mogle pomoći pri rješavanju zadataka. Janko nam je otkrio kako svaki dan radi oko osam sati. Uglavnom uči. Inače se budi malo kasnije, između devet i 11 sati.

-Treba mi nekoliko sati da se mogu skoncentrirati ako se probudim ranije - objašnjava. Tata ga je od malih nogu poticao na učenje matematike, a kod profesora Škiljana u osmom razredu je postao "jako dobar" baš u toj znanosti, kaže.

- Nisam volio neuspjeh. Nisam se mogao pomiriti s tim da nešto ne znam i tako sam napredovao - objašnjava i dodaje imena profesora Denisa Barčota, Helene Kanešić  i Marijane Buhin jer ih smatra važnima za sve što je dosada radio i postigao. Tijekom pohađanja Prve gimnazije Varaždin osvajao je brojne medalje s kolegama prirodoslovcima.

Na godini poznaje još dvanaestak Hrvata, brucoša koji su na Cambridge krenuli prirodoslovnim smjerom, a svi su prošli dugi proces prijave koji je za Janka započeo u trećem razredu srednje škole, a završio u veljači prošle godine kada je dobio potvrdni e-mail. 

- Sjećam se da sam cijeli dan bio nervozan. Bio sam na nastavi hrvatskog jezika kada je kolegica Ida primljena, a meni e-mail nikako nije stizao. Cijelo sam vrijeme gledao mobitel - kaže Janko. Ostalo je povijest.

Studira iz Varaždina

Iako su prvi tjedni dolaska na fakultet najčešće rezervirani za upoznavanje kolega i novog grada, Janko i cijela hrvatska ekipa morali su prvo u izolaciju. 

- Inače je to ljepši i svečaniji trenutak - šali se Janko. Prvih mjesec dana je sve išlo glatko - nastava je bila online no sve se moglo raditi uz pridržavanje mjera. Potom je cijela zemlja ušla u lockdown, a Janko je doživio još jedno samoizolacijsko razdoblje u sobi na Cambridgeu. U prosincu je stigao kući, danima su mu otkazivali i vraćali letove i svaki puta je mislio da će Božić dočekati daleko od obitelji. Otkako se vratio u Varaždin, nije se vraćao u Englesku. Čeka da bi vidio kakav će biti plan održavanja nastave za ostatak godine. Dosad nije imao niti jedno predavanje uživo.

Fakultet i smještaj plaća studentskim kreditom koji inače britanske banke povoljno iznajmljuju studentima. 

-Nakon što se zaposlim i budem imao dovoljno veliku plaću, krenut će povrat sredstava - kaže nam, iako strahuje da bi se to moglo promijeniti zbog Brexita i misli da bi upravo njegova generacija mogla biti posljednja kada se stranim studentima omogućava dodjela kredita.