Uzlet desnih populista: Hoće li ovi ljudi zauvijek izbrisati EU?

- Pobjedu Donalda Trumpa i odluka građana o izlasku Velike Britanije iz EU svijet je doživio kao neugodno iznenađenje. Populizam i njegove ideje nadjačali su razum. Ne shvatimo li to kao poziv na buđenje, cijeli europski projekt mogao bi se naći u velikoj opasnosti - riječi su to kojima počinje dramatično priopćenje pokreta May 9 Movement.

Riječ je o proglasu koji potpisuju ugledni filozofi, književnici, redatelji i političari iz cijele Europe. Oni upozoravaju i da Trump i Brexit štete demokratskim načelima na kojima se temelji Europska unija što se prvenstveno ogleda kroz pojavu masovne histerije, straha od doseljenika i zastrašivanja ljudi da će izgubiti nacionalni identitet. 

Upozoravaju da bi se EU mogla raspasti ako se građani ne ujedine. Nakon migrantskog vala, Brexita, pobjede Donalda Trumpa i unutarnjih svađa u Uniji, taj scenarij čini se vjerojatniji nego ikad dosad. Euroskeptici i krajnji desničari mogli bi doći na vlast u nekoliko ključnih EU zemalja, a ništa bolja situacija nije ni u našem susjedstvu.

Zid prema Meksiku, promjena politike prema migrantima, slabljenje NATO saveza, bolji odnosi s Putinovom Rusijom, poricanje globalnog zagrijavanja, nepomirljivi tonovi prema Kini i parola "učinimo Ameriku opet velikom" ključne su odrednice Trumpove politike od kojih strahuje cijeli svijet. Još opasnije zvuči činjenica da novi američki lider nije "sam na svijetu". 

Pogledajmo tko su to "mali Trumpovi" tj. euroskeptični kandidati desnice koji bi u idućoj godini mogli preuzeti vlast i uzdrmati temelje EU, a možda dovesti i do njenog raspada:

Marine Le Pen (Francuska)

Kandidatkinja desnog Nacionalnog fronta u anketama stoji sve bolje, a nazivaju je najvećom opasnosti za Europu unatoč tome što se distancirala od antisemitskih stavova svoga oca koji je ubojstvo šest milijuna židova opisao kao "mali detalj iz Drugog svjetskog rata". U zemlji ranjenoj terorističkim napadima s velikom migrantskom populacijom njena populistička retorika protiv manjina i useljenika  itekako nailazi na plodno tlo. Za Le Pen EU je kvazi-totalitarni politički sustav neprirodan za Europljane i kao takav trebao bi biti odbačen "u interesu slobode nacija i suradnje". 

- Protiv sam EU i to žestoko. Nacije žele vratiti suverenitet u svoje ruke i same odlučivati o svojoj sudbini - smatra Le Pen koja globalizaciju, liberalizam i migracije stanovništva krivi za sukobe diljem svijeta.Štoviše, uvjerena je i da u svijetu nikad nije bilo toliko ratova kao danas. 

Le Pen nije krila svoje oduševljenje Trumpovom pobjedom niti naklonost prema Putinu. Pobijedi li na izborima, što je svakim danom sve izvjesnije, u Francuskoj bi moglo doći do referenduma o izlasku iz EU i promjene politike prema useljenicima. 

Norbert Hofer (Austrija)

Član Slobodarske stranke, kojom je svojevremeno predsjedao pokojni Jorg Haider, "za dlaku" je izgubio na predsjedničkim izborima u svibnju od kandidata Zelenih Alexandera Van der Bellena. No, nakon što se požalio da glasovi pristigli poštom nisu propisno obrađeni, Ustavni sud je poništio izbore. Novi su raspisani za 4. prosinca, a upravo Norbert Hofer tijesno vodi u anketama. Za Hofera kažu da nije tipični populistički demagog, a opisuju ga i kao slatkorječivog. 

Hofer je predložio zabranu burki, ali i obećao da će izvesti Austriju iz EU ako se Uniji pridruži Turska. Zovu ga u "austrijskim Trumpom" pogotovo nakon priznanja da na posao u parlament svaki dan nosi pištolj koji mu treba "zbog osjećaja osobne sigurnosti". 

- Među izbjeglicama su i oni koji su spremni odrezati glavu. Ne postoje samo dobri ljudi, pogotovo kad stotine tisuća njih bez registracije želi ući u zemlju - govorio je Hofer koji se zalaže da to da svaki useljenik kad dođe u Austriju prvo nauči njemački, ali je stava da uredi za zapošljavanje poslove moraju davati samo Austrijancima. Isto misli i za socijalnu pomoć.

Strahuje se da bi izbor Hofera za prvog krajnje desnog predsjednika u EU mogao dati dodatni vjetar u leđa Marine Le Pen. Ipak, Hofer u EU zasad ima nešto blaži stav i ističe da bi referendum o izlasku iz Unije raspisao samo u krajnjoj nuždi, ako propadne reforma za koju se zalaže.

Geert Wilders (Nizozemska)

Utemeljitelj stranke PVV i čovjek koji ima velike šanse postati sljedeći nizozemski premijer, na izborima u ožujku iduće godine, na leđima nosi tužbu zbog govora mržnje usmjerenog protiv Marokanaca. Na anti-islamskom skupu 2014. okupljene je upitao žele li više ili manje Marokanaca u zemlji. Nakon što su oni odgovorili manje, Wilders je poručio:

- Sredit ćemo to!

Pobijedi li na izborima Wilders obećava "deislamizaciju" Nizozemske ne precizirajući kako to misli postići. Zalaže se za zaustavljanje useljavanja iz islamskih zemalja, zabranu Kur'ana kojeg zove "Mein Kampfom današnjice" i zatvaranje svih džamija u Nizozemskoj.

Euroskeptični političar najavio je i referendum o nizozemskom članstvu u EU:

- Naši ljudi to zaslužuju - poručio je. 

Češka, Poljska, Mađarska...

Za razliku od Austrije, Nizozemske i Francuske gdje se izbori tek trebaju održati, u ove tri zemlje političari koji svojim postupcima zabrinjavaju EU već su na vlasti. 

Češki predsjednik Miloš Zeman otvoreno je podržavao Trumpa u njegovoj kampanji rekavši da se slaže s njegovim pogledima na migracije i ISIL i terorizam. Rekao je i kako se nada da će Trumpova prva supruga Ivana postati veleposlanica u Češkoj. Zeman je još ljetos govorio o tome da bi njegova građani trebali biti u mogućnosti izjasniti se o članstvu Češke u EU i NATO-u.

Mađarski premijer Viktor Orban najpoznatiji je po svojoj rigoroznoj politici prema izbjeglicama i odbijanju prihvaćanja migrantskih kvota dogovorenih na razini EU. O tome je čak i organizirao referendum koji mu nije uspio jer je na njega izašlo manje od 50 posto glasača. Čovjek koji je Mađarsku ogradio bodljikavom žicom i time inspirirao i susjednu Sloveniju da učini isto, ne libi se pokazati svoju naklonost prema Putinu, napasti strane banke, pokušati uvesti porez na internet...Iako još uvijek ne govori o mađarskom izlasku iz EU, zagovaratelj je njenog reformiranja. Trumpovu pobjedu prokomentirao je riječima:

- Ovo je kraj liberalne demokracije.

Nova poljska vlada došla je u fokus svjetske javnosti pokušajem zabrane pobačaja, a u EU strahuju da bi i ta zemlja mogla krenuti putem "orbanizacije" po uzoru na Mađarsku. Poljsku vladu na čelu s premijerkom Beatom Szydłom optužuju za preuzimanje kontrole nad medijima, sudovima i nevladinim sektorom.

Vojislav Šešelj (Srbija)

Čovjek kojeg se teretilo za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine kandidirao se za predsjednika Srbije nakon što je na Haškom sudu oslobođen optužbi. Zbog svoje ratne prošlosti ne može se povezati s ostalim političarima spomenutim u tekstu, ali po nekim stavovima itekako može. Na izborima koji će se održati u svibnju 2017., ako je vjerovati sadašnjim anketama, nema previše šanse, ali to ne znači da mu popularnost ne može porasti. Veliki je obožavatelj Donalda Trumpa kojeg naziva "alternativom globalizaciji", a oštro se protivi i ulasku Srbije u EU zagovarajući približavanje Rusiji.