Vlada predstavila mjere: Zbog moguće nestašice, za 2 artikla više nema zamrznute cijene!

Vlada nastavlja s istim političkim zamislima, a to je dati odgovor na krizu s kojom smo suočeni. Cilj je ublažiti rast cijena energenata, zaštititi građane od inflacije i pomoći potporama i poticajima, kalibrirano, na način da pomognemo onima koji su u ovoj krizi najranjiviji, istaknuo je premijer Andrej Plenković predstavljajući četvrti paket mjera pomoći.

PRATITE UŽIVO:

Paket je "težak" 1,7 milijardi eura. Za ublažavanje rasta cijene energije izdvojit će se 1,18 milijarda, za zaštitu od inflacije 169 milijuna, a za razne potpore 347 milijuna eura.

Cijene struje i za kućanstva, kao i javni i neprofitnih sektor, ali i poduzetnike ostaju iste idućih pola godine, a plina idućih godinu dana.

- Omogućujemo svakome da funkcionira. Hrvatski građani, zahvaljujući mjerama Vlade, kontinuirano plaćaju najnižu cijenu struje, osim u Mađarskoj - kazao je premijer.

Cijena električne energije za kućanstva tako ostaje na 0,059 eura po kilovatsatu do 2500 kilovatsata polugodišnje potrošnje (dakle, od 1. travnja do 30. rujna) te 0,088 eura za iznad toga.

- Važno je da u ovaj vremenski period ne ulazi struja potrošena od 1. siječnja do 31. ožujka. Dakle, kreće se 1. travnja od nule, što znači da je još povoljnije za kućanstvo - pojasnio je premijer. 

Cijene struje za javni i neprofitni sektor

Cijena za javni i neprofitni sektor obuhvaća ukupno 13.080 korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, bolnice, zdravstvene ustanove, udruge, vjerske zajednice, općine, gradove, županije, komunalna poduzeća i druge zajednice koje se ne bave lukrativnim aktivnostima. Cijena je 0,062 eura po kilovatsatu.

- Dakle, svi su pokriveni na priuštiv način i čelnici lokalnih jedinica su oduševljeni - naglasio je premijer. 

Cijene struje za male poduzetnike

Cijena električne energije za malo poduzetništvo obuhvaća 80.804 korisnika, a cijena od 0,062 eura ostaje ista za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kilovatsati.

- Praktički je to 95-96 posto hrvatskih gospodarstvenika - dodao je.

Cijene struje za veće poduzetnike

Poduzetnici će i idućih pola godine plaćati struju po cijeni od 0,036697 eura po kilovatsatu do 250.000 potrošenih kilovatsata za nižu dnevnu tarifu (dvotarifni obračun), 0,070276 eura za obračun po jedinstvenoj tarifi i 0,074789 eura po kilovatsatu za višu dnevnu tarifu.

Za potrošnju od 250.000 i 2.500.000 kWh cijena je 0,180 eura. Oni koji potroše više od 2.500.000 kWh idu u cjenovni razred od 0,230 eur/kWh.

- Ovo obuhvaća otprilike 900-tinjak gospodarskih subjekata. Ovo su najveći potrošači električne energije i ova je cijena itekako pozdravljena od svih aktera na sastanku GSV-a. Cijeli paket mjera pozdravili su i Udruga poslodavaca, Gospodarska komora, Obrtnička komora, Poljoprivredna komora, predstavnici svih sindikata, Matica umirovljenika Hrvatske i svi sindikati umirovljenika Hrvatske - rekao je Plenković.

'Cijena plina porasla je za 13, a u EU čak 92 posto'

Prosječna cijena plina za kućanstva (s PDV-om) u EU je bila 131 euro po megavatsatu dok je, naveo je premijer, u Hrvatskoj 41 euro, odnosno 28 eura po megavatsatu s mjerama Vlade. 

- I tu smo predzadnji, što je u ovom slučaju dobro. Prosječni porast cijena plina u EU je bio 92 posto za kućanstva, a u Hrvatskoj samo 13 posto i na ovaj način smo osigurali i više nego priuštive cijene plina - naglasio je

Da nema mjera Vlade, dodao je, po metodologiji HERA-e cijena plina trenutno bi iznosila 69 eura, a od 1. travnja 63 eura. Zahvaljujući Vladi, istaknuo je premijer, ostaje i dalje na 45 eura jer idućih godinu dana ostaje najniža stopa PDV-a od pet posto na isporuku prirodnog plina. 

Jednako tako i za grijanje iz toplinskih stanica, ali i na ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku.

Potpora za poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom plina do 10 gigavatsati ostaje ista - 0,0199 eur/kWh, a ostvaruje se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO.

Trošarine na gorivo, također, ostaju snižene i iznose 0,1063 eura po litri bezolovnog benzina, 0,0531 eura po litri dizela te 0,0351 po litri lož-ulja.

Produžuju se i ograničene cijene toplinske energije za 159.000 kupaca.

Jednokratne naknade za umirovljenike

Vlada će za novi krug jednokratnih naknada za oko 700.000 umirovljenika s mirovinama do 610 eura izdvojiti 64 milijuna eura. Isplata je u travnju ako su korisnici obveznog mirovinskog osiguranja.

Tako će oni s mirovinama do 260 eura dobiti 160 eura pomoći, oni koji primaju do 330 eura mirovine dobit će 120 eura, oni s mirovinom do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinom do 610 eura dobit će 60 eura dodatka.

Za 32.000 umirovljenika čije su mirovine iznad prosječne neto plaće, podsjetio je Plenković, ukida se i dodatan doprinos na zdravstveno osiguranje.

- Time će im se raspoloživ dohodak povećati za tri posto. A ujedno kroz izmjene Zakona o doprinosima rješavamo i pitanje koeficijenata za samostalne umjetnike - dodao je premijer.

Mjesečna naknada za ugrožene kupce energenata povećava se na 70 eura

Ostaju i naknade za ugrožene kupci energenata, a to su korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, naknade za nezaposlene branitelje - njih 69.000. Ta mjesečna naknada za podmirivanje troškova struje, plina ili grijanja povećava se sa 66 na 70 eura.

Jednokratnih 150 eura za 167.000 ljudi, nezaposlenima 100 eura

Dodatnih 35 milijuna eura izdvojit će se za naknade u sustavu socijalne skrbi i nezaposlene branitelje. Tako će jednokratnu novčanu potporu dobiti 167.000 ljudi u iznosu 150 eura.

- Povećali smo je za 17,16 eura u odnosu na raniji paket. Naknada je namijenjena ugroženim kupcima energenata i primateljima doplatka za pomoć i njegu, korisnicima naknade za nezaposlene branitelje, civilnim stradalnicima - kazao je.

Od 70 do 540 eura mjesečno će dobivati pružatelja socijalnih usluga za ublažavanje porasta troškova energije.

- Riječ je o pružateljima socijalnih usluga smještaja, organiziranog stanovanja, boravka, usluge pomoći u kući, udomiteljskim obiteljima... Obuhvat je za sada 506 različitih pružatelja socijalnih usluga - istaknuo je Plenković dodavši kako je vrijednost mjere ukupno četiri milijuna eura.

Dodatnih šest milijuna eura ide i na isplatu po 100 eura jednokratne pomoći nezaposlenima, koji su u evidenciju upisani na dan 1. ožujka 2023.

Dječji doplatak

Za 128.000 obitelji primatelje dječjeg doplatka, tj 230.000 djece povećava se jednokratna naknada. Vrijednost je devet milijuna eura.

- Tako će se za jedno dijete dobiti  45 eura, ranije je iznos bio 39,82, za dvoje djece 70, troje djece 100, četvero 130 i petero i više 160 eura. To ide od 1. travnja i obuhvatit će najveći broj ljudi - dodao je istaknuvši kako se nastavljaju i potpore studentima.

Ograničenje cijena osnovnih prehrambenih namirnica

Svinjske lopatice i vratina više nisu na popisu ograničenih cijena pa ih je sad osam.

- Shvatili smo da postoji mogućnost da, ako ostanu ograničene cijene tih proizvoda, ih više neće biti, da će doći do nestašice - objasnio je Plenković dodavši kako su na listu stavili carsko meso.

Cijena suncokretovog ulja bit će nešto niža. Ograničava se na 1,72 eura dok cijene ostalih proizvoda s liste (mlijeko, brašno, šećer, pile, svinjsko mljeveno) ostaju iste. Carsko meso ograničava se na 3,79 eura.

Potpore prijevoznicima, poljoprivrednicima, ribarima, malim mljekarima, drvoprerađivačima, stradalima u potresu...

Predstavljene su i potpore od 347 milijuna eura za prijevoznike u vidu smanjenja cijene dizela od 11,4 posto, odnosno na 0,16 eura po litri, kao i za poljoprivrednike u sektoru govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, ovčarstva i kozarstva, pčelarstva, proizvodnju voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, tako i za male mljekare, ribare, prerađivače drva i proizvođače namještaja, ali i za energetsku učinkovitost zgrada…

Do kraja ove godine Vlada nastavlja i s potporama stradalima u potresu - za njih 8795 koji se nalaze u privremenom smještaju. Dobit će jednokratno 265 eura po osobi, a najviše 1327 eura po kućanstvu.

Zakupnike poslovnih prostora oslobađa se primjene indeksa potrošačkih cijena. 

Premijer je objavio i podatke o prosječnoj godišnjoj stopi inflacije te kretanja po godinama.

Rast plaća

Naglasio je kako plaće za vrijeme njegova mandata kontinuirano rastu, kao i minimalna neto plaća.

- Plaće su rasle više nego što je kumulativno rasla inflacija u zadnjih sedam godina. Očekujemo da se stopa inflacije smanjuje. Naša je procjena bila oko 6 za ovu godinu. Sve ove mjere su usmjerene da se smanji stopa inflacije - kazao je premijer dodavši kako imamo najvišu stopu investicijskog rejtinga ikad po sve tri agencije.

- 342.478 osoba je manje u riziku od siromaštva od početka našeg mandata do sada - naveo je Plenković.

- Naš BDP je oko 67 milijardi eura. Što se BDP-a po stanovniku tiče, mi smo sada na 17.240 eura po stanovniku. Sada smo u samo dvije godine munjevito se vratili na putanju gdje smo bili, sad smo niže nego prije covida - kazao je Plenković i dodao da je u mandatu njegove vlade BDP po stanovniku porastao više od 5000 eura. 

- Što se deficita tiče, mi smo opet u okviru praga od 3 posto. Što se tiče stope nezaposlenosti, danas smo na 7 posto - rekao je. 

- Moj najdraži slajd, da se vidi u čijem smo društvu, a tamo nismo došli poklonima nego radom - kazao je za ovaj slajd prezentacije premijer.

Nakon opširne prezentacije odgovarao je na pitanja novinara. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Upitan hoće li rasti neoporezivi dio plaće, premijer je istaknuo kako to nije bila tema na jučerašnjoj sjednici GSV-a.

- Teme porezne politike su važne, ali to nije ono o čemu govorimo danas. Mi danas govorimo o mjerama koje će stupiti na snagu od 1. travnja, a koje će osigurati građanima i poduzetnicima predvidljivost u narednom vremenu - kazao je.

Novinari su ga pitali je li ovo predizborni paket i mogu li građani u idućih godinu dana do izbora očekivati još darova.

- Jednako je predizboran kao onaj za Božić, kao onaj u rujnu i travnju prošle godine, kao i onaj za Covid  - poručio je.

Na pitanje je li na stolu bilo ili jest ukidanje ograničenja cijena goriva za vrijeme sezone, premijer je poručio - ne.

'Izmišljena je tema da su se najavljivale sankcije'

Upitan što je sa sankcijama prema onima koji dižu cijene, posluju nekorektno, a Vlada im pomaže, premijer je istaknuo je kako je ta tema izmišljena. 

- Ove mjere subvencioniranih cijena struje i plina idu prema svima i ovima koji su dobri, društveno odgovorni, razumiju kontekst krize, a i prema drugima. Ja sam jedino u medijima vidio tu raspravu o kojoj govorite, koliko je meni poznato, u krugu ovih ljudi ni u jednom trenutku o tome nije bilo rasprave - poručio je upitavši kad su oni o tome govorili.

- Ja sam to vidio u novinama, ali ne sjećam se da smo imali raspravu na kolegiju Vlade da mi tumačimo o tome tko je dobar, a tko zao trgovac. Ne možemo o mjerama reći "tebi dajemo, a tebi ne" - dodao je naglasivši kako je to nebitno. 

- Bitan je ovaj paket mjera - kazao je.

Pa su mu novinari citirali izjavu ministra Davora Filipovića iz siječnja o mogućem ukidaju subvencija. A i on sam je u nekoliko navrata govorio o čitavom nizu arsenala.

- Da je i rekao, to nije nešto što je dramatično jer je to govorio za neopravdano dizanje cijena vezano za uvođenje eura - poručio je Plenković.

'HEP će biti dokapitaliziran, bio bih lud kad bih se išao prljati u vlasništvo'

Na pitanje koliko dugo HEP još može podnijeti nošenje ovog tereta i subvencioniranja cijena, premijer je najavio dokapitalizaciju.

- Država kao vlasnik će izdvojiti sredstva i nadoknaditi HEP-u sve ono što su eventualno troškovi koji nastali uzimanjem na svoja pleća niza troškova. Podsjećam, električnu energiju naručuje neki kupac u nekom trenutku, a da bi mu HEP osigurao struju dugoročno, on tu struju mora nabaviti, što iz svojih proizvodnih kapaciteta, što kupnjom na tržištu. Zbog energetske krize, cijena struje je išla toliko puta gore da je kupovanje predstavljalo jako skup posao. Međutim, cilj države je da ni u jednom trenutku ne fali nekog energenta. HEP će kroz aktivnosti Vlade i HEP-a biti dokapitaliziran, bit će snažan i imat će sredstava i za daljnja ulaganja u energetsku tranziciju sukladno Strategiji - poručio je. 

Naglasio je da će jedino država dokapitalizirati HEP i da ostaje u 100-postotnom državnom vlasništvu. Na pitanje odnosi li se to samo na HEP grupu ili i na svako pojedinačno društvo u HEP-u, da se ne bi dogodila privatizacija HEP opskrbe, Plenković je naglasio kako to ne dolazi u obzir. 

- Nakon ovakvog iskustva ovakvih kriza bio bih lud da se kao premijer idem prtljati u vlasništvo HEP-a, to stvarno ne bih bio baš preko pametan - dodao je istaknuvši kako je situacija oko INA-e bila u drugim okolnostima. 

- Ovo su okolnosti bez presedana i ne bi nitko to učinio. Ne znam koji bi to pametan na mom mjestu išao privatizirati HEP sada - istaknuo je.