Na sjednici je govorio o uvođenju kontrola na šengenskim granicama, za koje je rekao da nisu novitet, već da se radi o privremenoj mjeri
ODBACUJE KRITIKE SLOVENIJE
VIDEO Plenković o uvođenju kontrola na granici: 'Schengen nije gotov, nije ovo novitet'
Ovo što je Slovenija odlučila napraviti je isključivo vezano za odluku Italije. Moramo to kontekstualizirati s onim što je napravila Italija, a Italija je donijela tu mjeru iz niza razloga, prvo što ima ogroman priljev migranata srednjemediteranskom rutom i ta odluka je povezana sada u kontekstu ovog terorističkog napada Hamasa na Izrael, a koji je izazvao val napada u Europi, naglasio je premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade govoreći o uvođenju kontrola na šengenskim granicama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i recentnih ubojstava u Belgiji i Francuskoj.
PRATITE UŽIVO:
Podsjetimo, Slovenija je najavila uvođenje unutarnje kontrole na granici s Hrvatskom nakon što je Italija najavila isto prema njima.
- Nismo vidjeli još konačnu odluku Slovenije, ali sve te privremene mjere imaju ležerniji karakter, nije to uspostava tvrde granične kontrole kakva je na granici Hrvatske i zemalja koje su van Schengena. Koliko shvaćam Slovenija će raditi sadržaj svoje odluke na modelu onoga što će Italija primijeniti prema njima - rekao je.
Premijer je naglasio kako to nije nikakav novitet u Schengenu, da se to događalo i ranije te naveo kako su sada unutarnju kontrolu na granici uvele i Austrija prema Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, Češka prema Slovačkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Poljska prema Slovačkoj, Slovačka prema Mađarskoj, Norveška u svim lukama za brodove koje dolaze u Schengen, Švedska, Francuska i Danska na svim granicama.
- Jako je važno da to kontekstualiziramo, nema to nikakve veze s Hrvatskom u smislu da je ovdje neki poseban problem. Ovo je u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije i prijetnji terorizma i ekstremizma - rekao je
'Naše čvrsto uvjerenje je da ponovno uspostavljanje policijske kontrole na graničnim prijelazima teško može spriječiti terorizam'
Pozicija Hrvatske i Slovenije je, dodao je, da Frontex sklopi sporazum s BiH kako bi njima pomogao u zaštiti granice pri izlasku nezakonitih migranata koji onda nemaju kamo nego u Hrvatsku.
- Ja ću o tome danas razgovarati s Borjanom Krištom, predsjednicom Vijeća ministara BiH jer tamo idem da vidimo u kojoj je fazi taj postupak - kazao je dodavši kako se već jutros u Luksemburgu sastao naš ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa slovenskim kolegom te su razgovarali i s talijanskim ministrom unutarnjih poslova.
- Načelan je dogovor između njih postignut da se 2. ili 3. studenog održi trilateralni sastanak ministara unutarnjih poslova u Trstu kako bismo nakon tih prvih privremenih 10 dana vidjeli kakva je ta situacija i da li su ove mjere potrebne - rekao je.
Naime, iako još nema službenu informaciju kada će Slovenija uvesti unutarnju kontrolu na granici s Hrvatskom, prema korespondenciji Italije koja tu mjeru uvodi prema Sloveniji pretpostavlja da će se Slovenija voditi onime što Italija radi. A Italija uvodi kontrolu na granici sa Slovenijom od subote i trajala bi za početak 10 dana.
- Ono što je bitno je da je naše čvrsto uvjerenje da ponovno uspostavljanje policijske kontrole na graničnim prijelazima teško može spriječiti terorizam. Može to djelovati percepcijski da su sigurnosne mjere više i da su dignute, ali mi ćemo inzistirati na puno većoj policijskoj suradnji koja postoji i koja je dobra budući da je Hrvatska u zadnje vrijeme uhitila preko 1000 krijumčara. Bez ičije pomoći. Mi radimo dobar posao, nama pomoć Frontexa nije potrebna - naglasio je.
'Schengen nije gotov. U Hrvatskoj nemamo informacije od službi o ugrozi'
Odbacio je tvrdnje da je ovakvim postupanjem država članica gotovo sa Schengenom, ali ne negira da postoje određeni problemi.
- Ovo nije prvi put, jest nama jer smo recentna članica šengenskog prostora. Što se tiče da li je Schengen gotov - nije gotov, ali već godinama ima problem u onom temeljnom smislu, a to je potpuna sloboda kretanja, ovakve su se mjere već donosile zbog terorističkih napada prije 10-ak godina, sada ponovno imamo prijetnje i ovo je nešto što se u načelima Schengena događa - istaknuo je naglasivši kako u konačnici u šengenskom zakoniku i postoji odredba kojom su ovakve situacije moguće.
Hrvatska čini možda i više nego drugi, dodao je Plenković, u zaštiti granice.
- Ne znam da li itko drugi ima toliki broj graničnih policajaca. I naši napori su u tijesnoj koordinaciji s policijama Slovenije i BiH. Naša policija i sigurnosne službe su sada povećale budnost i prate vrlo detaljno sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj i nema ničega što mi trenutno od njih imamo da bi kod bilo koga u Hrvatskoj izazivalo osjećaj nesigurnosti i ugroze. Postoji cijeli sigurnosni sustav koji nadzire svakoga tko dolazi u države članice EU. Uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. No, privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu područja primjene i trajanja - rekao je.
- Ovo ne znači klasični povratak kontrole. Ovo nije jedinstveno za Hrvatsku, niti je ovo prvi put. Ovakve mjere donosile su se zbog terorističkih napada prije sedam, osam godina i kada je nastao Covid, ovo je nešto što se u pravnim okvirima Schengena događa, događa se mnogima. Zato i postoji u zakonu - odgovorio je premijer.
Odbacio kritike slovenskog ministra
I dok slovenski ministar javno kritizira Hrvatsku ističući kako 40.000 ilegalnih prelazaka sve govori, premijer poručuje kako na današnjem sastanku s Božinovićem nije tako govorio.
- Slovenski ministar je danas imao razgovor s našim ministrom i ja nisam stekao dojam da je sadržaj tog razgovora upućivao na ovakve zaključke. Oni su svoje poteze politički vezali za odluke Italije - poručio je.
Ovo je vrlo ozbiljna sigurnosna situacija u najbližem europskom susjedstvu, naglasio je, i takva okolnost upućuje na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu mora dignuti na visoku razinu.
- Iste su se mjere i ranije poduzimale i ne bih rekao da je tu pitanje nepovjerenja nego je više to plod odluka pod pritiscima ovakvih okolnosti u kojima se različite vlade nalaze - opetovao je.
Podsjetio je kako smo i u Hrvatskoj imali teroristički čin, kad je mladi Danijel Bezuk pucao na zgradu Vlade, ali da se to minorizira.
- Naša je reakcija u smislu zgražanja strašnija za grozne zločine koji su se dogodili u Francuskoj i Belgiji nego ono što se događa u Hrvatskoj - istaknuo je.
Obrušio se na N1 televiziju zbog napisa o krahu velikog uspjeha Vlade, obzirom da se Plenković najviše voli hvaliti postignućem ulaska u Schengen.
- Nije dobro biti zlurad, pogotovo u vremenima krize i jako je važno realno sagledavati stvari. Članstvo u Schengenu je jedan strateški, državni uspjeh naše Vlade jer je to bio naš cilj, ali, naravno, i cijele Hrvatske. I veseliti se tome što je Slovenija privremeno iskoristila mehanizme šengenskog zakonika na 10 dana, kao što Italija radi njoj, to može samo netko zle volje - poručio je.
Sedam godina Vlade: 'Imali smo brojne krize i sa svima smo se nosili najbolje moguće'
Upitan kako bi ocijenio sedam godina Vlade premijer je istaknuo kako je to na građanima pa podsjetio na sve što su napravili.
- Imali smo jako zahtjevan period brojnih kriza, ali i puno programa koje smo realizirali. Probili smo drugu cijev tunela Učka od čega je ranija Vlada odustala, izgradit ćemo još dva vijadukta na Mirni i Limskom kanalu i završiti Istarski ipsilon, dionice smo usput izgradili, o tome nitko više ni ne govori, do Uskrsa ćemo riješiti autocestu do Siska, do ožujka koridor VC do mađarske granice, most na Svilaji se skoro zaboravio, Pelješki most... to je samo u prometu. Ali u najkonkretnijem smislu za građane - rast plaća više od 50 posto, minimalne plaće, odličan dijalog sa sindikatima, povećanje broja zaposlenih, ulaganje u besplatan prijevoz, besplatne udžbenike, obroke, dizanje mirovina, paketi u energetskoj krizi, nitko nije osjetio ništa... Imali smo jako puno kriza, a sa svima smo se nosili, po meni, najbolje moguće, pretvorili se u Vladu koja provodi državni intervencionizam, ali smo to činili svjesno jer smo znali da uz građane i gospodarstvo jedino može stati Vlada i država - naglasio je.
Svi su, dodao je, ostali na nogama.
- Ljudi su itekako zahvalni za sve mjere koje smo poduzimali i zbog činjenice da smo sačuvali socijalnu koheziju - istaknuo je.
Osvrnuo se na odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
- To bi trebalo opterećivati sve druge aktere, nas ne opterećuje. Veliko je pitanje kakav je imidž zemlje, da li netko tko godinu i pol dana zastupa proruske stavove Hrvatskoj čini koristi ili štetu, to je glavno pitanje koje je u javnosti ostalo bez adekvatnog odgovora, bilo bi dobro da je naša medijska, intelektualna i akademska zajednica reagirala ozbiljnije na to. Naše svađe i svođenje na to je trivijalno, suštinsko pitanje je gdje si kad je najvažnija globalna tema sad već skoro dvije godine. Mislim da je to jako loše, prvenstveno za njega, ali te posljedice se ipak negdje broje za Hrvatsku i to je ono što mene smeta najviše u cijeloj priči. A i ove zadnje izjave koje su se ticale Izraela nisu nam baš pomogle kad je riječ o vrlo utjecajnom krugu ljudi i zemalja koje se bave vanjskom politikom - istaknuo je Plenković.
'Pa i Dalić mijenja ekipu i što?'
Novinari su ga podsjetili da je za vrijeme njegova dva mandata moralo otići preko 20 ministara, no premijer gotovo pa na to odmahuje rukom.
- Ovaj posao je jako zahtjevan. Posao premijera ili ministara nije isti kao prije 1, 20 ili 30 godina, to je sasvim drugo političko, komunikacijsko, medijski okružje, obaveze zahtijevaju ogroman stupanj energije, snage i izdržljivosti. I to da se ljudi rotiraju je sasvim normalno i u redu i događa se i u drugim zemljama. Mi smo možda imali nekoliko odlazaka koji su uzrokovani nekakvim poluprocesima, ni za jedan još nije došao nikakav epilog, vidjet ćemo još što će biti, pogotovo ovaj zadnji koji se dogodio prije godinu i pol dana i koji je jako, recimo to tako, poseban. A ovo drugo, gledajte, meni su najbitniji rezultat i potpora, a mi to imamo ovih sedam godina. Uz ovoliko kriza i ovoliko postignuća, imamo super podršku, a to što se ekipa mijenja, mijenja se - rekao je pa otišao u nevjerojatnom smjeru usporedivši to s nogometnom reprezentacijom.
- I Dalić mijenja ekipu pa što? Evo, i ja mu sad želim dati i ljudsku podršku i zaželjet mu puno uspjeha. To je isto dosta interesantno, naprave se dva poraza i sad ništa ne vrijedi. Ne može to tako. Reprezentacija je Hrvatskoj donijela najveće sportske uspjehe koje zemlje naše veličine mogu sanjati. U današnjim okolnostima s ovoliko novaca i investicija sa svjetskih prvenstava donijeti dvije medalje za redom, za to treba biti jako zahvalan - objasnio je premijer pa su ga novinari podsjetili da je njemu ministar uhićen, a da ih je više od 10 otišlo zbog sumnji ili izvida i istraga zbog čega se baš ne može uspoređivati s nogometnom reprezentacijom.
- Vlada je tu, ljudi se mijenjaju - kazao je, a na opasku da se ne mijenjaju baš uhićenjima, premijer je poručio kako se dogodilo samo jednom.
- Ali samo u vašoj Vladi - odgovorila je novinarka, a premijer nije nastavio.
O uhićenim Boysima
- Mene to ne iznenađuje s obzirom na razmjenu informacija koju cijelo vrijeme imamo s grčkom stranom. Ono što ja očekujem sada nakon naših zadnjih razgovora da dođe konačno do toga da se ogromna većina onih koji nemaju veze s neredima vrati u Hrvatsku - rekao je Plenković.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
