'Na koga se dižu ti avioni? Na objekte lansirane iz Ukrajine greškom u krivom smjeru?

U relativno kratkom vremenu napustila su nas dva odličnika, značajno važna čovjeka koja su bila na čelu ove institucije, to su Pavao Miljavac, uvijek je prerano, ali on je otišao stvarno rano, bio je moj dobar kolega, prijatelj, te u 92. godini života bribirski orao Anton Tus, prvi načelnik, moj, u jednoj fazi, učitelj vojno-diplomatske vještine, suradnik, prijatelj. To su ljudi koji su doslovno ugradili sebe u hrvatski sustav i državu, bez njih ne bi postojala onakva kakva jest, poručio je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Zoran Milanović na početku svečanosti obilježavanja 32. obljetnice osnutka Glavnog stožer Oružanih snaga. 

Tim povodom uručio je i odlikovanja pripadnicama Oružanih snaga, a napravio je i iznenađujuću gestu - pozdravio se i rukovao s ministrom obrane Marijem Banožićem.  Netrpeljivost, odnosno, točnije je reći direktan sukob, između ovog dvojca traje već dvije godine, otkako je Milanović Banožiću zabranio govoriti na prisegama ročnicima. Verbalno se šamaraju kad god stignu, a uspješno su se i izbjegavali pa tako ista događanja organizirali dva puta kako ne bi imali veze jedan s drugim. Svega par puta se nisu izbjegli, ali bi Milanović uvijek mrtvo hladno prošao kraj njega. No, očito je na ovaj svečani dan to odlučio ostaviti po strani i biti kurtoazan. 

PRATITE UŽIVO:

Osvrnuo se na izazove na globalnoj razini, ali i u susjedstvu.

- Posljedica je to velikih poremećaja i neravnoteža u odnosima sila, novca, energije koje se događaju godinama i sad je to kao nekakav izvor nafte probilo na površinu i pred našim očima se odvija. Rat u Ukrajini je samo posljedica toga, bojim se da to nije sve. UN kao centralna točka okupljanja i donošenja odluka u prostoru svjetske sigurnosti postao je potpuno jedna disfunkcionalna organizacija do te mjere da čak neki visoko rangirani diplomati pišu već stručne radove treba li nam takva organizacija - istaknuo je Milanović, koji smatra da nam treba, ali da je postala talac upravo ovih odnosa u svijetu koje gledamo.

Hrvatska je, dodao je, u tim odnosima tamo gdje je oduvijek, a to je zapadni svijet.

- Mi smo u tom svijetu jasno opredijeljeni, a to je Zapad, na tome smo radili, na tome sam radio 30 godina, što, naravno, ne znači da ćemo potpuno slijepo i gluho sudjelovati u događajima i posljedicama tih događaja na čije stvaranje nemamo nikakav utjecaj - naglasio je.

Dotaknuo se i Slovenije i kontrolnih točaka koje je postavila malo iza granice zbog ilegalnih migracija poručivši u tom smislu kako naša policija ne može više od onoga što radi.

- Gledam neki dan u jednoj anketi, 90 posto naših ljudi opravdava taj potez slovenske vlade. Slovenci nemaju drugog izbora, mi nemamo drugog izbora, naša policija ne može više od onoga što radi, a i kad radi, dolaze razno razni promatrači, razdraganci sa stotinama zastava i gledaju na svaki korak i treptaj. Tako se posao ne može raditi. Imamo ono što imamo samo zato što BiH ne može odraditi posao funkcionalne države. Možda oni sami nisu krivi za to, ali to je u hrvatskom abdomenu, a reda mora biti jer se to na kraju prebija preko naših leđa, naše reputacije, našeg ugleda, naše sigurnosti, imovine naših građana, njihovih strahova i nesigurnosti - naglasio je Milanović te još jednom istaknuo kako bi rješenje bilo BiH preko reda integrirati u EU.

- I razbiti tu neku iluziju odnosa bosanskih Srba s Moskvom, koja nikad nije postojala, neće ni postojati, to je obična bajka, ali za to nema apetita, znanja, hrabrosti, državništva i sve će to ostati samo obična riječ. BiH bi sutra mogla biti članica EU, a da nitko ne primijeti i 90 posto problema bilo bi riješeno - poručio je. 

Od naše Vlade očekuje drskiji stav prema Josephu Borrellu, koji ne dopušta sudjelovanje Hrvatske u misiji u BiH, u kojoj, s druge strane, sudjeluje tisuću vojnika iz 20-ak zemalja pa i Turske. 

- To nam je ukradeno iz očiju i o tome govorim već dvije godine. To se sve tiče Hrvatske vojske, koja, naravno, neće djelovati. Tiče je se i stanje na Kosovu, to su, također, događaji, o Ukrajini da ne govorim, u kojima post factum moramo biti suočeni s nekim radnjama i onda se obećavati i davati - to je teško, nezahvalno i opasno. Jer je glavni zadatak obrana Domovine - naglasio je Milanović. 

Pa se tu osvrnuo i na naoružanje, nabavku Rafalea, koje je u govoru prije njega spomenuo ministar.

- Kad smo već za 12 korištenih, dobrih aviona četvrte generacije, ne koristim riječ rabljenih jer to ima degradirajući prizvuk, istovarili skoro milijardu i pol eura s PDV-om, što dobivamo od toga? Dobivamo li barem ubojnu moć jednog savezničkog napada na Hamburg '43. ili '44. godine? Kada bi to koštalo kao što je koštalo u Drugom svjetskom ratu, kada su sa proizvodnih traka izlazile stotine aviona tjedno, a koji su izbacivali bombe s energijom 100 puta većom od ovih danas u jednom napadu, onda je to jedna priča, ali kada za 10 aviona moraš dati BDP Crne Gore ili malo manje, onda je to druga stvar. A što tu sve još nedostaje da bi to bila kompletna priča? Na koga se ti avioni dižu? Na leteće objekte koji su greškom lansirani u Ukrajini u krivom smjeru pa otišli na Zapad, na našeg istočnog susjeda Srbiju, koja nikako da se odluči gdje pripada...? To su dileme u kojima živimo i zato je hrvatski interes ono što se događa u regiji, naši susjedi, ambicija da se BiH što prije integrira u okviru daytonskog sporazuma - kazao je predsjednik. 

Važan je ovo dan u povijesti moderne Republike Hrvatske, naglasio je načelnik Glavnog stožera OSRH-a Robert Hranj. 

- Mnogo je knjiga, članaka, znanstvenih, popularnih napisano o umijeću upravljanja o oružanim snagama i vojskom u borbi. U njima su se veličali uspješni zapovjednici i njihove pobjede kroz stoljeća. Moderna vremena dovode do modernih ratova, velikih vojski, koje su moderno opremljene, manevrom pokrivaju velike prostore. S jedne strane to uzrokuje specijalizaciju, u smislu distinktivnog razvoja grana, rodova, službi, stručnjaka u funkcionalnim područjima, istovremeno tražeći od nas vojnika da združeno djelujemo. Uz sve veći broj takvih, specifičnih znanja i vještina, brzo je postalo očito da jedna osoba, ma koliko sposobna bila, nije mogla osobno i suvereno nadzirati sve veće i kompleksnije aspekte upravljanja vojskom u miru i u ratu. Jedan je profesor, studirajući fenomen rata, zaključio da je ratovanje kao pojam i pojava postalo toliko veliko da više ne stane u jednu akademsku disciplinu. Kao odgovor na sve kompleksnije vojne operacije, više spontano nego sustavno, počeli su se razvijati vojni stožeri. Oni su ideje i odluke zapovjednika pretvarali u akcije. Prvi stožeri, po svemu sudeći, u modernom smislu riječi, javili su se sredinom 18. stoljeća, izgleda prvo u Austriji, potom u Pruskoj i Francuskoj - objasnio je Hranj.

- No, da se vratimo u naše doba, prije 32 godine kada je u rujnu '91. godine s djelovanjem počeo naš Glavni stožer OSRH. Prvi načelnik Stožera bio je general Antun Tus, nažalost nedavno preminuli. U to doba, na samom početku Domovinskog rata, bilo je nužno čim prije ustrojiti ne samo hrvatsku vojsku, već i organizaciju koja će usmjeravati njezin razvoj, modernizaciju i opremanje i instituciju koja će donositi vojne stručne odluke za operacije koje smo već predvidjeli. Jer bilo je očigledno već tada da će se Hrvatska za svoju neovisnost i slobodu morati braniti i oružjem. Nakon generala Tusa, vođenje hrvatske vojske preuzima general Janko Bobetko koji je i osobno vodio operacije na južnom bojištu i operaciju Maslenica. Naslijedio ga je general Zvonimir Červenko, u čijem je mandatu provedena operacija Oluja i u čijem je mandatu završio Domovinski rat - rekao je načelnik Glavnog stožera.

- Ali i poslijeratno razdoblje ima svoje izazove, svoje probleme. Prije svega, trebalo je transformirati i smanjiti oružane snage, pripremiti ih za djelovanje u doba mira i pripremiti ih za toliko očekivano članstvo u NATO-u. Na čelu Glavnog stožera izmjenjivali su se vrhunski vojni zapovjednici, iskusni vojnici, teoretičari, vojni vođe. General Pavao Miljavac, admiral Davor Domazet-Lošo, potom general Petar Stipetić, general Josip Lucić, general Drago Lovrić i general Mirko Šundov. Iza svakoga od njih stajali su znani i neznani dočasnici i časnici koje su njihove ideje i zamisli pretvarali u zapovjedi te pokretali vojsku u željenom smjeru - u ratu prema pobjedi, u miru prema modernijoj i sposobnijoj vojnoj sili - dodao je.

- Danas imamo moderni Stožer koji se kontinuirano i predano suočava s izazovima modernizacije i razvoja naših oružanih snaga, pažljivo prateći nove vojne i tehnološke trendove i, rekao bih, zabrinjavajuć razvoj sigurnosne situacije u široj regiji. Međutim, očito je da Glavni stožer, osim stalne brige o spremnosti naših Oružanih snaga, mora biti i pokretač promjena, s ciljem razvoja boljih, modernijih i spremnijih Oružanih snaga. Glavni stožer ima još jednu, važnu, prevažnu zadaću, a to je da brine o zdravlju sustava, da nadzire temeljna načela funkcioniranja Oružanih snaga, kao što su zakonitost postupanja, promoviranje Kodeksa hrvatskog vojnika te inzistiranje na pregledavanju propisanih svih mjera sigurnosti. Isto tako, osim što usmjerava razvoj Oružanih snaga, naš se Glavni stožer i sam mora mijenjati i razvijati prateći promjene u našem okružju kao i promjene u karakteru ratovanja, mora uvijek biti spreman da se iz organizacije u kojoj upravlja vojskom u miru, brzo pretvori u organizaciju sposobnu da to isto radi i u ratu. Pred nama je upravo takav jedan projekt koji će naš Stožer pretvoriti u fleksibilnu i efikasnu organizaciju doraslu sigurnosnim izazovima sutrašnjice. U našem se Stožeru nalaze vrhunski vojni profesionalci kao načelnici uprava, odjela i odsjeka. Ali treba prepoznati i ostale brojne samozatajne stožerne časnike koji svi zajedno čine vojno najstručniji i najiskusniji dio Oružanih snaga. Njih se obično rijetko sjetimo, posebno u kontekstu pohvala za dobro odrađen posao. Stoga koristim priliku i svima im se javno zahvaljujem na njihovom posebnom i predanom profesionalnom doprinosu sveukupnom razvoju Oružanih snaga - rekao je načelnik Hranj.

- Ostanite Domovini vjerni - rekao je načelnik Robert Hranj i čestitao svima Dan Glavnog stožera.

U 32 godine postojanja Glavni stožer u svakoj je epohi postao sve jači i sposobniji za nošenje s izazovima koje je vrijeme nametalo, istaknuo je ministar Banožić. 

- O prolaznosti vremena i svemu onome što učimo posljednje 32 godine svjedoči upravo rujan 1991. godine kada je za prvog načelnika imenovan general Antun Tus. Od velikog generala nedavno smo se oprostili. Oprostili smo se od čovjeka koji je predstavljao simbol hrvatske odlučnosti, obrani i stvaranju domovine, simbol želje za stvaranjem i rastom jake i moderne hrvatske vojske - kazao je. 

Upravo je rastom Glavnog stožera, dodao je, rasla i Hrvatska vojska, koja danas s ponosom nosi epitet moderne i moćne oružane sile.

- Današnja svečanost prigoda je i za prisjetiti se svih pripadnika Hrvatske vojske koji su bili dio Glavnog stožera i koji su svoju izvrsnost i profesionalizam pokazali za vrijeme Domovinskog rata. Zato današnji dan, uz ponos koji osjećamo, evocira i uspomene iz teških ratnih dana kada smo u naizgled nemogućim okolnostima bili primorani stvarati slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Na ponos je kako smo danas među rijetkima čija se oružana sila može pohvaliti pobjedničkim iskustvom u oslobodilačkom i obrambenom ratu, a svemu što imamo zahvalimo prije svega našim hrvatskim braniteljima i političkom vodstvu na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom - poručio je naglasivši kako smo uspjeli ostvariti sve svoje strateške ciljeve - od teritorijalnog integriteta do uspostave demokracije, izgradnje institucija, značajnog gospodarskog i socijalnog napretka, punopravnog članstva u NATO-u i Europskoj Uniji, kao i dublju integraciju u EU, odnosno ulazak u Schengen i euro područje.

- Njegujući tradiciju i vrijednost obrambene vojske nastavljamo graditi moderne Oružane snage, koje ponosno stoje rame uz rame s velikim vojnim silama. Moderne Oružane snage ne gradimo kao prijetnju, nego za obranu i sigurnost, za stvaranje sigurnosne arhitekture koja je narušena novonastalim sigurnosnim ugrozama i to upravo na europskom tlu, ondje gdje se donedavno tvrdilo da se više nikada ne može dogoditi oružani sukob. Ruska agresija na Ukrajinu, kojoj će Hrvatska nastaviti pružati punu podršku u skladu s mogućnostima, podsjetila nas je kako nemamo vremena za predah. Očuvati mir i sigurnost može jedino kvalitetno obučena i moderna vojska, stoga je Vlada zauzela jasan stav kako će se nastaviti izrađivati sposobnosti potrebne za stvaranje moćne kopnene vojske, modernog zrakoplovstva i snažne ratne mornarice - rekao je Banožić.

Podsjetio je što je sve Vlada učinila za unaprjeđenje materijalnih prava vojnika, kao i opremanje vojske, a najavio je ovom prilikom da će u ponedjeljak u Francuskoj biti primopredaja prvog od 12 borbenih lovaca Rafalea, koje je Hrvatska kupila od Francuske. 

- To će, uvjeren sam, značajno osnažiti položaj Hrvatske kao saveznika i partnera u NATO-u i EU. Ovo moćno sredstvo bit će početkom iduće godine u rukama Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, čime Hrvatska dobiva najjače i najmoćnije ratno zrakoplovstvo u ovom dijelu Europe - naglasio je.

 POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:53

Milanović i Banožić | Video: 24sata Video

Nakon mjeseci izbjegavanja na istom mjestu predsjednik Milanović i ministar obrane Mario Banožić prilikom susreta su se rukovali. 

Uskoro više...