Mi ne možemo govoriti tko će proći bolje. Više od pola građana ne plaća porez na dohodak, tu nema neka odredba ili klauzula koja kaže da se to tako ne smije, ali postoji načelo razmjernosti, izjavio je
Marić: Od 1. siječnja bi trebale rasti plaće, a PDV ide na 24%
Važno je da se o ovako važnoj temi poput poreza i poreznog sustava pristupi argumentima – rekao nam je to ministar financija Zdravko Marić kao najavu gostovanja u studiju 24sata.
POGLEDAJTE VIDEO:
Što se tiče sastavnica novog paketa, kazao je kako je htio "poboljšati sliku Hrvatske u domaćoj i međunarodnoj zajednici", a da su rezultati već definirani.
- S druge strane, imamo prihodnu stranu, s njome uz efikasno prikupljanje, sav višak možemo iskoristiti za porezno rasterećenje i otplatu javnog duga. Neki su govorili da je to prehrabro u prvoj godini zbog deficita, ali smo uspjeli . Mi smo to proveli u djelo s time da smo rasteretili izravne poreze - kazao je Marić.
"Zakon ne može regulirati plaću"
Najavio je rasterećenje i neizravnih porez od kojih je najznačajniji PDV-a te istaknuo da je upravo prihod od PDV-a u Hrvatskoj broj jedan u udjelu u BDP-u među državama Europske unije.
Istaknuo je da zakon o porezu ne može regulirati plaću jer će ovisiti od poslodavaca. Ali da nisu točne teze da oporezujemo rad najviše u Europi. Iznio je podatke o tome koliko se poreza i doprinosa plaća po zemljama EU. U Hrvatskoj je to 65 centi na svaki euro neto plaće. To je isto kao u Sloveniji, dok su Mađraska i Slovačka na 86 centi. Njemačka je blizu eura izdvajanja, a najviše se plaća u Francuskoj i Belgiji. Ispod nas su s manjim izdvajanjima, Bugarska, Malta, Irska.
- Tako da ne stoji da najviše oporezujemo rad. Mi smo u donjoj polovici - rekao je..
- Mi ne možemo govoriti tko će proći bolje. Više od pola građana ne plaća porez na dohodak, tu nema neka odredba ili klauzula koja kaže da se to tako ne smije, ali postoji načelo razmjernosti. Ovdje manjina ipak plaća porez - izjavio je te dodao kako se, bez obzira na promjene u porezu na dohodak, plaća ne mijenja.
- Moramo gledati i ostale troškove, namete i doprinose na plaću. Što se tiče mirovinskog sustava, godišnji nam je manjak 17 milijardi. S druge strane, prosječna mirovina je 40% prosječne plaće i to nije zadovoljavajuće. Tu je prostor skučen - objasnio je Marić.
"Cilj je smanjiti porezno opterećenje"
Istaknuo je i kako se doprinosima koje poslodavac plaća financira i zdravstveni sustav koji je i dalje u dugu. Zato zdravstveni i mirovinski doprinosi nisu zasad na stolu za smanjenje. Međutim, jesu dva druga doprinosa koja sada plaća poslodavac: doprinos za zapošljavanje i ozljedu na radu. Ako bi se oni ukinuli, 200 kuna bi bio manji trošak poslodavca na iznos plaće od 6000 kuna. Marić kaže da će još razmotriti s koalcijskim partnerima koliko smanjiti ta dva doprinosa. Na stolu za rasterećenje je i stopa od 36 posto na one veće plaće. Moguće je ili pomicanje razreda kako bi manje ljudi plaćalo tu veću stopu ili njeno smanjenje. Marić objašnjava da se time čuva onaj dio najproduktivnijih: liječnika, IT stručnjaka...
Međutim, naglašava da će sve ovisiti o poslodavcima i hoće li to rasterećenje preliti na plaće radnika.
- Sve se treba uklopiti u ukupan proračun. U dvije godine smo ga uspjeli rasteretiti, a smanjujemo i javni dug - kazao je.
Dodao je i kako je rejting dosta bitan, obzirom da o njemu ovisi kolike će nam biti kamate, te da mu je žao što Hrvatska nije dio Eurozone jer bi i dug bio sigurno za 1-1,5 posto niži.
- Moja je dužnost građanima reći što je i argumentirati. Naravno da se uvijek mogu uvući i neki zaključci, ali treba se argumentirano govoriti. Nama je cilj smanjiti porezno opterećenje. Već treću godinu zaredom pričamo o tome, ali to i činimo - izjavio je.
Dodao je kako je država smanjila porez na dohodak, ali da ne može utjecati na poslodavce da povećaju plaće.
Ništa od nižeg PDV-a za ugostitelje
- Velika većina je to napravila. I poslodavci su vidjeli da treba ići prema zaposlenicima. No, dobivao sam dopise i da se to nije događalo. Ideja je rasteretiti građane i poduzetnike. Iako to ne osjete u prvom koraku, osjetit će u drugom, kroz rast plaća i rast zaposlenja - kazao je.
Što se tiče PDV-a, Marić je istaknuo da ne može ništa egzaktno reći. Očekuje korekcije cijena, no one se ne moraju dogoditi. Što se tiče PDV-a na hranu, priznaje da bi bilo dobro smanjiti PDV na nužne namirnice, no da uvijek treba gledati "drugu stranu medalje".
PDV ugostiteljima neće padati ovim paketom, a Marić objašnjava to tako što će više taj porez osjetiti turisti, nego rezidenti.
Dotaknuo se i trošarina, posebice one na gorivo.
"Ako treba, intervenirat ćemo za cijene goriva"
- U ovom trenutku nije došlo do značajnijeg odskakanja. S druge strane, gledajući cijenu, Hrvatska u smislu opterećenja opet nije na vrhu. Nismo slijepi i gluhi na sve što se događa, ali imamo mehanizam, intervenciju po potrebi, a u ovom trenutku procijenili smo da ona nije potrebna - pojasnio je. Sukladno s time dotaknuo se teme i trošarina na automobile.
- Gledali smo dva faktora, zaštitu okoliša i sigurnost u prometu. Dolazi nova regulativa, nismo se na nju oglušili. Rekli smo da ćemo nastaviti razgovarati kako bismo ju ipak anulirali. Bilo bi neodgovorno od nas da napravimo drugačije. Naša je ideja da kupnja automobila i dalje bude atraktivna - pojasnio je.
Na kraju, komentirao je i povučeni prijedlog na porez na nekretnine.
- Mi smo htjeli postojeći sustav komunalne naknade unaprijediti kriterijima koji će unijeti pravednost - istaknuo je te dodao da je taj prijedlog povučen te da nije uopće tema ovog paketa i da se ne razmatra.
Na kraju, ministar je zaključio da u paketu neće biti nekih povećanja poreza, ali također da se poreznom politikom ne može riješiti sav problem gospodarstva.