Uvjerljiva pobjeda: Rusi ponovo izabrali Putina za predsjednika

 Ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru održanom u nedjelju navečer u središtu Moskve, zahvalio je glasačima što su ga ponovno podržali za šefa države, a kasnije je novinarima kazao kako Rusija nema nikakve veze s trovanjem bivšeg špijuna u Britaniji.

Nakon prebrojane polovice glasačkih listića, Putin je osvojio 75 posto glasova, objavilo je središnje izborno povjerenstvo. 

Na drugom je mjestu s 13,4 posto kandidat komunista Pavel Grudinin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim koji je dobio 6,3 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,4 posto.

Putin je ocijenio pred više stotina pristaša da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

"U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda", rekao je.  Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".

"Imamo tako snažnu ekipu, milijune. Hvala vam", rekao je Putin, naglasivši da će njegova vlada raditi na poboljšanju života svakog Rusa.

Prije nego je napustio pozornicu, predvodio je svoje pristaše u skandiranju "Rusija, Rusija".

"Mislit ćemo na budućnost naše velike domovine i naše djece. Suđen nam je uspjeh", rekao je.

Putin je kasnije novinarima zanijekao da njegova zemlja ima kemijsko oružje, uključujući i ono kojim je prošlog mjeseca otrovan bivši ruski špijun Sergej Skripal.

"Rusija nema tako nešto", rekao je Putin novinarima na novinskoj konferenciji, dodajući da je Rusija uništila kemijsko oružje pod nadzorom međunarodnih promatrača i da je spremna na suradnju s Londonom.

30

Ranije u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da Rusija tajno gomila nervni agens pod nazivom novičok koji je korišten u napadu na Skripala i njegovu kći.

To je prvi put da se Putin jasnije oglasio o trovanju Skripala i njegove kćeri Julije 4. ožujka u Salisburyju. Optužbe na račun Rusije nazvao je "besmislicama".

"Prva stvar koja mi pada napamet - da se radilo o vojnom nervnom plinu, ljudi bi umrli na licu mjesta. To je jasno", kazao je.

Naglasio je također da je smiješno u ovom trenutku razmišljati o tome što će biti nakon ovog mandata.

Na pitanje novinara razmišlja li o tome da se ponovno kandidira 2030., rekao je: "Hajdemo računati. Mislite li da ću sjediti (na vlasti) do stote?", odgovorio je novinaru.

Putinu (65) je ovo drugi uzastopni šestogodišnji mandat, i po ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat bi morao preskočiti što znači da bi se mogao kandidirati ponovno 2030.

Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjena u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.

Putin je prvi puta izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi puta četiri godine kasnije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto.

Putin - omražen na zapadu, obožavan u Rusiji

Za milijune Rusa Putin je čovjek koji je donio stabilnost nakon političkog i gospodarskog kaosa u 1990-im i koji je obnovio vlast i ugled Moskve na međunarodnoj pozornici izgubljen nakon raspada SSSR-a.

U predizbornoj kampanji obećao je ojačati obranu od Zapada i podići životni standard.

U inozemstvu pak o njemu imaju potpuno drukčiju sliku: Putin se nerijetko pojavljuje na naslovnicama novina kao simbol apsolutnog zla.

Ugled Vladimira Putina u inozemstvu umanjilo je sudjelovanje Rusije u ukrajinskom sukobu zbog kojeg su joj Sjedinjene Države i Europska unija uvele sankcije 2014.

U Rusiju redovito upiru prstom i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Ni otkriće proširene prakse dopingiranja sportaša zbog kojega je Rusija izbačena s Olimpijskih igara 2018. nije pridonijelo porastu popularnosti ruskog predsjednika u svijetu, a u međuvremenu je stigla i optužba za trovanje bivšeg špijuna Skripala u Britaniji. 

U očima Vladimira Putina sve te zamjerke zapravo pokazuju da snažna Rusija smeta Zapadu. Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom "Snažan predsjednik snažne zemlje".