Granični prijelazi na sjeveru Kosova otvoreni za putnike

Granični prijelazi Jarinje i Brnjak od 18.30 sati su otvoreni za putnički promet, no ne i za promet teretnih vozila, pa u sjeverni dio Kosova, gdje živi najveći dio Srba, i dalje ne dolaze hrana i ostale kućne potrepštine iz Srbije, prenose srpski mediji.

Promet preko prijelaza Brnjak kontroliraju pripadnici KFOR-a te Kosovska policija. Srpski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je kako otvaranje dvaju prijelaza pokazuje kako je moguć dogovor i pronalaženje rješenja za situaciju na sjeveru Kosova.

- Dobra je vijest da su ti administrativni prijelazi otvoreni barem za putnički promet - rekao je Dačić za Tanjug i dodao kako će se Srbija zalagati za rješavanje problema mirnim putem.

Srbijanski mediji pišu da Srbima na Kosovu prijeti humanitarna katastrofa i glad ukoliko se hitno nešto ne riješi i granični prijelazi ponovno odblokiraju kako bi roba mogla nesmetano ići preko njih. Navode da u Mitrovicu, radi zatvaranja graničnih prijelaza, već nekoliko dana nisu stigli kruh i mlijeko. Troše se posljednje zalihe mesa i mesnih prerađevina a nedostaje i lijekova. 

Uviđajući nestašicu građani po prodavaonicama kupuju preostale količine brašna i kvasca a smanjenje su i zalihe vode u bocama. Na tržnicama gotovo da i nema voća i povrća. Nedostaje i benzina tako da su na benzinskim crpkama na sjeveru Kosova redovi za benzin. 

U nekoliko gradova na Kosovu, kao što su Uroševac i Podujevo, u nedjelju su na javnim mjestima spaljivani proizvodi iz Srbije, a građani pozivani da bojkotiraju tu robu.

Srbija ni na koji način neće priznati Kosovo

Srbija je zemlja mira i neće voditi rat, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić u Parlamentu Srbije obraćajući se poslanicima pred glasovanje o Deklaraciji o Kosovu.

- Mi u demokratskoj Srbiji želimo izgraditi mir na čitavom prostoru Zapadnog Balkana, a posebno u južnoj pokrajini, jer naša politika je miroljubiva i biti će i dalje. Mi živimo usmjereni jedni na druge i svi koji misle da je moguće zadovoljiti interes samo jedne grupacije imaju pogrešan stav u politici i ne poznaju povijest. Srbija je zemlja mira i želi mir za sve ljude i narode Jugoistočne Europe, to je središnja točka naše politike. Mir nema nikakvu alternativu. Baš nikakvu alternativu, rekao je Tadić u Skupštini.

Govoreći o situaciji na Kosovu Tadić je rekao da je najvažniji zadatak Srbije da osigura mir te napomenuo da je zatražio od međunarodne zajednice da uspostavi stanje na Kosovu koje je bilo prije 25. srpnja kada su započeli nemiri. Ponovio je da Srbija ni na koji način neće priznati Kosovo kao i da će dijalogom sa kosovskim Albancima rješavati nastale probleme. Još jednom je ponovio svoju izjavu da su i neki predstavnici međunarodne zajednice ohrabrivali Prištinu kao i da oni snose dio odgovornosti za nastalu krizu te da, ukoliko se to dokaže, da su izašli iz svojih mandata i ovlaštenja.

- Na sjeveru nije ništa drugačije, nego na ostalom dijelu Kosova. Ta argumentacija Prištine je dakle neistinita. Suštinski, oni su željeli promijeniti realnost na sjeveru Kosova, a pored toga, postoji i strateški interes, interes promjene etničke strukture i mi to jasno kažemo našim međunarodnim sugovornicima. I mi ćemo to reći našim sugovornicima, kao što ćemo govoriti i o centrima vođenja ekstremne politike. Jer mi se, vjerovali to radikali ili ne, protivimo velikoj Albaniji, kao što se protivimo i velikoj Srbiji - zaključio je Tadić.

Usvojena Deklaracija: Priština je kriva za nemire

Za nasilje na Kosovu kriva je Priština, a obrana legitimnih interesa Srbije na Kosovu i zaštita srpskog naroda biti će prioritet svih državnih institucija dok ne bude usvojeno kompromisno rješenje u skladu sa rezolucijom UN 1244, temelj je to deklaracije koju je poslije jedanaest sati zajedanja usvojila Skupština Srbije.

U usvojenoj Deklaraciji Skupštine Srbije osuđuje nasilje i navodi da parlament podržava Vladu da nastavi dijalog koji vodi sa Prištinom sa ciljem da pronađe rješenja za konkretne probleme građana na Kosovu.

Skupština je pozvala i međunarodnu zajednicu da osudi svaki jednostrani akt koji ugrožava uspjeh tih razgovora. Navodi se i da je zadatak Vlade Srbije da od međunarodnih misija zahtjeva da u skladu sa mandatom i rezolucijom 1244 ne dozvole jednostrane akcije Prištine kojima se ugrožavaju mir, stabilnost, ali i mijenja postojeće stanje na terenu.

Između ostaloga Skupština posebno obvezuje Vladu da zaštiti živote i imovinu, prava i slobode građana Kosova a posebno srpskog i drugog nasiljem ugroženog stanovništva.

Od ukupno 207 članova Skupštine za Deklaraciju o Kosovu je glasovao 181 parlamentarac. Među njima su predstavnici vlasti ZES, URS, SPS-JS, PUPS, i opozicijske SRS, SNS I NS. Protiv teksta Deklaracije bilo je 20 poslanika DSS, LDP i predstavnik Albanaca Riza Halimi. Suzdržana su bila četiri predstavnika Mađara. Dva predstavnika nisu glasovala.