Ustav štiti nas, ljude, ne državna tijela. Nemojmo ljudima pričati ustavne neistine da državna tijela mogu sve osim onoga što im je izričito zabranjeno kad je upravo suprotno, napisala je
Ustavna stručnjakinja: 'Nije primjereno uspoređivati nacionalne i europske izbore...'
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je na društvenoj mreži napisala nekoliko načela i argumenata vezano za kandidaturu Zorana Milanovića na predstojećim izborima. Naime, u javnom prostoru još uvijek se raspravlja smije li se uopće Milanović kandidirati bez da podnese ostavku na mjesto predsjednika Republike Hrvatske prije izborne kandidature za premijera.
Objavu Sanje Barić prenosimo u cijelosti:
1. Nema usporedbe s razdobljem od 1990. do 2000. godine. Tada su na snazi bile druge ustavne odredbe, polupredsjednički sustav, PRH je bio ujedno i član/predsjednik političke stranke jer je tako Ustav omogućavao. Od studenog 2000. to smo ukinuli, ograničili i promijenili ulogu PRH, njegov ustavni položaj i dužnosti. To naprosto više nismo željeli, uvidjevši koliko je opasno tzv. „imperijalno predsjedništvo“.
2. Sve što nije zabranjeno, dopušteno je – temeljna je ustavna maksima koja se odnosi na ljudska prava i slobode tj. na nas kao pojedince. Na državna tijela se primjenjuje temeljna ustavna maksima – dopušteno je samo ono što je izričito dopušteno, ostalo je zabranjeno. To su temeljne maksime vladavine prava koje zna svaki student prve godine prava. Ustav štiti nas, ljude, ne državna tijela. Nemojmo ljudima pričati ustavne neistine da državna tijela mogu sve osim onoga što im je izričito zabranjeno kad je upravo suprotno.
3. Usporedbe izbora za Europski parlament i izbora za Hrvatski sabor također su neosnovane. Osim već rečenog pod 2. (PRH je izričito dopušteno sudjelovati na izborima za Europski parlament i to je jednako jasno kao i da mu nije dopušteno sudjelovati na domaćim izborima), puno je važnije razumjeti ulogu PRH u ustavnom poretku RH te ustroj i položaj tijela EU kako bismo shvatili da različito reguliranje te dvije situacije (sudjelovanje na nacionalnim parlamentarnim izborima i sudjelovanje na europskim parlamentarnim izborima) nije u kontradikciji, već upravo logična i najnormalnija posljedica razlikovanja suverene nacionalne države od supranacionalne organizacije EU.
Položaj PRH, u nacionalnoj državi RH, jest položaj neutralnog, neovisnog, nestranačkog i nadstranačkog jamca stabilnosti vlasti. (Stabilnost vlasti nemojmo miješati s pojmom slaganja s odlukama te vlasti ili politikama te vlasti!) Stabilnost vlasti je tijekom parlamentarnih izbora posebno u rukama PRH. PRH u tom razdoblju jedini ima puni izborni legitimitet, ostala dva tijela stvarne političke vlasti (Hrvatski sabor i Vlada RH) u „tehničkom“ su i time ograničenom mandatu. PRH saziva na konstituirajuću sjednicu novoizabrane zastupnice i zastupnike. PRH poziva na konzultacije novoizabrane zastupnice i zastupnike. PRH povjerava mandat onome koji prikupi većinu. PRH produžuje mandat mandataru. PRH imenuje drugog mandatara. PRH, ako se ne oformi nova Vlada RH, imenuje privremenu nestranačku vladu i raspušta Hrvatski sabor te raspisuje još jedne izbore. Sve to je jamstvo stabilnosti vlasti i to je njegova jedina uloga tijekom nacionalnih parlamentarnih izbora, a nakon što ih je raspisao.
U odnosu na Europski parlament, situacija je drugačija. EP je tijelo nadnacionalne organizacije koje funkcionira kao neka vrsta „donjeg doma“ EU. Izbori za EP ne utječe na stabilnost nacionalne vlasti, na egzistenciju Hrvatskog sabora, na egzistenciju Vlade RH. Oni mogu biti svojevrsni pokazatelj, svojevrsna „anketa“ trenutne popularnosti nacionalnih političkih opcija. No, izbori za EP nisu izbori o egzistenciji državnih tijela, niti utječu na stabilnost vlasti. U svakom slučaju, u izborima za EP PRH nema nikakvu ulogu, osim određivanja samog dana izbora, a taj dan zapravo i nije osobito slobodan odrediti jer je to, po zakonu o izborima za EP, uvijek nedjelja i to unutar razdoblja kojeg odredi EU. Dakle, u pravilu nema izbora, nego nedjelja unutar tog razdoblja od par dana (eto, ove godine je to razdoblje od 6. do 9.6., a kako je 9.6. jedina nedjelja, onda znamo kada su i prije same formalne odluke PRH).
Stoga je navođenje ove usporedbe – nacionalni parlamentarni izbori (gdje nema vlasti, tek je moramo formirati) i europski parlamentarni izbori (gdje formiramo predstavničko tijelo svih građana EU ne utječući na nacionalnu vlast i nacionalna tijela) – neprimjereno.
Ipak, dobro je da se i na ovaj način informiramo o položaju raznih tijela i o izborima raznih razina, a koji su nam - kao građanima – svima važni jer tijela koja izaberemo tj. naši predstavnici u njima, odlučuju o pravilima koja se odnose na sve nas.