Plenković: U pogonu u Savskom Marofu će se proizvoditi materijali za Pfizerovo cjepivo

Znate da smo prošlog tjedna premašili broj od milijun cijepljenih građana, a u međuvremenu se nastavila ubrzana dinamika cijepljenja. Jučer je utrošeno 43.890 doza, a time smo došlo do ukupnog broja od milijun i 109.161 cijepljenih građana prvom dozom. Znači, cijepili smo trećinu odraslog stanovništva jednom dozom, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade i pozvao još jednom sve građane da se cijepe jer cjepiva ima dovoljno. 

PRATITE UŽIVO

Dodao je i kako su razgovori oko uvođenja zelene digitalne potvrde pri kraju te da smo mi spremni za to čim prije. 

- Dobili smo potvrdu od Pfizera da će njihova tvornica u Savskom Marofu se uključiti u proizvodnju materijala za cjepivo, Dakle, u Pfizerovim pogonima u Savskom Marofu će se raditi DNK predložak za cjepivo, što je jako važno. Investicija je to od 10 milijuna dolara, bit će zaposleno još 30-ak ljudi - istaknuo je dodavši kako je EK sklopila ugovor s Pfizerom za dodatnih 900 milijuna doza iduće godine.

Osvrnuo se i na današnju sjednicu Vijeća za obranu na kojoj su bili i on i predsjednik Zoran Milanović, a na kojoj se razgovaralo o pristiglim ponudama za kupnju borbenih aviona.

- Vijeće je zahvalilo Međuresornom povjerenstvu za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i Radnoj skupini za stručnu potporu međuresornom povjerenstvu na kvalitetno odrađenom poslu te dalo potporu Vladi u dovršetku postupka odabira višenamjenskog borbenog aviona, za što je nadležna Vlada - rekao je.

Dodao je i kako je Europska komisija zaprimila od Vlade naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti. 

- Hrvatski plan temelji se na zelenom i digitalnom gospodarstvu, javnoj upravi i pravosuđu, obrazovanju, znanosti i istraživanju, tržištu rada i socijalnoj zaštiti, zdravstvu i obnovi zgrada. Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize - istaknuo je.

'Nastavlja se smanjivati broj novozaraženih i hospitaliziranih'

Govoreći o epidemiološkoj situaciji, ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako se nastavlja smanjivati broj novozaraženih, u usporedbi s tjednom ranije bilježimo pad od 36 posto, ali i hospitaliziranih za 18 posto.

- Odlične vijesti su da je 33 posto cijepljenih odraslih stanovnika, što znači da je cijepljena svaka treća odrasla osoba - naglasio je istaknuvši kako je Hrvatska u povoljnom položaju što se cjepiva tiče.

Ministarstvo zdravstva, dodao je, poslalo je uputu HZJZ-u za otvaranje novih termina za cijepljenje.

- Obzirom na dolazak većih količina cjepiva, potrebno je otvoriti termine za cijepljenje minimalno mjesec dana unaprijed - rekao je.

Potpredsjednik Vlade i načelnik Nacionalnog stožera, Davor Božinović, istaknuo je kako je od posljednje sjednice Vlade Nacionalni stožer civilne zaštite donio sedam odluka, četiri na nacionalnoj razini i tri na prijedlog županijskih stožera.

Izdvojio je produženje mjera za Grad Zagreb do 31. svibnja te ublaženje mjera u Zagrebačkoj županiji koje se odnosi na produljen rad ugostiteljskih objekata, kasina, automat klubova i uplatnih mjesta do 22 sata. Mjere su ublažene i u Istarskoj županiji, a odnose se na rad pučkih otvorenih učilišta i autoškola.

Zbog povoljnije epidemiološke situacije i smanjenog opterećenja zdravstvenog sustava Ravnateljstvo Civilne zaštite je naložilo demobilizaciju stacionara Arena, koji je imao ulogu tercijarnog centra za srednje i lakše oboljele osobe sa covidom-19.

'U jednoj godini je gotovo u potpunosti neutraliziran efekt svega onog što smo činili u proteklom mandatu, ali da to nismo činili, danas bi javni dug bio preko 100 posto BDP-a'

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je Vladu o izvršenju proračuna za 2020. godinu.

- Pad BDP-a prošle godine od osam posto, inflacija 0,1 posto. Prihodi su ostvareni u iznosu od 131,6 milijardi kuna, što je oko šest posto manje nego godinu ranije, a rashodi 153,6 milijardi kuna, što je oko 9,8 posto više - rekao je istaknuvši kako je najveći dio toga otišao na zdravstvo, za mjere za očuvanje radnih mjesta i potrese.

Sve skupa to je rezultiralo deficitom proračuna opće države od 7,4 posto BDP-a ili 27,5 milijardi kuna, ali i povećanjem javnog duga na 329,7 milijardi kuna ili 88,7 posto BDP-a, rekao je Marić. 

- S jedne strane, svi dobro znamo s kakvim su se izazovima suočile javne financije, međutim uspjele su izdržati i izdržat će i dalje sve te izazove koje su Covid i potres stavili pred nas. Kako su i analitičari rekli, praktički u jednoj godini je gotovo u potpunosti neutraliziran efekt svega onog što smo činili u proteklom mandatu, ali da to nismo činili danas bi hrvatski javni dug bio preko 100 posto BDP-a i sigurno bi bili kud i kamo suženiji manevarski prostori za reakciju kako u zdravstvenom, tako i u gospodarskom dijelu - naglasio je Marić dodavši kako ima koliko-toliko dobru vijest što se tiče izvršenja proračuna. 

- Sve stavke rashoda su bile pod popriličnim pritiskom, no i uz Covid i potrese uspjeli smo dodatno smanjiti rashode za kamate za 2,2 milijarde kuna, što zapravo samo govori u prilog onome što mi cijelo vrijeme tvrdimo i radimo, a to su odgovorne i održive javne financije - poručio je.

Nadovezao se i premijer. 

- Mislim da smo mi to sve dobro izveli obzirom na okolnosti, ali i cijela naša postignuća od 2016. - rekao je.

Suradnja s tvrtkom Infobip

Vlada je na sjednici donijela odluku o osnivanju radne skupine koja će definirati okvir za suradnju s tvrtkom Infobip d.o.o., na njihovu inicijativu, radi stvaranja preduvjeta za razvoj umjetne inteligencije i pozicioniranje Hrvatske kao središta razvoja umjetne inteligencije u Europskoj uniji. 

Na čelu radne skupine je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, a članovi su ministar obrazovanja Radovan Fuchs, predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te Ivana Vukov, posebna savjetnica predsjednika Vlade, koja je i koordinator radne skupine. U rad skupine mogu se uključiti i vanjski suradnici iz redova istaknutih stručnjaka koji nisu članovi Radne skupine, ako za to postoji potreba radi davanja stručnih obrazloženja, prijedloga i mišljenja o pojedinim specifičnim pitanjima.

- Zadaće radne skupine su definirati okvir suradnje s tvrtkom Infobip d.o.o. na području umjetne inteligencije u svrhu ubrzanja digitalne transformacije u gospodarstvu, obrazovanju, znanosti, turizmu i javnoj upravi te stvaranja preduvjeta za pozicioniranje Hrvatske kao središta razvoja umjetne inteligencije u Europskoj uniji, usuglasiti hodogram aktivnosti, obrise projekta i okvir suradnje s tvrtkom Infobip d.o.o, izvijestiti Vladu o postignutim dogovorima i predložiti daljnje mjere - istaknuo je ministar Ćorić.

Suradnjom Vlade i tvrtke Infobip d.o.o., stoji u obrazloženju odluke, promicat će se široka primjena naprednih tehnologija te ubrzati digitalna transformacija društva i gospodarstva.

- Umjetna inteligencija bit će u središtu aktivnosti kao i razvoj naprednih digitalnih vještina kroz stvaranje novih studijskih i srednjoškolskih kurikuluma. Potaknut će se razvoj sljedeće generacije digitalnih tehnologija, digitalizacija malih i srednjih poduzeća i javne uprave te unapređivanje digitalnih kapaciteta u obrazovnim sustavima - najavljuju iz Vlade ističući kako Infobip raspolaže modularnom softverskom platformom koja omogućuje stvaranje rješenja za primjenjenu u stvaranju pametnih gradova, pametne poljoprivrede, javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu, turizmu...

- Što može pridonijeti razvoju hrvatskih kompanija, startupova/inkubatora, rastu IT sektora u Hrvatskoj, digitalizaciji zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, turizma i drugih područja. Suradnja Vlade s Infobipom na području razvoja i primjene umjetne inteligencije, proširene stvarnosti ili strojnog učenja izvrstan je primjer zajedničkog djelovanja gospodarstva, koji svoju primjenu inovacija i visokih tehnologija mogu pronaći na području javne uprave, zdravstva, turizma, a ponajprije obrazovanja. Hrvatsko digitalno društvo treba biti sigurno, dostupno i uključivo i razvijati se u sinergiji s gospodarstvom, javnom upravom, znanošću, istraživanjem i obrazovanjem - ističe Vlada.

Suglasnost i državna jamstva za kredite HAC-u i Hrvatskim cestama

Vlada je dala i suglasnost te državna jamstva za tri kredita Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. HAC-u za dva kredita ukupnog iznosa 144 milijuna eura za refinanciranje kredita kod KfW IPEX-Bank i financiranje izgradnje autoceste A7, a Hrvatskim cestama za kredit od 703 milijuna kuna za financiranje projekata i plana poslovanja. 

Vlada je tako HAC-u dala odobrenje i državno jamstvo za kredit u iznosu od 62,58 milijuna eura kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke (HPB), pri čemu će Zagrebačka banka i HPB dati kredti do 31,29 milijuna eura po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,15 postotnih bodova, dok će HBOR osigurati preostalih 236,5 milijuna kuna i to po fisknoj kamatnoj stopi od 1,8 posto godišnje. Ročnost kredita je 12 godina. 

Tim će se novcem, istaknuo je ministar prometa Oleg Butković, refinancirati postojeći kredit njemačke KfW IPEX-Bank koji je ugovoren 2011. godine, a čiji preostali dug po glavnici iznosi 62,57 milijuna eura.

- HAC će pritom ostvariti dodatnu likvidnost od oko 35,8 milijun eura u razdoblju od lipnja 2021. do lipnja 2024. koje će se usmjeriti u izgradnju dionice autoceste A11 Lekenik - Sisak - najavio je Butković.

Vlada je HAC-u odobrila da se uz državno jamstvo zaduži kod HBOR-a i HPB-a u iznosu od 81,4 milijuna eura, a za financiranje izgradnje autoceste A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva. U tome HPB sudjeluje s kreditom do 40,7 milijuna eura, po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,03 postotna boda, a preostalih 305 milijuna kuna osigurat će HBOR po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,8 posto. Ročnost kredita je 13 godina s počekom nakon završenog razdoblja korištenja, koje traje četiri godine. 

Tim će se kreditom osigurati novac za projekt izgradnje (prve faze) autoceste A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, sektor Križišće - Žuta Lokva,  s uključenim HEP priključkom i izmještanjem instalacija, odnosno nastavlja se dio njezine izgradnje prema interregionalnom čvoru Žuta Lokva.

- Nastavkom izgradnje te autoceste na sektoru Križišće - Žuta Lokva preusmjerit će se promet vozila s državnih cesta na autocestu čime se povećava sigurnost svih sudionika prometa zbog rasterećenja i manje prometne opterećenosti lokalnih prometnica - rekao je Butković.

Vladinu suglasnost i državno jamstvo dobile su i Hrvatske ceste za kredit u iznosu od 703 milijuna kuna kod Erste&Steiermärkische Bank, HPB-a,  OTP banke, Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke. Kamatna stopa za taj kredit je iznos fiksne marže od 1,15 postotnih bodova uvećano za prinos na trezorske zapise ročnosti 182 dana. Krajnje dospijeće kredita je na 12. godišnjicu od dana sklapanja ugovora o kreditu, uz poček od tri godine.

S tih će se 703 milijuna kuna osigurati sredstva za financiranja projekata i plana poslovanja Hrvatskih cesta u ovoj godini, pri čemu se s iznosom od 300 milijuna kuna planiraju podmiriti obveze po revolving kreditu s HPB-om (koji dospjeva početkom lipnja), dok će se preostala 403,3 milijuna  kuna podmiriti obveze po projektima koji su sadržani u Planu građenja i održavanja državnih cesta za 2021. godinu.

To su uz ostalo radovi na dionicama Vukmanički Cerovec - Mostanje, Beli Manastir - Farkaševac - Bjelovar, istočna obilaznica Novog Marofa, most Sava - Okučani - Gradiška, most i pristupne ceste preko rijeke Kupe u Pokuplju, nadvožnjak preko željezničke pruge u Križevcima, brza cesta Vrbovec - Križevci - Koprivnica, čvor Donja Zdenčina te most na rijeci Kupi kod Lasinje, pobrojao je ministar Butković.