Plenković: Ako bi se gradio novi blok Krškog, sudjelovali bi i mi

Ovo je jedan od naših brojnih susreta u proteklih nekoliko godina i možemo konstatirati da smo zaista unaprijedili i ozračje u našim odnosima i ukupnu atmosferu među narodima, koja je bitno bolja, nema tenzija, dapače, sve probleme koji postoje dugi niz godina nastojimo riješiti tiho i na zadovoljstvo obje zemlje, obje Vlade i oba naroda, poručio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, kojeg je u ponedjeljak navečer ugostio u Banskim dvorima. 

POGLEDAJTE VIDEO

Zahvalio je Sloveniji što je dala Hrvatskoj čvrstu potporu na putu u eurozonu, za članstvo u Schengenskom prostoru te našoj ambiciji da postanemo članica OECD-a. 

- Hvala i na potpori koju nam je Slovenija pružila nakon dva potresa, a imali smo i jako dobru suradnju u kontekstu pandemije Covida-19 - istaknuo je Plenković otkrivši teme o kojima je sa svojim slovenskim kolegom razgovarao. 

Najvažnija tema sastanka energetska situacija nakon ruske invazije na Ukrajinu

Neizbježna, a ujedno i najvažnija tema, bila je i globalna aktualna situacija agresije Rusije na Ukrajinu. 

- I Slovenija i Hrvatska su vrlo čvrstog stava od prvog dana oko toga. Janša je prije nekoliko dana bio i u Kijevu, čime je dao dodatnu potporu ukrajinskom narodu u borbi za svoju slobodu, što smatram da je odlična gesta - rekao je Plenković naglasivši kako se posljedice te ruske invazije osjećaju na dva temeljna pitanja, a to su izbjeglička kriza i pitanje energetike, odnosno rast cijena energenata.

- Dogovorili smo da se već idućega tjedna u Zagrebu nađu naši ministri zaduženi za energetski sektor koji će raspraviti suradnju u pogledu jačanja povezanosti Hrvatske i Slovenije glede plinovoda te korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku, a ujedno da razmotre  i daljnju suradnju u vezi s nuklearnom elektranom Krško. Znate da smo tu u suvlasničkom odnosu, da smo kao Vlada izrazili načelnu spremnost, ukoliko se u Sloveniji donese odluka da se ide u izgradnju novog bloka, da bi Hrvatska u tom procesu participirala kao što je to i danas - poručio je naš premijer naglasivši kako je to u skladu sa strateškim planom EU da se odmakne od Rusije kada je riječ o energentima.

SPASITE UKRAJINU - ZAUSTAVITE RAT Andrej Plenković se na Twitteru uključio u koncertni maraton i poslao poruku: 'Slava Ukrajini'

Dotaknuli su se i teme trgovinskih odnosa, dodao je Plenković i naveo kako robna razmjena dvije države iznosi oko 5,6 milijardi eura.

- Za čak 34 posto je bio skok s 2020. na 2021. godinu. Razgovarali smo i o suradnji u području turizma. Evo, zanimljiv podatak, koji je i mene vrlo ugodno, ne bih rekao iznenadio, ali potvrdio očekivanja - 2021. godine u Hrvatskoj je bilo čak milijun i 166.000 slovenskih turista - istaknuo je naš premijer. 

Na stolu se našla i tema granice. 

- Zadužili smo naše ministre vanjskih poslova da nastave razgovore, koji bi olakšali rad i hrvatskih i slovenskih ribara, tu postoje određeni modeli koji bi trebali premostiti prepreke koje su postojale posljednjih godina. Naš prijedlog je da bismo trebali omogućiti jednu situaciju da se ne kažnjavaju slovenski i hrvatski ribari - to nema efekta.Treba što više relaksirati te odnose. Trebali bismo naći makar privremeni režim koji bi u potpunosti relaksirao situacije da policija daje kazne, to je opterećenje za ribare s obje strane. To se može riješiti na benigniji način - rekao je dodavši da se sa slovenskim kolegom osvrnuo i na situacija u susjedstvu, konkretnije u BiH.

- Na Europskom vijeću smo se založili da se potaknu lideri stranaka u federaciji kako bi se založili da se postigne konsenzus u vezi ograničene reforme ustava. Na taj način smatramo da bi se moglo ići prema pravednom rješenju, u kojem će se svi konstitutivni narodi osjećati dobro te adekvatno zastupljeni u predstavničkim tijelima države - poručio je. 

Janša: 'Moramo se hitno prilagoditi i naći alternativu za ovisnost o uvozu ruskih energenata. Čestitam Hrvatskoj na izgradnji LNG terminala'

Slovenski premijer Janša je premijeru zahvalio na gostoljubivosti.

- Imali smo raspravu o nekim otvorenim pitanjima koja najlakše možemo rješavati u prijateljskoj atmosferi. Hvala i za konstruktivnu ulogu Hrvatske u ovom vrijeme - rekao je Janša ponovivši kako Hrvatska ima podršku Slovenije u svim vanjskopolitičkim ambicijama.

Naglasio je kako se svijet od 24. veljače iznimno promijenio te da se hitno treba prilagoditi situaciji koja se odnosi na ovisnost Europe o uvozu ruskih energenata.

- Jedna od promjena koja zahtjeva poduzimanje mjera je opraštanje od ruskih energenata. Čestitam Hrvatskoj koja se pravovremeno odlučila za izgradnju LNG terminala na Krku, velik dio Europe nije išao u tom smjeru. Sve ono što predstavlja alternativu je europski prioritet - istaknuo je Janša. 

Plenković: 'Mi smo svoj postojeći brod u Omišlju prilagodili i podigli kapacitet za 0,3 milijarde kubičnih metara plina'

Što se tiče plina, Plenković je istaknuo kako izgradnja alternativnih plinovoda zahtjeva određeno vrijeme. 

- Mi smo već sada u fazi da smo postojeći brod LNG Hrvatska u Omišlju prilagodili s 2,6 milijardi kubičnih metara plina na 2,9 milijardi. Samo tehničkim prilagodbama za 0,3 uspjeli podići kapacitet postojećeg broda. Prema onome što kažu naši stručnjaci, ovaj postojeći brod bi mogao ići do maksimalno 3,5 milijardi kubičnih metara plina. Važno je da se investira u plinovode, posebno od Zlobina do Bosiljeva. A ono što je za Hrvatsku i Sloveniju posebno važno je investicija u interkonekciju koja bi išla - Lučko, Zabok, Rogatec. To je trenutni plinovod koji postoji, a trebalo bi ga proširiti jer je kapacitet iz smjera Hrvatske prema Sloveniji sada samo 0,26 milijardi kubičnih metara plina. U varijanti da plin koji dolazi s Krka ide u većim količinama prema Sloveniji treba se napraviti određena ulaganja - rekao je premijer Plenković naglasivši kako će upravo zato u ponedjeljak ministri nadležni za energetiku nastave te razgovore da se vidi što sve treba učiniti. 

- Jer potrebe Slovenije su jasne, potrebe Austrije su više nego jasno izražene, a slične potrebe će u budućnosti imati i druge zemlje srednje i istočne Europe - rekao je.

Mnoge zemlje će ići ulagati u terminale za ukapljeni prirodni plin, koji će biti poduprti europskim sredstvima, dodao je.

Novinari su Janšu pitali i zanimaju li Sloveniju kapaciteti LNG-a na Krku i nakon 2027. godine, na što je on odgovorio:

- Slovenija je dio EU i europskog tržišta pa ne razmišljamo o tome da se iz toga izuzmemo, razmišljamo o tome da smo energetski samodovoljni, mislim da je to cilj svake države. Radimo na tome da naši kapaciteti budu dovoljni. Kada bismo svi razmišljali kao Hrvatska kada je gradila LNG terminal, sada bi situacija bila drugačija - rekao je.

Izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane Krško

Govoreći o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško, Janša je istaknuo kako je njihova Vlada već odluku o tome donijela. 

- Formalno je to odlučeno. Lokalni okoliš sklon je tom projektu, nemamo poteškoće koje imaju naše kolege koje razmišljaju u tom smjeru. Slovenija se obvezala da će zatvoriti elektranu Šoštanj, a to će biti moguće kad se izgradi drugi blok elektrane Krško. Uvjeren sam da će od početka gradnje do puštanja u rad proći manje vremena nego što je to bilo kod prvog bloka - rekao je. 

Plenković je dodao da bi, ako se ide u izgradnju novoga bloka Krškog, Hrvatska participirala u tom procesu.

- Pratit ćemo Sloveniju u postojećem aranžmanu 50:50. Krško predstavlja 15 posto energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas vrlo važan izvor energije - naglasio je. 

A sve prisutne nasmijao je naš ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kojemu je usred presice zazvonio mobitel s pjesmom "Kome bi šumilo more moje Sinje."