Nakon nove plinske afere: 'Vlada obustavlja odluku da HEP mora kupovati plin od Ine'

Jedina smo zemlja u EU koja je u  istom danu ostvarila dva cilja - ulazak u Schengen i eurozonu. Među samo 15 godina smo koje su članice i NATO-a i Unije i Schengena i europodručja, opetovao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade govoreći o 10 godina u EU.

Ponovio je i kako su iskorištena sva sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa. 

Ministri pogledali film u kojem je sažeto što se sve učinilo nakon potresa

Ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić prezentirao je iskorištenost Fonda solidarnosti i što se sve tim sredstvima obnovilo. 

- Uspjeli smo iskoristiti sva sredstva i obnoviti veliki broj javnih zgrada - rekao je.  

Povrh Fonda solidarnosti, dodao je premijer, Vlada je osigurala za obnovu i 1,2 milijardi eura iz EU te još milijardu iz proračuna. A na sjednici su pogledali i film u kojem je sažeto prikazano što se sve učinilo nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Od 1. srpnja stupio je Zakon o trgovini kojim se regulira rad nedjelja, podsjetio je još premijer.

- Ogromna većina građana podupire ovu odluku. Mislim da smo ostvarili ključnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života, ispunili smo predizborno obećanje - istaknuo je. 

'Vlada će obustaviti odluku da HEP kupuje plin od INA-e'

Na sjednici je Vlada izmijenila Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije donesenu u rujnu 2022., a nakon što je u javnost izbila nova plinska afera. Prema njoj je HEP morao kupiti sav plin koji je INA proizvela u Hrvatskoj. Uredba je vrijedila do ožujka ove godine i cijena tog plina sada iznosi 47,6 eura po megavatsatu, dok je, kad je Uredba donesena, iznosila 41 euro. Afera se zakotrljala kad se otkrilo da je HEP prodavao višak plina budući da su napunili sve svoje skladišne kapacitete, ali po bizarnim cijenama manjim od 10 eura - čak i po cent. 

- Zbog dovoljne količine plina koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku da HEP kupuje plin od INA-e. A ministar će predstaviti mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u odnosu na cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje, a koja je regulirana metodologijom od 41 euro - rekao je Plenković, koji će nakon sjednice stati i pred novinare, koji imaju niz pitanja vezano za ovu aferu.

Ministar gospodarstva Davor Filipović podsjetio je kako je Vlada odluku o tome da HEP mora kupovati sav plin koji INA proizvede u Hrvatskoj donijela zato što je u tom trenutku gotovo 120.000 građana ostalo bez plina, a polovica njih bila je u Zagrebu.

- Sav taj plin je usmjeren je, ne samo prema našim građanima, nego i prema institucijama - bolnicama, školama, vrtićima, vodovodima, a sve kako bi naši građani imali sigurnu zimu i plin po pristupačnim cijenama. Prijedlogom ove Uredbe ukida se obveza da HEP kupuje plin od INA-e jer se na tržištu stabilizirala situacija. Ove godine od 1. travnja za sve naše građane cijena plina je trebala porasti za 156 posto, no odlukom Vlade u okviru posljednjeg paketa mjera cijena plina cijele godine neće rasti pa će naši građani imati jednu od najjeftinijih cijena plina u EU - poručio je. 

Takvom odlukom je Vlada možda neke subjekte na tržištu plina dovela u situaciju da su plin kupovali po većoj cijeni u odnosu na reguliranu, priznao je Filipović. Stoga Vlada sada predlaže kompenzaciju da bi cijeli energetski sustav funkcionirao.

- Predloženi model kompenzacije odnosi se na to da će HERA provjeravati nabavne cijene plina kod svih poslovnih subjekata koji budu tražili kompenzaciju. Ako se utvrdi da je cijena po kojoj su oni nabavljali plin niža od one koju smo mi ograničili, neće dobiti ništa. A ako se utvrdi da je veća, HERA će utvrditi koji je iznos kompenzacije - rekao je. 

Rast dolazaka i noćenja

Vlada je usvojila izvješće o turističkom prometu od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. 

- Prema podacima sustava e-visitor, do kraja lipnja ostvareno je više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 20,7 milijuna noćenja,š to je rast od 16 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu, odnosno od četiri posto u noćenjima u odnosu na 2019.  Kad govorimo o domaćim turistima, u prvih šest mjeseci bilježimo 1,2 milijuna dolazaka i 3,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na 2019. 17 posto više dolazaka četiri posto više noćenja - navela je ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Najviše je noćenja ostvareno u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj pa Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji, a gledajući po gradovima najviše je noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Umagu, navela je. 

- Veći turistički promet u odnosu na 2019. ostvaren je s tržišta Njemačke za 17 posto, Poljske za 18 posto, Austrije za devet posto, SAD-a za 10 posto, Slovenije za pet i Češke za tri posto - dodala je. 

Hoteli su u usporedbi s istim periodom prošle godine ostvarili 15 posto veći promet, kampovi šest posto, a objekti u domaćinstvu tri posto.

- U segmentu čartera ostvareno je tri posto više dolazaka i sedam posto noćenja u odnosu na isto razdoblje lani te dva posto više dolazaka i noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2019. - dodala je. 

Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca prihodi od stranih turista iznosili su 682 milijuna eura, što je povećanje od 38 posto gledajući iste mjesece lani.

- Uprihodovano je 186 milijuna više - istaknula je ministrica dodavši kako podaci Hrvatskih autocesta, zračnih luka, Bina Istre i Jadrolinije pokazuju kontinuirani rast turističkog prometa. 

- Od početka ove godine na dionicama autocesta HAC-a ostvaren je promet od preko 31 milijun vozila i naplaćena je cestarina u iznosu 187,6 milijuna eura. Povećanje je to u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 13 posto. Bina Istra je do 1. srpnja ostvarila 16 posto veći promet u usporedbi s istim razdobljem 2019. Jadrolinija također bilježi rast u prvih šest mjeseci, prevezeno je pet posto više putnika te 20 posto više vozila u usporedbi s 2019. godinom. U zračnim lukama Franjo Tuđman, Split, Zadar, Rijeka bilježi se 98 posto prometa u odnosu na isto razdoblje 2019., što nam jasno ukazuje na nastavak oporavka zračnog prometa nakon pandemije - kazala je istaknuvši kako će Hrvatska u ljetnom redu letenja biti povezana sa 137 gradova - 10-ak više nego lani. 

- I tijekom ove sezone, u smjeru Rijeke, Splita i Ploča voze međunarodni sezonski vlakovi iz Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske i BiH - dodala je Brnjac. 

Gledajući objekte koji su tražili ili dobili rješenje o kategorizaciji, može se govoriti o investicijama od najmanje 300 milijuna eura, navela je.

- Pokazatelji prvih šest mjeseci govore o boljim rezultatima nego što je to bilo prethodnih pa i pretpandemijskih godina. Strateški cilj ove Vlade je cjelogodišnji, ravnomjerno raspoređen, turistički promet, a na temelju dosadašnjih pokazatelja s optimizmom očekujemo nastavak turističke godine - poručila je. 

Na sjednici su u Sabor poslani i zakoni o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kojim se zadržava postojeći model od 10 izbornih jedinica iz kojih se izabire 14 zastupnika, te o pomorskom dobru i morskim lukama, koje zastupnici moraju raspraviti idući tjedan, posljednji prije dvomjesečne stanke.