'Uređivanje medija u današnje doba je kao vožnja dva bolida'

Uz mnoštvo kolega iz medija i sa sveučilišta Sjever, pročelnica Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Gordana Tkalec i pročelnik Odsjeka za novinarstvo Željko Krušelj predstavili su svoju knjigu „Uredništvo“ o konceptima uređivanja u preddigitalnom i digitalnom dobu. Knjiga je napisana za korištenje na diplomskom studiju novinarstva Sveučilišta Sjever.

U Novinarskom domu u Zagrebu, uz moderiranje novinarke i voditeljice televizije N1 Sandre Križanec, o knjizi su, uz autore, govorili dugogodišnji novinar, urednik i bivši glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić te glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. 

Autori su rekli kako su tijekom pisanja knjige imali peh jer nisu imali otkuda prepisivati budući da literatura o uredništvu dosad nije postojala u Hrvatskoj.  Pričalo se i o 'olovnom' dobu novinarstva.

- Ovdje ima puno sijedih glava koje su, skupa sa mnom, dio posebne generacije. One koja je krenula s ovim poslom još u „kameno doba“. Pisali smo na pisaćim strojevima a novine su se tiskale u olovnim tiskarama kao u doba Gutenberga. Onda su došle ogromne promjene, pojavio se internet, ja sam bio već formirani novinar u srednjim godinama. Morali smo prijeći u digitalno, novo doba. Trebali smo se ili snaći ili otpasti. – rekao je prof. Krušelj. 

Na to se nadovezao i Mirko Galić koji je povukao paralelu između ondašnjeg i sadašnjeg uređivanja.

- Danas, na primjer, više nema „Danasa“. Brzina je postala prvi i osnovni element, ali klasične novine su zadržale dostojanstvo, samo su osiromašile. Velika je konkurencija danas, za razliku od onda. Tada je naša profesija bila teža, ali se temeljni zakoni uređivanja i dalje prenose  – dodao je Galić i spomenuo važnost kompetencije, znanja, svijesti i neovisnosti koju novinar mora imati te preporučio studentima da čitaju Camusova djela.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić usporedio je posao urednika s putovanjem. 

- Uređivanje je kao putovanje, ima strmovitih, izvanrednih situacija, ali je svaki put drugačije. Dok mi uređujemo novine, svijet oko nas živi, kreće se. Bitno je vratiti se temeljitosti, zato sam u Večernjem angažirao iskusne novinare koji će iskustvo prenijeti mladima na smiren način. Moramo biti čvrsti i zauzeti stav u argumentima, ali i svjesni svoje pozicije. Jedna naslovnica nekome može uništiti život – rekao je Klarić i usporedio svoje uređivanje kao vožnju dva automobila odjednom: tiskanog izdanja Večernjeg lista i portala Vecernji.hr.

- Digitalni trendovi su nepredvidivi i stvarno ovise o tržištu. Tako je jedan izdavač u Skandinaviji već odredio datum kada će prestati tiskati novine. S druge strane, u Austriji novine u tiskanom obliku vjerojatno nikad neće prestati izlaziti jer se jako dobro prodaju. Novinarstvo će, kao zanimanje, uvijek preživjeti i postojati na nekoj od platformi. Samo će se novinari morati stalno prilagođavati novim medijima – rekao je Ivan Buča, zamjenik glavnog urednika 24sata. 

Urednik, novinar i bivši profesor sa sveučilišta Sjever, Boris Beck, spomenuo je da bi mu ta knjiga jako dobro došla u vrijeme kad se prvi put našao na uredničkoj poziciji. Krešimir Lacković, profesor i bivši glavni urednik Glasa Slavonije, preporučio je knjigu studentima i pročitao ulomak u kojem se opisuje kakav treba biti urednik. Poručio je da vrhunski urednik mora natjerati novinara da učini ono što je naumio bez da mu to kaže, već da novinar sam dođe do ispravnih zaključaka.

Profesor Krušelj zaključio je s upozorenjem studentima koji su se odlučili za posao u medijima.

- Studenti moraju biti suočeni s realnošću. Na faksu se trudimo svesti studente na realnost pomoću praktičnih zadataka kojima bismo ih pripremili na posao. Novinarstvo je nešto najbolje i najgore što se može dogoditi društvu – rekao je.
Autorica Gordana Tkalec zahvalila je svim studentima koji su sudjelovali u radu na knjizi.