Upitne brojke: Capak kaže da je virus dotakao 400.000 Hrvata, ali onda bi bilo i 3000 umrlih...

Izjava glavnog državnog epidemiologa Krunoslava Capaka da je u doticaju s korona virusom dosad već bilo oko 400.000 Hrvata, vrlo je problematična, i stvorila je prijepor unutar samog Znanstvenog savjeta Vlade RH za suzbijanje epidemije korona virusa, neslužbeno nam otkrivaju upućeni.

U tom savjetu sjedi 15 stručnjaka različitih profila, no iako nemaju svi veze s epidemiologijom, dio ih se počeo baviti Capakovom brojkom od 400.000. Sama je izjava problem, kažu upućeni, jer se građani zbog navodnog tolikog “imuniteta krda”, od čak deset posto, mogu još i više opustiti, a mnogi i pobuniti jer moraju u samoizolaciju. Pod pritiskom javnosti i gospodarstva nametnuti se može i popuštanje epidemioloških mjera.

Da je 400.000 ljudi imalo koronu, bilo bi i do 3000 mrtvih, a ne 261

Kao prvo, navode upućeni, procjena o 400.000 ljudi koji s "prokuženi" nije ni u čemu znanstveno utemeljena. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, napominju, nije publicirao niti malo istraživanje provedeno proljetos na oko 1000 uzoraka krvi. Ono je pokazalo da je u doticaju s koronom tad bilo oko dva posto ljudi, što bi u cijeloj Hrvatskoj značilo oko 90.000 stanovnika.

To je bilo 25 puta više od tada stvarnog broja otkrivenih slučajeva, a sad bi se kretalo oko 400.000, o kojima govori Capak. Toliko bi ljudi u sebi trebalo, dakle, imati antitijela na korona virus, s kojim su bili u doticaju. 

Uz ovakve epidemiološke mjere, testiranja i praćenje kontakata zaraženih, nemoguće je da imamo 25 puta više prokuženih, odnosno “imunitet krda” od deset posto, kažu nam sugovornici. To može biti najviše od pet do deset puta više od službenog broja zaraženih, kojih je sad oko 15.500. Dodaju kako bismo, da ima 400.000 onih koji su koronu “prohodali”, imali i puno više preminulih, najmanje 1500, ali i do 3000. Imamo ih, nasreću, puno manje, trenutačno 261.

ZNANSTVENIK O KORONI Đikić naveo greške zbog kojih je opet porastao broj: 'Stožer se opustio, granice se otvorile...'

'Imunitet krda' od čak deset posto drži vodu za manje testiranja nego sad 

U Znanstvenom savjetu su se, doznajemo, pojavile ideje da se smanji broj testiranja, jer nas ono na dnevnoj bazi stoji više milijuna kuna. Naši sugovornici smatraju da se upravo zahvaljujući većem broju testiranja zaraženih sad na vrijeme otkrivaju i njihovi kontakti, u protivnom bi se epidemija širila puno brže.

Dolazi sezona gripe, i iako se očekuje da od nje bude manje oboljelih zbog korona-epidemioloških mjera na snazi, zdravstveni bi sustav ipak mogao postati preopterećen. Zasad, kaže ministar Vili Beroš, to još nije slučaj.

Osim toga, može se čuti, zbog podatka o 400.000 prokuženih bi se kontakti zaraženih, koji moraju u samoizolaciju na dva tjedna, mogli pitati zašto oni moraju, a stotine tisuća onih koji su koronu “prohodali”, u samoizolaciji nisu bili.

Po novom, samo osoba koja je dokazano unazad tri mjeseca preboljela koronu i ponovno dođe u kontakt s nekim tko je zaražen, ne mora ići u samoizolaciju. Pretpostavka je, naime, da imunitet traje tri mjeseca, odnosno da se nakon 90 dana netko može opet zaraziti.

KLJUČ ZDRAVLJA Urođeni i stečeni imunitet - koja je razlika i kako nas štite?

Osim antitijela, od reinfekcije nas štite i vlastite T-stanice, koje 'pamte' virus 

Kad virus uđe u tijelo, prvo se aktiviraju naša IgM antitijela, a nakon tri do četiri tjedna i IgG, koja pokazuju da smo stekli imunitet, odnosno bili u doticaju s virusom. On, prema dosadašnjim spoznajama, na koronu traje 90 dana, nakon čega se pretpostavlja da se osoba u doticaju sa zaraženim opet može zaraziti.

Serološki testovi na oko 1000 uzoraka, koje je proljetos proveo HZJZ, pokazali su da je u doticaju s koronom bilo oko dva posto njih, tek 24 uzorka. Prema toj računici, kad se primijeni na cijelu populaciju, na proljeće je prokuženo bilo oko 90.000 ljudi - 25 puta više nego što je tad bilo otkriveno zaraženih, dokazanih brisom na koronu. Kad bi se ta računica primijenila na sadašnju situaciju, 25 puta više prokuženih bilo bi gotovo 400.000, koje spominje Krunoslav Capak.

Netko može biti zaražen, a da simptoma uopće nema, odnosno da nije bolestan. Ako je bio u doticaju s virusom, "prokužen" je, "cijepljen" doticajem s virusom. Znanstvenici pretpostavljaju, osim toga, da više antitijela imaju oni koji su bili i bolesni, odnosno imali jače simptome. Kod njih onda i imunitet može trajati dulje nego kod onih koji su bez simptoma - asimptomatski. 

U našem organizmu, međutim, postoje i T-stanice, koje se bore s virusom nakon što on uđe u organizam. Nedavna ispitivanja ljudi koji su imali koronu, a nemaju u sebi više antitijela, pokazala su da ipak imaju te, "memorijske" T-stanice, koje su koronu prvi put  zapamtile, i protiv virusa se aktiviraju u slučaju kad se netko opet zarazi. To znači da su oni i dalje, bez obzira što antitijela u organizmu više nemaju, imuni na Covid-19.