Uništena Sirija traži turiste: Svi ste dobrodošli u naš pakao

Dok se nad sjeverom Sirije udiže crni dim, jedna žena tisućama kilometara daleko pokušava oživjeti svoj posao. Rafah Hamadalla na štandu u Madridu prodaje marame kakvih je sve manje u njezinu Damasku. Prije rata ih je za nju šivalo 85 djevojaka, a sad je ondje ostalo samo pet radnica. Sve ostale su otišle napuštajući zemlju pod vihorom užasa nastalog 2011.

- No ove godine bit će bolje, ističe Hamadalla. Opijeni bojama njezinih maramama prolaznici zastaju pred štandom. Na zidu pored piše: “Čekamo te. Sirija”.

Zemlja uništena ratom traži turiste. Ponovno se nudi kao odredište za odmor nakon šestogodišnjeg sukoba koji je ostavio 200.000 mrtvih te milijune prognanih i izbjeglih. Veći dio je u ruševinama, a arhitektonski dragulji su nepovratno izgubljeni.

U GOVORU NACIJI Trump pozvao na jedinstvo: "Stavimo razlike na stranu"

- Vratili smo se - istaknuto je u prospektu na štandu Međunarodnog turističkog sajma u Madridu (Fitur), jednog od najvećih u svijetu. Ondje Sirije nije bilo od 2011. godine. Samo godinu ranije posjetilo ju je 10 milijuna turista.

Pod slikama blještavoga grada Alepa prije rata Hamadalla i još jedna žena prodaju rupce, nakit i poznate sapune milenijskoga grada. Alep su zauzeli pobunjenici, a onda i borci Islamske države, sve dok kontrolu nad njim nije vratila vlada Bašara al-Asada u prosincu 2016. godine.

Sad, godinu dana kasnije, Alep se obnavlja i promovira kao turističko odredište. Također, i glavni grad Damask sa svojom velikom džamijom ili pak malo mjesto Malula, jedino na svijetu gdje se još govori aramejski, biblijski jezik kojim je pričao Isus. Za vratiti se u Palmiru, jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta na Bliskom istoku, potrebno je još vremena. Islamska država je u svibnju 2015. godine zauzela grad pa uništila dio njezinih ostataka iz razdoblja prije islama. U ožujku 2017. u grad je ušla sirijska vojska.

“Rat je gotov”, napominje Bassam Barsik, direktor marketinga u Sirijskom ministarstvu turizma i dodaje: “Naš dolazak na sajam znači da se zemlju opet može posjećivati bez problema”. Siriju je lani posjetilo 1,3 milijuna turista, uglavnom iz Iraka, Libanona, Bahreina i drugih zemalja Perzijskog zaljeva.

- Uglavnom je riječ o ljudima koji su došli na jedan dan iz solidarnosti ili o religijskim turistima, muslimanima i kršćanima - govori Barsik. Kaže kako su imali turiste iz Italije i Francuske.

Pred štandom zastaju brojni radoznali posjetitelji.

Marta Palacios, 30-godišnja Španjolka, s prijateljicom obilazi sajam tražeći odredište za njihovo iduće putovanje. Želi posjetiti neku zemlju u kojoj nema previše turista, daleku i nepoznatu.

“Uh, nisam sigurna da bih se usudila otići u Siriju”, napominje.

Turska vojska je prije nekoliko dana prešla granicu na sjeveru u obračunu s Kurdima, koji su ranije bili potisnuli borce Islamske države. Zračni i kopneni napadi iz Turske mogli bi se nastaviti idućih dana. Eskalacija sukoba Turaka i sirijskih Kurda novi je moment nakon kompliciranog međusobnog rata sirijskog režima, pobunjenika i Islamske države, uz sudjelovanje drugih oružanih skupina i međunarodnih snaga.

SIRIJA U turskim zračnim napadima uništen drevni hram Ain Dara

Pitanje sigurnosti je stoga prvo koje posjetitelji, poput Marte, postavljaju na štandu u Madridu.

- Mjesta poput Damaska, Malule ili područja uz more su sigurna. Na sjeveru uz granicu s Turskom i na istoku uz granicu s Irakom još nije sigurno ići - objašnjava Barsik.

Naoružani zaštitari, kaže, nisu potrebni kao pratnja turistima.

Za odlazak u Siriju potrebno je pak kontaktirati lokalnu turističku agenciju koja brine za organizaciju puta i vizu. Jedna od njih je Allied Tours. Njezin menadžer Wasim Kiwan napominje kako je većina zemlje sigurna za ekskurzije.

- Gdje ima nafte, ne može se ići. Također ni u Palmiru ne vodimo posjetitelje zbog mina - kaže Kiwan.

Palmira u središnjem dijelu zemlje, Deir Az Zori u istočnom i Idlib na sjeverozapadu su područja zatvorena za dolaske.

U promotivnom letku Allied Toursa piše kako je “kriza gotovo završena” te da se zemlja vratila normalnom životu, čime je spremna pružiti dobrodošlicu “prijateljima, turistima i posjetiteljima iz čitavog svijeta”.

Na slici je prikazan grad Bosra, spomenik kulturne baštine, udaljen 150 kilometara južno od Damaska.

Značajniji posjet Siriji otežavaju i sankcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država režimu Al-Asada. One pogađaju avioprijevoznike registrirane ondje, poput Chamwingsa, privatne kompanije osnovane 2007. godine. “Interes je velik, mnogi pitaju kada ćemo otvoriti letove za Europu”, kaže Khaled Sheikh Ibrahim, asistent direktora marketinga u Chamwingsu.

PREKRŠIO SANKCIJE Kim je trgovao, iako nije smio i zaradio više od 200 milijuna $

Ta je kompanija do uvođenja sankcija letjela za Belgiju, Tursku i Švedsku, no sad je jedino europsko odredište Armenija. Njihovi avioni s oko 360 zaposlenih slijeću i polaze iz Kuvajta, Omana, Iraka, Libanona, Egipta i Sudana.

- Oko 100.000 ljudi otišlo je iz Sirije u Europu, mnogi bi se htjeli vratiti ili posjetiti svoje domove. Htjeli bismo ih voziti, no dok traju sankcije ne možemo otvoriti nove rute - napominje Sheikh Ibrahim.

EU je na proljeće produljila sankcije do 1. lipnja 2018. godine. Iako su one usmjerene prema vladajućem režimu, izvješće Ujedinjenih naroda navodi kako pogađaju narod u Siriji. Hrana, gorivo i lijekovi teško su dostupni mnogima.

Hamadalla kaže da su cijene banana jednake onima u Španjolskoj, dok su plaće deset puta manje. Ibrahim je uvjeren da bi broj turista iz Europe značajno porastao otvaranjem izravnih linija. Za pet mjeseci bit će poznata njihova sudbina.

Promotivni video na štandu opisuje zemlju. Vidi se obala, gradovi prije rata, običaji, brojne povijesne građevine... No video također prikazuje početak rata iz vladina kuta: “Uništili su moje tržnice, dvorce, uvrijedili moje naslijeđe i civilizaciju. Učinili su to što su učinili jer im je moja ljepota pokazala njihovu ružnoću”.

Berta Pereira, 68-godišnja arheologinja iz Španjolske, bila je ondje nekoliko puta prije rata. “Bože moj, ovo s Palmirom... Kakva tuga”, govori gledajući sliku. Htjela bi se vratiti, no nije sigurna je li pravi trenutak za to.

Blizu sirijskog nalazi se štand Palestine. I ta zemlja obilježena višedesetljetnim sukobom nastoji privući posjetitelje. To ondje, zanimljivo, radi jedna Sirijka, 29-godišnja Leila Shehadeh. U Madridu živi od 2012. godine. Iznenadio ju je štand njezine domovine i ne zna što bi mislila. Veseli se što nanovo počinje turistička aktivnost, no također podsjeća kako napada još ima, a brojni stanovnici su gladni i uplašeni. Neki od njih smatraju da je Sirija poprište interesa velikih i moćnih zemalja, poput SAD-a, Rusije, Irana, Saudijske Arabije i članica EU.

Sirijsko ministarstvo turizma očekuje ove godine porast broja turista s 1,3 na 2 milijuna. “Ima zemalja koje su bile u situaciji poput naše pa nisu uspjele privući ni milijun posjetitelja”, kaže Barsik. Idućih mjeseci radit će promotivne videomaterijale na različitim jezicima kako bi ispričali svoju priču. “Cilj je promijeniti loš imidž”, objašnjava Barsik zadovoljan interesom na sajmu.

U međuvremenu Hamadalla pokazuje prolaznicima marame i šalove. Iste onakve kakve je prodavala u Damasku dok su Sirijom odjekivale bombe, a zrakom vonjala paljevina. Premda se ispred štanda stvara gužva, a posjetitelji prstima dodiruju pamuk i svilu, malo se njih odlučuje na kupnju. Hamadalla se sa sjetom sjeća vremena prije rata.

- U Siriji su ljudi široke ruke, ne bi gledali toliko na cijenu kao ovdje, gdje je ljudima sve preskupo - kaže. Ljude u Siriji smatra najvećom vrijednošću svoje zemlje. “Nadam se da ćemo to uskoro moći pokazati čitavom svijetu. U Siriji”, dodaje.

MVEP: Operacije uključuju upotrebu oružja, tenkova, topništva i zrakoplova

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova na internetskoj stranici savjetuje da se ne putuje u Siriju jer je u toj arapskoj državi “situacija iznimno nestabilna i opasna”.

- Prijetnja oružanih napada postoji na čitavom području zemlje, uključujući i Damask i njegova predgrađa. U tijeku su vojne operacije na cijelom teritoriju koje uključuju upotrebu oružja, tenkova, topništva i zrakoplova - navodi ministarstvo u obavijesti od 21. srpnja 2017.

Najnovija procjena sugerira da je više od 470.000 ljudi ubijeno u sukobu u Siriji, uključujući više od 55.000 djece. Za konzularnu pomoć nadležno je hrvatsko veleposlanstvu u Kairu, Egiptu, no hrvatski državljani mogu se obratiti i veleposlanstvu Rumunjske u Damasku.

>>> Sve to i mnogo više pročitajte u novom tjedniku Express, koji je na svim kioscima...