Ključni čimbenici koji pridonose produljenju životnog vijeka su i smanjena smrtnost od posljedica moždanog udara i bolesti krvožilnog sustava
GLOBALNO
Unatoč covidu očekivani životni vijek se povećao za 6,2 godine
Očekivani životni vijek odraslih osoba globalno se produljio za 6,2 godine u razdoblju od 1990. do 2021., unatoč uočenom padu povezanom s pandemijom koronavirusa između 2019. i 2021., pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Lancet. Sveukupnom porastu očekivanog životnog vijeka u cijelom je svijetu u posljednjih 20 godina pridonijelo nekoliko čimbenika, među kojima je smanjenje broja smrtnih slučajeva od posljedica crijevnih infekcija poput dijareje, objavio je istraživački tim na čelu sa znanstvenikom Simonom Hayem s Američkog instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju zdravlja (IHME), koji djeluje pri Sveučilištu u Washingtonu.
Samo zbog ovog smanjenja u spomenutom je razdoblju očekivani životni vijek povećan za 1,1 godinu.
"Drugi najveći utjecaj na produljenje očekivanog životnog vijeka pripisuje se smanjenoj smrtnosti od posljedica infekcija donjega dišnog sustava, što je očekivani životni vijek od 1990. do 2021. produljilo za 0,9 godina", objavljeno je u studiji.
Ključni čimbenici koji pridonose produljenju životnog vijeka su i smanjena smrtnost od posljedica moždanog udara i bolesti krvožilnog sustava.
Zbog pandemije koronavirusa od 2019. do 2021. uočeno skraćenje životnog vijeka
No stručnjaci IHME-a su prije nekoliko godina izvijestili da je s početkom pandemije koronavirusa (između 2019. i 2021. godine ) očekivani životni vijek u svijetu pao za 1,6 godina zbog velikog broja smrti povezanih s covidom-19.
Ovisno o regiji taj se trend uvelike razlikovao. Tako se u spomenutom razdoblju očekivani životni vijek u jugoistočnoj Aziji, istočnoj Aziji i Oceaniji smanjio za samo 0,4 godine, što je najmanji ukupni pad.
No znanstvenici su ustanovili da je u međuvremenu, između 2019. i 2021. očekivani životni vijek na Karibima i u Latinskoj Americi pao za 3,6 godina.
Od 2020. covid-19 među vodećim uzrocima smrti
Između 1990. i 2019. najčešći uzroci smrti bili su koronarne bolesti srca, moždani udari, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i infekcije donjega dišnog sustava (tim redoslijedom), rekli su stručnjaci.
Godine 2020. ustanovili su da je covid-19 zauzeo treće mjesto te je u 2021. izbio na drugo.
"Naša je studija odraz nijansirane slike svjetskog zdravlja", rekla je koautorica studije Liane Ong.
"S jedne strane imamo monumentalna postignuća u brojnim državama kada su posrijedi sprečavanje smrti od posljedica crijevnih bolesti, poput proljeva i od posljedica moždanog udara, no istodobno nam je jasno u kolikoj nas je mjeri unazadila pandemija covida-19."
Istraživači nisu proučavali apsolutni očekivani životni vijek u svijetu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je on između 2000. i 2019. porastao za otprilike 6 godina - sa 66,8 na 73,4 godine.
Metodologija
U sklopu studije znanstvenici su proučili više od 56.000 uzoraka i podataka koji su im bili na raspolaganju, poput rezultata obdukcija, popisa stanovništva i registra o oboljelima od raka. Cilj im je bio analizirati globalni utjecaj bolesti, ozljeda i faktora rizika na očekivani životni vijek odraslih osoba.
Istraživanje se temelji na procjeni o mortalitetu od 288 uzroka smrti u više od 200 zemalja i regija svijeta.
Procjene o covidu izvedene su iz analiza o prekomjernoj smrtnosti zbog posljedica pandemije koronavirusa u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021.
Studija se temelji na ekspertizi više od 11.000 zaposlenika iz više od 160 zemalja i teritorija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
