Umjetničko lice stare željezare: Poligon za kulturnu kreativu

Prošlog vikenda, uz najezdu gladnih i agresivnih komaraca, u prostoru bivše željezare u Sisku, nekadašnjeg tvorničkog diva, i radničkog naselja Caprag održan je prvi i može se reći ambiciozni Festival Željezara. U sklopu tog trodnevnog aktivističkog, umjetničkog, glazbenog i sportskog festivala nastupilo je stotinjak umjetnika, muzičara i aktivista, a program se održavao pod geslom “Sisak nije grad slučaj, pridružite nam se na platformi za promjene”. Program je bio sastavljen od izložbi, tribina, okruglih stolova i koncerata, a ideja je bila da taj devastirani prostor Željezare, koja je u socijalizmu bila industrijsko-kulturni simbol Siska i općeg napretka, a danas je sinonim za propalu industriju i pretvorbenu pljačku, za trenutak postane poligon za proizvodnju kreativnih sadržaja. 

Također, i primjer samoorganiziranja ljudi. Naime, organizatori nisu tom inicijativom željeli samo reanimirati i kulturno revitalizirati devastirane i neiskorištene, ali vrijedne industrijske prostore nego pokazati da je bivšim tvorničkim halama moguće udahnuti nov život i novu funkciju, što bi se itekako odrazilo i na posrnuli Sisak. Ili, kako je ideju festivala sažela prošlogodišnja predstavnica Hrvatske na Bijenalu u Veneciji Kata Mijatović, rekavši da vrištanje mladih djevojaka u njenu performansu “Zbor 2” simbolizira “otpor, nepristajanje na kolotečinu ekonomske i kulturne pustoši”.

Kako je objasnio multimedijski umjetnik Marijan Crtalić, idejni začetnik, umjetnički voditelj Festivala i autor nagrađenog projekta “Nevidljivi Sisak - Fenomen Željezara”, festival se temelji na suradnji lokalnog stanovništva i nevladinih udruga te raznih nezavisnih građanskih inicijativa, bez oslanjanja na političke stranke, a time se ponajprije želi potaknuti građane da počnu sami odlučivati o svojoj sudbini.

Već prvog dana otvorena je na četvrtom i petom katu Instituta Željezare izložba na kojoj su svoje radove o temi Željezare pokazali, ili izveli performans, neki od trenutačno najvažnijih suvremenih multimedijskih umjetnika, od Marijana Crtalića preko aktivistički orijentiranih umjetnika Andreje Kulunčić, Siniše Labrovića i Slavena Tolja do Kate Mijatović i Mladena Stilinovića.

>>> Više pročitajte u Expressu