Umirovljeničke udruge traže da se od 1. siječnja 2024. godine ukine plaćanje poreza na mirovine za sve umirovljenike koji godišnje uprihode do 25.000 eura godišnje, umjesto zakonom predviđenih 50.400 eura
Umirovljeničke udruge traže od ministra očitovanje zahtjeva
Sindikat (SUH) i Matica umirovljenika (MUH) zatražili su utorak očitovanje ministra rada o devet zahtjeva, među kojima su ukidanje poreza na mirovine, povećanje osobnog odbitka, promjena modela usklađivanja mirovina, kako nezadovoljstvo ne bi eskaliralo do prosvjeda na ulicama.
Svoje zahtjeve Ministarstvu rada i socijalne politike i ministru Marinu Piletiću izložili su i na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe prošloga tjedna, ističu u priopćenju.
Umirovljeničke udruge traže da se od 1. siječnja 2024. godine ukine plaćanje poreza na mirovine za sve umirovljenike koji godišnje uprihode do 25.000 eura godišnje, umjesto zakonom predviđenih 50.400 eura.
Pri tome su naveli kako se porez na mirovine ne plaća u mnogim europskim zemljama poput Slovenije, Slovačke, Bugarske, Irske, Malte ili je pak bitno niži nego u Hrvatskoj.
S obzirom na to da porez od početka 2024. godine ionako ne bi plaćalo oko 850.000 umirovljenih s mirovinama ispod novouvedene granice osobnog odbitka od 560 eura, udruge smatraju kako ukidanje plaćanja poreza za gotovo sve preostale umirovljenike ne bi bitno teretilo državni proračun.
SUH i Matica traže da se odmah, a prije stupanja na snagu nove porezne reforme od siječnja 2024. godine, visina osobnog odbitka umjesto na predloženih 560 eura podigne na 665 eura jer bi se time obuhvatilo barem dio do sada zanemarene umirovljeničke srednje klase.
Umirovljeničke udruge traže i da se mirovine odmah počnu usklađivati u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. Kao jednu vrstu socijalne mjere predlažu uvođenje socijalnog faktora povećanja mirovine - da se onima s mirovinom do 300 eura ona usklađuju za 120 posto, a onima od 301 eura do 550 eura za 110 posto.
Traže i ukidanje doživotne penalizacije za prijevremene umirovljenike, koji su u prosjeku radili više od 36 godina. Sada se događa da je mirovina "starosnih" umirovljenika veća iako su kraće radili i uplatili manje doprinosa, odnosno u prosjeku 32 godine.
Zbog neizvjesnosti jednokratnih naknada, umirovljeničke udruge traže od Vlade uvođenje i zakonsko reguliranje dodatne godišnje "trinaeste" mirovine.
Traže i povrat ostatka duga umirovljenicima, odnosno da se svima koji su umirovljeni nakon siječnja 1999., mirovine trajno povećaju za 10,5 posto, jer su za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom i utvrđivanjem prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM).
Također zahtijevaju dostavu mirovina poštom, ukidanje alimentacije za bake i djedove, ali i šest mjeseci staža po djetetu svim umirovljenicama, a ne samo onima koje su umirovljene od 1. siječnja 2019. godine.