Na odluku suda moguće su žalbe, pa se očekuje da će ih podnijeti obje strane, i branitelji i tužiteljstvo, a o žalbama će, bude li ih, odlučivati Vrhovni sud.
PROCES DESETLJEĆA
Uljanik na čekanju: Branitelji tražili izdvajanje dijela dokaza
Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci u ponedjeljak ipak nije odlučivalo o osnovanosti optužnice u "slučaju Uljanik", jer su branitelji više okrivljenika zatražili izdvajanje dijela dokaza iz spisa a ka,ko se doznaje na sudu, nekoliko je zahtjeva prihvaćeno.
Na odluku suda moguće su žalbe, pa se očekuje da će ih podnijeti obje strane, i branitelji i tužiteljstvo, a o žalbama će, bude li ih, odlučivati Vrhovni sud.
Sjednicom Optužnog vijeća je predsjedao sudac Saša Cvijetić, a bit će nastavljena kad odluka suda o izuzeću dijela dokaza postane pravomoćna.
Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je potkraj ožujka optužnicu protiv prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još 11 bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare.
Prema nedavnoj odluci Vrhovnog suda, suđenje u "slučaju Uljanik" bit će na Županijskom sudu u Rijeci jer nije prihvaćen prijedlog dijela optuženika da se predmet ustupi pulskom sudu. Vrhovni sud ocijenio kako nema valjanih razloga da suđenje bude u Puli te da nema sumnje u pristranost suda na bilo koji način.
Drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, četvertookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossannda, a redom slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.
Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule, koja je lani promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.
U akciji Uljanik, krajem ožujka prošle godine privedeno je 12 sada optuženih osoba. Istražni zatvor od 30 dana bio je određen za Rossandu, Brgića, Pavletića, Percana, Kranjca i Grpca, dok su se ostali branili sa slobode.
Slučaj Uljanik za laike: Kako je lova curila od Pule do Afrike...
U raskrinkavanju štetnog poslovanja Uljanik grupe, policija neće stati na trenutačno uhićenih 12 visokopozicioniranih menadžera Uljanika, 3. maja i privatne brodarske tvrtke Uljanik plovidbe. Može se očekivati proširenje istrage, neslužbeno smo doznali od istražitelja.
Policija je jučer objavila i za što tereti menadžere, a već sad je vidljivo da se radi o nevjerojatnoj, dugogodišnjoj mreži, te da će raskrinkavanje puta milijardi biti vjerojatno i teže nego u slučaju Agrokor. Zasad procijenjena šteta u Uljaniku je 1,2 milijarde kuna. Iz onog što je policija objavila, vidljivo je da se još nisu dotakli brojnih segmenata u kojima je već druge institucije utvrdile nenamjensko trošenje novca. Primjerice, trošenje državnih potpora za restrukturiranje koje su iz 3. maja otišle u Uljanik umjesto da su uložene u modernizaciju. Također nema još niti odnosa s kooperantima koji su se bogatili dok je brodogradilište propadalo.
Osnova dosad obavljenog policijskog posla je da je Uljanik pogodovao i na svoju štetu gradio brodove za Uljanik plovidbu. Drugi dio je da je uprava Uljanika namjerno oštećivala riječki 3. maj kada su ga preuzeli za jednu kunu prije šest godina.
Apsolutno ključno za razumijevanje cijelog slučaja je razlikovati grupu Uljanik od Uljanik plovidbe. Iako imaju Uljanik u imenu, to su dvije potpuno različite tvrtke koje nisu formalno vlasnički povezane. Uljanik plovidba se bavi prijevozom tereta brodovima i oni su naručivali gradnju brodova od Uljanika.
Nema izvlačenja novca?
Ono što povezuje te dvije tvrtke je činjenica da je Plovidba nekada bila dio Uljanik grupe, ali je privatizirana. Dio suvlasnika i uprave su i bivši menadžeri Uljanika, ali i Danko Končar. Uljanik plovidba posluje s dobiti i isplaćuje dividendu svojim suvlasnicima, dok je Uljanik propao.
- Nema nikakvog izvlačenja novca iz Uljanika. Sav novac je potrošen u Uljaniku – ustvrdio je ugledni odvjetnik Anto Nobilo koji brani bivšeg predsjednika uprave Uljanika Giannija Rossandu.
Nobilo ili je namjerno pogriješio kako bi ostavio bolji dojam za svog klijenta ili niti on ne razlikuje Uljanik plovidbu od Uljanika i ne zna da oni nisu ista grupa.
I Dragutin Pavletić, uhićeni direktor Uljanik plovidbe koji je bio i u Nadzornom odboru Uljanika, zadnjih je mjeseci ponavljao da oni nisu oštetili Uljanik i 3. maj nego su im dali posao i plaćali brodove čak i skuplje nego što su trebali. Policijski odgovor Pavletiću bi ukratko bio: Lažeš.
Policija je utvrdila da je prije devet godina Uljanik plovidba naručila četiri broda od Uljanika, ali po cijeni skoro upola manjoj od tržišne. Uljanik je time oštećen za milijardu kuna. Radi se inače o brodovima za rasuti teret Veruda, Stoja, Valovine i Punta.
Uljanik plovidba nije te brodove direktno naručila od Uljanika, nego je sve išlo preko njenih liberijskih tvrtki. Liberija je zapadnoafrička siromašna državica koja nudi porezne olakšice za brodske prijevoznike, pa i mnogi europski brodari plove pod njenom zastavom. Ali eto, malo je ironično da je Uljanik plovidba dobivala milijune od Hrvatske, a tvrtke naručitelji su bili u Liberiji. Ali to nije kažnjivo i samo je usputna crtica.
Dva broda, Veruda i Stoja su građena preko liberijskih tvrtki koje u nazivu imaju United shipping services. Policija tvrdi; Iako su bili građeni ispod tržišne cijene, Uljanik plovidba nije niti to platila. Nego s tadašnjom upravom Uljanika dogovara da umjesto novca, Uljanik dobije 55 posto dionica tih tvrtki. Time je Uljanik postao suvlasnik ta dva broda.
Istraga: 153 milijuna kuna nepripadajuće dobiti
Istražitelji tvrde da je time Uljanik plovidba ostvarila 153 milijuna kuna nepripadajuće dobiti. Ali to nije sve. Dionice koje su dali, ne nose niti pravo glasa niti prinos kao što bi bilo uobičajeno za regularne dionice, navode istražitelji. Ali zato Uljanik kao suvlasnik plaćao kredite koje je Uljanik plovidba digla da bi uopće gradila brodove u istom tom Uljaniku. To je nevjerojatna situacija. Kao da vi dignete kredit kojim ćete platiti građevinara. On vam sagradi kuću kojom vi upravljate i još vam otplaćuje kredit.
Druga dva broda, Punta i Valovine imaju nešto drugačiju priču. Nakon što ih je Uljanik plovidba naručila od Uljanika po povoljnoj cijeni, prodaju ih tvrtki iz Uljanik grupe. To su u biti dvije, opet liberijske tvrtke Maritime transport Pula 3 i 4. Uljanik u tom slučaju gradi brodove sam za sebe, odnosno tvrtku iz svoje grupe.
Policija tvrdi da su tako dvije Uljanikove tvrtke ostvarile nepripadajuću korist od brodogradilišta Uljanik od 345 milijuna kuna. To je možda i najnategnutiji dio jer je sve bilo unutar kuće. Uprava Uljanika je tada tvrdila da su u vrijeme krize gradili za sebe kako bi održali zaposlenost i počeli se baviti brodarstvom.
No, nakon što su i ti brodovi izgrađeni, oni su opet dani na upravljanje Uljanik plovidbi. Po kojoj cijeni i uvjetima? To nije dio ove istrage, a niti su ugovor i njegovi detalji ikad objavljeni u javnosti.
Osim četiri broda s gubicima, drugi dio istrage se odnosi na Uljanikovo isisavanje novca iz riječkog 3. maja nakon što su ga kupili za jednu kunu.
Nisu platili 104 milijuna kuna
Treći maj je za Uljanik koji mu je postao vlasnik gradio tri broda. Ali mu nisu platili 104 milijuna kuna. Iako je 3. maj trebao živi novac, dobivali su državne potpore za restrukturiranje i nisu smjeli nikoga kupovati, njihovi direktori koje su postavili vlasnici iz Pule pristaju da umjesto novca dobiju dionice. Dobili su 40 posto dionica istih onih liberijskih tvrtki koje je već Uljanik plovidba uvalila Uljaniku. Uljanik se tako riješio prilično bezvrijednih dionica, uštedio novac, a 3. maj je postao preko Liberije vlasnik dvaju brodova: Verude i Stoje.
Ali ni to nije sve. Iako je tih godina u cijeloj Hrvatskoj cvala kriza, Milanovićeva Vlada je dizala poreze, poskupljivala struju, ipak su se našli milijuni za potpore Uljanik plovidbi. Dobili su ih upravo kako bi sagradili brodove i dali posla brodogradilištima. U jesen 2013. godine im je isplaćeno 36 milijuna kuna svih nas. Trebali su to odmah proslijediti 3. maju. Ali prije toga, opet nevjerojatno, uprava Uljanika odlučuje da njihova tvrtka kćer, 3. maj da pozajmicu od 36 milijuna kuna Uljanik plovidbi. Novac od pozajmice Uljanik plovidba uplaćuje 3. maju kao potporu koju su ionako trebali platiti jer su za to dobili novac od države. A pozajmicu nisu nikada vratili i tako su oštetili 3. maj.
Kako država očito nije ništa kontrolirala, za tri mjeseca Uljanik plovidbi uplaćuje novih 24 milijuna kuna potpora koje su trebali završiti u 3. maju. Ali radnici u riječkom škveru taj novac nikada nisu vidjeli. Uljanik plovidba je s njim otplatila dio svog kredita, navode istražitelji.
Ova dva primjera najbolje svjedoče o tome koliko je država pazila kome daje novce i gdje oni završavaju. Ministri financija i gospodarstva su tada bili Slavko Linić i Radimir Čačić.
I za kraj, došla je i 2017. godina i 3. maj je okončao svoje restrukturiranje. Uljanik koji je njegov vlasnik je trebao dokazati da su i oni uložili novac u njih. Država je inače potpomogla restrukturiranje 3. maja s 847 milijuna kuna, a kao što smo već naveli, 560 milijuna je otišlo u Uljanik, a ne modernizaciju.
Pomalo je bizaran plan koji im je prošao. I koji nitko u državi nije kontrolirao iako se radi o relativno malom iznosu od 21 milijun kuna. Uljanik je prikazao kao ulaganje u 3. maj nabavu proizvodne linije. Ne da to nije uložio, nego je još 3. maj platio to postrojenje koje je bilo polovno i koje je već ranije kupio Uljanik. I 3. maj nikada nije koristio tu panel liniju, nego su ga koristile tvrtke iz Uljanika. Ali to je prikazno kao ulaganje, a 3. maju je Uljanik naplatio i njegovu fiktivnu ugradnju.
Nema više ulijevanja novca
Tek kasnije je pokrenut financijski nadzor u jesen 2017. godine. Martina Dalić i Zdravko Marić pokreću nadzor koji je rezultirao utvrđivanjem nenamjenskog trošenja novca i dolaskom istražitelja u škverove prošle godine.
No, i Vlada Andreja Plenkovića koja je sada odlučila prestati ulijevati novac u brodogradilišta nakon što je propalo 3,1 milijardi kuna jamstava, daje u prosincu 2017. jamstvo za kredit Uljanik plovidbi. I to čak od 270 milijuna kuna za 20 posto veći kredit kojim će vratiti stare kredite. Tada ili nisu znali ili nisu marili što će Uljanik plovidba danas biti u središtu skandala i istrage.
- Ovime otvaraju prostor razvoju novih projekata u vidu narudžbi novih brodova iz domaćih brodogradilišta i time poticanje i međunarodnu promociju hrvatskog broda, kao najsloženijeg domaćeg izvoznog proizvoda – stoji u obrazloženju koje potpisuje ministar financija Zdravko Marić.
A istražitelji su sada pokazali na gore navedenim primjerima kako je Uljanik plovidba poticala svojim narudžbama gradnju najsloženijeg domaćeg izvoznog proizvoda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
