Osvrćući se na pet godina članstva Hrvatske u EU, Lovrinović je istaknuo da Hrvatska danas ima najniže stope rasta BDP-a, rast deficita, odljev radne snage, pravnu nesigurnost, klijentelizam i korupciju
'Ulaskom u EU Hrvatska nije ostvarila značajniju korist'
Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare da Hrvatska ulaskom u Europsku uniju nije ostvarila nikakve značajnije ekonomske koristi, a "forsiranje uvođenja eura vrlo je opasno i treba ga spriječiti jer bi to donijelo ogromne štete za državu".
Osvrćući se na pet godina članstva Hrvatske u EU, Lovrinović je istaknuo da Hrvatska danas ima najniže stope rasta BDP-a, rast deficita, odljev radne snage, pravnu nesigurnost, klijentelizam i korupciju.
- Projekt eura kao zajedničke valute nije ostvario prosperitet za sve članice ni zajedničku državu, a stupanj solidarnosti i jedinstva je oslabio. Euro odgovara samo snažnim državama, dok slabijim članicama donosi kratkoročne i dugoročne štete - ocijenio je istaknuvši da je nužna reforma koncepta EU-a.
- Interesi kapitala koji ne podnosi granice ugrožavaju članice. Hrvatska je prije ulaska imala 61 posto BDP-a per capita, a sad ima 59 posto, imamo najniži stupanj ekonomske aktivnosti, realni BDP per capita nam je danas isti kao 2011. godine, dakle, nismo se maknuli s mjesta dok su sve druge zemlje skočile. Imamo kumulativni deficit u razmjeni roba od 2013. do 2017. od 35,7 milijardi eura - naveo je Lovrinović.
Upozorio je da nam je ugrožena industrija, a problem je i gotovo nikakva iskorištenost EU fondova, jer je Hrvatska od 2015. godine povukla samo oko sedam posto rezerviranog novca.
Lovrinović smatra da EU ne smije manje razvijenim članicama nametati da poštuju embargo prema nekim zemljama, poput Rusije, jer Hrvatska mora voditi računa o svojim interesima.
Na konferenciji je bio i čelnik Matice sindikata u visokom obrazovanju Vilim Ribić koji je ustvrdio da je u pet godina članstva Hrvatske u EU uočio samo opću civilizacijsku regresiju na svim poljima, posebno na području obrazovanja, ali i problem iseljavanja.
Očekivalo se, rekao je Ribić, da će europski fondovi pridonijeti rastu standarda i uvjetima rada u obrazovanju, no ispostavilo se da su ta sredstva samo kompenzacija za smanjenja izdvajanja države.