Na četvrtom Financial Brunchu Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima glavna tema bilo je ulaganje u održivo i zeleno, a dotakli su se i mirovina, posebno drugog stupa koji još ne pokazuje svoju uspješnost
ČETVRTI FINANCIAL BRUNCH:
'Ulaganje u "zeleno" je ključno, a mirovinski fondovi u tranziciji mogu odigrati ključnu ulogu'
Prošla godina bila je teška na tržištu kapitala za sve aktere i nadamo se da se neće u bližoj budućnosti ponoviti. Prošli smo kroz tri jača udara od 2008, 2020. je za obvezničko tržište bila najgora u povijesti, ali vrlo brzo smo se oporavili. Ova je dobro krenula, prinosi dobro izgledaju, kazao je Dubravko Štimac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na četvrtom Financial Brunchu.
Obvezni mirovinski fondovi trenutno imaju 2,2 milijuna članova, naveo je, dok neto imovina iznosi 18,55 milijardi eura.
- Ostvarili smo 8,57 posto u A kategoriji, 5,25 posto u B kategoriji i 1,07 posto u C kategoriji. Kategorija C malo teže napreduje, ali treba imati razumijevanja jer obveznice nikada u povijesti nisu pale kao prošle godine - dodao je.
Prema izvješću OECD-a, naveo je, u 10 godina jedino Island, Nizozemska, Finska i Danska imaju bolji prosječni prinos od hrvatskih mirovinskih fondova.
'Pokazat će se da drugi stup može osigurati pristojne mirovine'
Mirovinski fondovi su pokazali veliku otpornost, istaknuo je i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.
- Minusi koji su uslijedili nisu toliko veliki ako ih usporedimo s fondovima iz drugih zemalja. Naši fondovi su prevenirali minuse, koji su mogli biti i potencijalno veći 2020. i zemlje zapadne Europe gledaju ljubomorno kako naši mirovinski fondovi imaju značajna akumulirana sredstva. U prvih šest mjeseci prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi pet posto - poručio je istaknuvši kako su fondovi A i B već nadoknadili lanjske gubitke dok kod fonda C još nije slučaj.
Zakonskim izmjenama koje se očekuju, Žigman je najavio kako će se u jednom dijelu sigurno ići na veću liberalizaciju investiranja što se tiče fondova C kategorije. Imaju i prijedloge dodatnih mjera kako da drugi stup mirovinske štednje ne ispadne nepovoljan osim za, kako je rekao, mali, ekskluzivni klub ljudi.
- Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu, a između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva, mogućnost brže isplate iz tog društva i slično, a trebale bi omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u budućnosti idu u mirovinu - istaknuo je.
Tek kada građani koji su cijeli radni vijek proveli u drugom stupu, obzirom da je na snazi tek dva desetljeća, pokazat će se njegov puni efekt i njegova uspješnost, ističu iz UMFO-a i Hanfe.
- Naprosto treba dati vremena drugom stupu da akumulira novac - poručuje Štimac, koji vjeruje da će predložene modifikacije u fazi isplate dati rezultata.
- Nema ekskluzivnih, nema konkurencije prvom stupu, nitko ne može konkurirati državi, drugi stup radi maksimalno koliko može, tj mirovinski fondovi i pokazat će se da može, zajedno s trećim, osigurati pristojne mirovine - dodao je Žigman.
Ulaganja: 'Zeleno je ključno'
Zakonske izmjene koje predstoje u sferi obveznih mirovinskih fondova, najavio je, također će ići i u smjeru većih ulaganja u zeleno i održivo.
- Danas, kad se govori o bilo kakvom ozbiljnom investiranju, "zeleno" ključno - naglasio je.
A upravo su održivost, zelena tranzicija i ulaganje u zelenu budućnost bile glavna teme FiBra-e. Ona su u Hrvatskoj, kazao je Štimac, tek u začecima.
- Nema puno zelenih projekata u koje se može ulagati već treba kreirati svoje. Primjer našeg ulaganja u zeleno je tvrtka Professio Energi, a mirovinski fondovi će sigurno ići dalje u tom smjeru - istaknuo je govoreći o tome koliko je novca mirovinskih fondova uloženo u projekte zelene tranzicije.
Professio Energia, u vlasništvu mirovinaca, izlistana je na Zagrebačkoj burzi, bavi se razvojem projekata iz sfere obnovljivih izvora energije, a kako je ocijenio njen direktor Mario Klarić, mirovinski fondovi su izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku.
- Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži jedan takav dugoročni pogled na investiciju - rekao je.
Na pitanje koliki su prinosi ulaganja u zelene projekte, Žigman je istaknuo kako je o tome još nezahvalno govoriti.
- No, zeleno je in. Istina je da se u zadnjih pola godine može primijeti zamor među zelenim fondovima, ali ako gledamo zadnjih pet godina, ispada da su ESG fondovi, zeleni fondovi, imali prosječno bolje prinose od onih koji to nisu bili. Zanimljivo je da jedino ESG fondovi za vrijeme korone nisu padali i nisu tražili intervencije centralnih banaka - dodao je Žigman.
Što se tiče izazova, osim "greenwashinga", tj neetičnog korištenja i deklariranja zelenih parametara, Žigman je izdvojio i "greenflation", kojim se sugerira da će zbog te tranzicije rasti određene cijene.
- To se može primijetiti i sada u dućanima, jer su neki "zeleni" proizvodi skuplji od onih koji to nisu. "Zeleno" je trenutno pomalo ekskluzivno i za višu klasu, poput električnih automobila, pa treba povesti računa da postane dostupno svim građanima - rekao je.
Stoga upozorava na činjenicu da mirovinski fondovi pri kupnji zelenih dionica moraju provjeriti jesu li one uistinu zelene.
- Zelena tranzicija je izuzetno skupa i efekti će se vidjeti tek poslije. Financiranje solara, automobila, punionica i raznih skladišta koja će omogućiti proizvođačima da ne transportiraju proizvod stotinama kilometara, nego im je u blizini pa pritom ne ispuštaju toliko CO2 prilikom transporta... sve to košta - dodao je Žigman, koji smatra da bi mirovinski i investicijski fondovi mogli odigrati ključnu ulogu u zelenoj tranziciji.
Zaključno je najavio i kako će svi subjekti kroz iduće četiri godine morati početi s izvješćivanjem što su učinili po pitanju smanjenja ugljičnog otiska i slično.
- Vrijeme je da i oni, koji do sada nisu, počnu razmišljati o tome - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
