'Ukidanje dopisništava bila je pogreška, HRT ima potencijal'

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u petak je saslušao pet kandidata za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT), no kako nije imao kvoruma Odbor nije odlučivao s kakvim će prijedlogom 'ići' prema Saboru.

Kandidati su došli, odlučili smo se razgovarati s njima, jer svakome je vrijeme dragocjeno, objasnio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ).

Svih pet kandidata suglasno je kako je odluka o ukidanju dopisništava bila pogrešna, kako HRT ima velik, ali neiskorišten potencijal te kako se malo ulaže u kadrove.

Kovačić: Smanjenje pretplate do deset posto

Siniša Kovačić, koji dužnost vršitelja glavnog ravnatelja obnaša u protekla tri mjeseca, pohvalio se kako je u tom razdoblju poduzeto niz mjera za financijsku stabilizaciju kuće, racionalnije upravljanje resursima, korištenje vlastiith kadrova.

Niz je detektiranih problema, pad prihoda i gledanosti, nejasne uredničke vlasti, odljev kvalitetnog kadra, financijska zaduženost, teškoće s tekućom likvidnošću.

Unatoč tome, kaže, Vladi može ponuditi da simbolično smanji pristojbu do deset posto, što za HRT godišnje znači oko 100 milijuna kuna manje. Ciljevi su mu i razdvojiti HRT na Televiziju i Radio, koji sa tri nacionalne i devet regionalnih centara za program dobiva skromnih 19 milijuna kuna.

Kad je riječ o sadržaju, Kovačić navodi da Prvi kanal mora ostati premium, Drugi dječji i obrazovni do 17 sati, nakon toga sportski, Treći treba zadržati kakav jest, a Četvrti treba osnažiti jer ima odličan rast, s tim da bi od 20 sati bio za iseljenike.

Drži da je najvažnija zadaća glavnog ravnatelja da osigura zakonitost rada, definira poslovni i financijski plan. Ističe da je odmah po preuzimanju dužnosti formirao tim koji je počeo raditi na 'dvojnom knjigovodstvu', odnosno troškovnom razdvajanju, da je to složen proces i da je sada na pola puta.
Kaže i da HRT, s obzirom na sjajne prihode, mora osigurati odjel za istraživačko novinarstvo, da na HRT-u više nema cenzure, ne postoji osoba koja će nešto zabraniti.

Burić: Bez pretplate HRT sada ne može opstati

HRT ne ide u dobrom smjeru, kaže Domagoj Božidar Burić, dugogodišnji djelatnik te kuće, i nabraja višegodišnji pad gledanosti i ugleda, te ističe da su razlozi za to "višestruki i komplicirani", a koncizno obrazloženi u njegovu programu.

Definitivno, program HRT-a se nalazi u padu gledanosti, ne obraća se onima kojima bi trebao, a to su svi građani Hrvatske, kaže Burić.

HRT-u zamjera nedostatak samokritičnosti, poručuje kako je profesionalnost nužna za glavnog ravnatelja, ali i sve ostale u kući. HRT je, drži, nepotrebno uvučen u vrtlog bitke s komercijalnim televizijama, bilo je i puno slučajeva politizacije programa, što je nedopustivo.

Burić smatra da HRT bez pretplate u sadašnjem medijskom okružju, ne može opstati. To je jamstvo financijske stabilnosti, da je program bolji, pitanje pretplate ne bi se postavljalo, kaže Burić i najavljuje kako bi jedan od njegovih prvih poteza bila tehnološka obnova

Manjak posla, ne višak ljudi

Povjesničar Josip Jurčević smtra da se model sadašnje financijske stabilnosti HRT-a, plaćanje pretplate po kupljenom televizoru, neće moći dugo zadržati. Nova koncepcija pružanja multimedijskih usluga javnim ustanovma mogla bi to nadoknaditi, smatra Jurčević, koji kaže da desetljećima surađuje s HRT-om, osnivač je jedne regionalne televizije, predavao je na studiju novinarstva, bio novinar.

Ističe da su nove platforme budućnost, da se na HRT-u malo ulagalo u ljude, a da multimedija traži 'multi' osobe, cjeloživotno učenje.

HRT ima dugu i vrijednu povijest, bogatu arhivu koja može biti izvor prihoda, smatra Dinko Čutura, povjesničar, sudionik Domovinskog rata s činom pukovnika, koji dugo surađuje s HRT-om. Javni servis zapošljava oko 4000 ljudi, 200 ih godišnje ide u mirovinu, pa bez novog zapošljavanja to bi bilo rješivo, kaže.

Na HRT-u je manjak posla, ne višak ljudi, kaže Ante Rončević, sveučilišni docent, bivši pomoćnih glavnog ravnatelja za poslovanje.

Smatra da je na HRT-u prisutna kriza upravljanja, što je proces koji traje više od desetljeća, upire prstom i u zastarjelu tehnologiju, nebrigu za ljude, upozorava na smanjenje prihoda od oglašavanja. Do dolaska komercijalnih televizija, omjer pristojbe i prihoda od oglašavanja bio je 60 : 40, sada je 91: devet posto,kaže.

Sabor je Kovačića za vršitelja dužnosti imenovao 4. ožujka, po zakonu to može raditi šest mjeseci, do početka rujna.