Plemenita periska na rubu je izumiranja zbog parazita koji se proširio Mediteranom iz Španjolske prije četiri godine no u deset posto slučajeva nepoznat je uzročnik smrti
Ugibaju posljednje jadranske periske: Napada ih novi virus?
Plemenita periska endemska je vrsta Sredozemlja i blago Jadranskog mora, međutim, Zadarski javlja kako je zaraza koja se 2016. iz Španjolske proširila Mediteranom uzokovala i da preostale preživjele jedinke jednostavno uginu, iako, sumnja se i u "trećeg krivca".
Parazit Hapolosporidium pinnae i bakterija iz roda Mycobacterium nametnici su koje je znanstvena zajednica dosada krivila za pomor drugog najvećeg školjkaša svijeta, no prema zadnjim informacijama, u nešto više od deset posto slučajeva uzročnik smrti nije otkriven. Znanstvenici sumnjaju da bi iza nezaustavljivog pomora periski mogao stajati i sasvim nepoznati virus. On je, pretpostavljaju, mogući uzrok pojave patogenih parazita i bakterija.
- U pozadini je nešto treće, nešto primarno, što potiče ova dva patogena, parazit i bakteriju, na djelovanje. Pokušavamo otkriti o čemu se radi, zajedno s kolegama iz Italije i Njemačke. Postoje sumnje da bi okidač bolesti koja je pobila cijelu populaciju periski mogao zapravo biti virus – rekao je doc. dr. Ivan Župan, zamjenik pročelnice Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru, za Zadarski.
- Između 20 poznatih virusa prisutnih kod životinjama nema takvog virusa. Situacija je dramatična. Od Istre do Cavtata periski skoro više nema. Nažalost, južno od Zadra ima manje od deset živih primjeraka. Naime, dobivamo dojave građana s terena o živim primjercima, ali svaki put kad smo po tim dojavama izašli na teren, nismo našli nijedan živi primjerak. Samo ljušturu mrtve školjke. Periska je praktički izumrla, tako mali broj jedinki, i ako postoji, ne omogućava obnovu populacije - dodaje njegov kolega s Odjela, doc. dr. Tomislav Šarić.
U pulskom akvariju znanstvenici su uspjeli izdvojiti tridesetak odraslih primjeraka koje održavaju na životu, ali boje se da se u tim uvjetima periske neće moći razmnožiti. Zadarski znanstvenici također nabavljaju opremu za uzgoj periski u tzv. recirkulirajućim uvjetima. Nadaju se pronaći izmriješćenu mlađ periske u moru.
- Na području Velebitskog kanala postavili smo nekoliko kolektora za prihvat mlađi periski. Nadamo se da još postoje u moru, da su preživjele nakon što su odrasle jedinke uginule. Ako ih uspijemo prikupiti, onda imamo šanse sačuvati perisku od potpunog nestanka. I jednog dana pokušati ponovno vratiti je u more – nada se tim zadarski znanstvenika, među kojima su, uz Šarića i Župana, još izv. prof. dr. Bosiljka Mustać, izv. prof. dr. Zoran Šikić i dr.sc. Bruna Petani.