Ministar zdravstva predstavio je zastupnicima izmjene dva zakona koji čine okosnicu reformu zdravstva. Oporba poručuje kako se to ne može zvati reformom te ukazuje da i dalje ostaju problemi dugih lista čekanja
MINISTAR BEROŠ:
'Učinit ću sve da se tamo gdje postoji potreba ugovore preko HZZO-a usluge kod privatnika'
Navedenim zakonskim prijedlozima postavljamo temelje za postizanje održivog zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu, što je, vjerujemo, nesporno svim dionicima u ovom reformskom procesu i važno svim građanima Republike Hrvatske, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u Saboru predstavio izmjene dva zakona - o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju.
Za razliku od oporbe, stava je da će se ovim izmjenama postići reformski ciljevi - od jačanja javnog zdravstva, zaokreta prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanja primarne zdravstvene zaštite, reorganizacije bolničke zdravstvene zaštite, ulaganja u ljudske resurse, kvalitete pružanja zdravstvenih usluga i praćenja ishoda liječenja do postizanja financijske održivosti zdravstvenog sustava.
'Obveza svakog zdravstvenog radnika je da pruži hitnu pomoć izvan svog radnog mjesta'
- Jedna od krucijalnih promjena je da se uvode dva nova temelja zdravstvene zaštite, a to su načelo kvalitete i načelo integracije. Načelo kvalitete osigurava najpovoljniji mogući ishod liječenja dok načelo integracije uključuje suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, posebice u području dugotrajne skrbi i skrbi za kompleksne pacijente, a u skladu s odgovorom na aktualne izazove koji su pred zdravstvenim sustavom - naveo je dodavši kako se regulira uloga svih dionika u zdravstvu te se posebno stavlja fokus na pacijenta u svakoj situaciji.
- Na tom tragu je i predložena obveza svakog zdravstvenog radnika da u okviru svojih kompetencija, ako se to iznimno u slučaju životno ugrožavajućih stanja od njega zatraži, pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svog radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg radilišta - naglasio je.
Nevjerojatno je da se to uopće mora propisivati, ali činjenica je da mora jer se treba prisjetiti slučajeva koji su zgrozili javnost kada liječnici ispred bolnica nisu htjeli pružiti pomoć onima kojima je bila potrebna već bi poručivali da se zove Hitna. Ispred bolnice, a liječnik tu?! Apsurdno, ali takvi su do sad bili propisi koji su nalagali da područje ulice spada pod ingerenciju Hitne pomoći, a ne bolničkog osoblja te ustanove.
Liste čekanja: Uvodi se Pravilnik za prihvatljivo vrijeme ostvarivanja zdravstvene zaštite
U svrhu učinkovitijeg i kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja, nastavio je ministar, uvodi se i novi Pravilnik, odnosno način na koji će se osigurati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, a uređuju su i novi registri u zdravstvu, prikupljanje rezultata ishoda liječenja i izvještavanje o istom.
- Svaki građanin također postaje važan dionik zdravstvenog sustava prije svega kroz uvođenje mogućnosti da pacijent iskaže svoju ocjenu zadovoljstva zdravstvenom uslugom koju je primio, zatim da aktivno sudjeluje u provođenju novih preventivnih zdravstvenih, sistematskih, pregleda i time doprinosi svojem i zajedničkom dobru odnosno da budemo zdraviji i kao pojedinci ali i kao društvo - istaknuo je Beroš.
Uvode se mobilne ljekarne i ambulante, uređuje rad turističkih ambulanti, sanitet se izmješta u djelatnost Zavoda za hitnu medicinu...
Nadalje, uređuje se organizacijska strukture zdravstvenog sustava.
- Primarna razina je osnovna i ovim zakonskim izmjenama je značajno unaprjeđujemo i osnažujemo. Ona obuhvaća najveći broj djelatnosti u zdravstvu - opća, dentalna medicina, pedijatrija, ginekologija, medicina rada, palijativa, telemedicina, a ovim zakonom se uključuju i nove djelatnosti u područje primarne razine - psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija - poručio je ministar dodavši kako se djelatnost sanitetskog prijevoza izmješta iz djelatnosti domova zdravlja u djelatnost zavoda za hitnu medicinu, unapređuje rad i postupanje hitne medicinske službe kroz "brisanje" županijskih granica, uređuje koordinativna uloga HZJZ-a u slučaju nastupanja posebnih okolnosti...
- Dostupnost primarne zdravstvene zaštite se dodatno osigurava uvođenjem mobilnih ljekarni kao i jačanjem uloge mobilnih ambulanti. Novost je i da se osigurava zdravstvena zaštita za studente izvan mjesta prebivališta ili boravišta kroz posebne ordinacije. Uređuje se i rad turističkih ambulanti, a zakonskim izmjenama se dodatno značajnije regulira cjelokupno područje zdravstvenog turizma - naveo je još.
Organizacijski se uređuje rad unutar timova obiteljske medicine na način da se administrativno rasterećuje rad liječnika uz zapošljavanje administratora te preraspodjelom administrativnih poslova.
Prenose se upravljačka prava općih bolnica na državu
Na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite glavne izmjene uključuju, istaknuo je, jačanje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u okviru domova zdravlja, reorganizaciju bolničkog sustava i donošenje nove kategorizacije bolnica, a omogućava se i da specijalnu bolnicu od značaja za Republiku Hrvatsku može osnovati država.
- Posebno je naglašena struktura upravljanja na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite kojom se predlaže prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Glavna ideja novog modela upravljanja je sinergija, a ne podjela. Stoga bolničke ustanove kojima će prijenosom upravljačkih prava upravljati država, u svojim upravljačkim tijelima imaju i predstavnika županijskih vlasti. Prijenos upravljačkih prava je važan element, ali nije jedini za unaprjeđenje upravljanja, zato se uvode i obveza dodatnih kompetencija iz područja upravljanja u zdravstvu za ravnatelja i zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove i odredbe o pravima, obvezama i odgovornostima ravnatelja i Upravnog vijeća u vezi s financijskim poslovanjem zdravstvene ustanove - istaknuo je Beroš naglasivši kako se regulira rad između i javnog i privatnog zdravstvenog sustava.
Ravnatelji, zamjenici, pomoćnici ne mogu biti osnivači zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti
- I to na način da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ravnatelja, pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove, predstojnika klinike, predstojnika kliničkog bolničkog centra, pročelnika zavoda i pročelnika službe zdravstvene ustanove ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti. Dodatno se regulira obavljanje i dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu kao i ostale obveze nužne za pravovremeno i kvalitetno liječenje naših pacijenata - rekao je.
Donosi se i novi program usmjeren na uključivanje i osnaživanje mladih liječnika u javnom zdravstvenom sustavu, omogućuje se zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva najduže do navršenih 68 godina života umjesto dosadašnjih 65 godina, dodao je.
- Zakonske izmjene usmjerene su i na ulaganje u zdravstvene djelatnike. Daljnja regulativa usmjerena je na koeficijente unutar zdravstvenog sustava, prvenstveno rad specijaliste će se jednako bodovati bez obzira da li se obavlja na primarnoj ili na višim razinama zdravstvene zaštite, te ulaganje u specijalističko usavršavanje i aktivno upravljanje specijalizacijama i užim specijalizacijama - kazao je ministar i naglasio kako je iz svega navedenog vidljivo da se reformi zdravstvenog sustava pristupilo sveobuhvatno.
Beroš: 'Učinit ću sve da se tamo gdje postoji potreba ugovore preko HZZO-a usluge kod privatnika, neće plaćati građani iz svog džepa'
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin istaknuo je kako se Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju povećava naknada pacijentima od 30 pa i 100 posto dok se istovremeno za prvi pregled na alergologiju u Zagrebu čeka preko 500 dana upitavši ministra što će napraviti da se liste čekanja skrate i da pacijenti dobiju pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
- Novim Zakonom je predviđeno stvaranje pravilnika o prihvatljivom vremenu na čekanje prava na ostvarivanje prava zdravstvene zaštite kojim će se pokušati riješiti to pitanje - poručio je Beroš.
A Grbin je pobjesnio na njega zbog pulske bolnice. Naime, ministar je istaknuo kako je izgradnja dugo godina stajala dok ova Vlada nije to pokrenula osiguravši dodatna sredstva, a Grbin ga optužio za iznošenje neistina.
- Prvo što je HDZ napravio kad je 2016. preuzeo vlast je da je zaustavio gradnju bolnice u Puli. 2016. se nije gradilo i zbog toga je izgradnja kasnila, da bi onda, pazite sad, u zadnje vrijeme dva puta otvarali tu bolnicu - rekao je pa dobio opomenu, a obzirom da je već od ranije imao dvije, ostao je bez prava na govor.
Na istu tematiku lista čekanja osvrnula se i SDP-ova Sabina Glasovac ukazavši da su pacijenti ostavljeni ili da čekaju ili da plate pregled kod privatnika, a da ih većina nema vremena za čekanje ni novca za privatnike.
- Bolno sam svjestan problematike lista čekanja. Ja kao ministar i Lucijan Vukelić kao ravnatelj HZZO-a napravit ćemo sve ugovarajući dodatne i plaćajući pacijentima dodatne usluge kod privatnika ukoliko za pojedine vrste postoji lista čekanja. Nije riječ o tome da će građani morati plaćati iz svog džepa nego HZZO analizirajući liste čekanja. I kada vidi da zdravstvo ne može ponuditi dovoljan broj usluga može i mora ugovoriti besplatno te usluge kod privatnika - poručio je Beroš.
'Razvija se nova onkološka uputnica za dijagnostičke i terapijske postupke u najkraćem mogućem roku'
Govoreći o dugovima u zdravstvu, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da ih akumuliraju upravo one bolnice u vlasništvu države, a Beroš istaknuo da se ne mogu usporediti gubici KBC-a koji ostvaruju više od ugovorenog s HZZO-om i najkompleksniju zdravstvenu zaštitu s gubicima općih županijskih bolnica koje zbog nedostatka liječnika i pacijenata, koji odlaze u veće centre, ne ostvaruju ni ugovorene obveze prema HZZO-u.
SDP-ovci su ga pitali koliko su trenutno dugovi u zdravstvu.
- Obzirom da se nalazimo u postpandemijskom razdoblju, rashodi nisu toliko problematični kao u prethodne dvije godine, stoga su potrebe za sanacijskim sredstvima u ovoj godini smanjene. U petak će na Vladi biti dodatna sredstva za sanaciju bolničkih ustanova u iznosu 1,7 milijardi kuna, a to je u skladu s našim fokusom da rokove plaćanja za bolnički sustav držimo ispod 120 dana - rekao je dodavši kako je cilj prijeći na plaćanje na način plaćanja po izvršenju i kvaliteti, a ne po limitima da ne bi i dalje bili u situaciji da iz godine u godinu država dotira iz proračuna sredstva za sanaciju dugova.
Broj oboljelih od raka u Hrvatskoj je svaki dan sve veći, naglasila je SDP-ova Mirela Ahmetović upitavši ministra zašto ishodi praćenja liječenja nije nacionalna politika.
- Ova Vlada je odlučna utemeljiti mjerenje ishoda liječenja na svim nivoima, ne samo za onkološku problematiku nego na svim nivoima, a ujedno će mjerenje ishoda liječenja biti jedan od elemenata novog ugovaranja plaćanja putem HZZO-a, to će biti jedan od kriterija - kazao je Beroš dodavši kako se razvija nova onkološka uputnica koja će riješiti problem čekanja na dijagnostičke i terapijske postupke u najkraćem mogućem roku.
- Raspisan je natječaj za tu novu tzv. onkološku uputnicu - rekao je.
Osvrnuo se na uvođenje mobilnih ljekarni i ambulanti istaknuvši kako se uvode u ona područja gdje je dostupnost zdravstvene zaštite smanjena.
- Uspostava mobilnih ljekarni i ambulanti, a koje će biti financirane iz NPOO-a, je nešto što se nameće kao realnost. Ali i županijske zdravstvene vlasti imaju važnu zadaću u detektiranju takvih problema i uspostavi mobilnih ljekarni - poručio je.
'Sve bolnice imaju jasan naputak da moraju osigurati ženama pravo na obavljanje prekida trudnoće'
Milan Vrkljan iz Kluba za pravednu Hrvatsku istaknuo je problematiku sukoba javnog i privatnog te na činjenicu da pojedini šefovi klinika i zavoda paralelno imaju privatne bolnice i domova zdravlja, što ne postoji nigdje u Zapadnoj Europi, a Beroš ponovio kako ovim izmjenama ravnatelji, zamjenici i pomoćnici neće moći biti osnivači niti vlasnici ustanova u istoj djelatnosti.
- To rješava samo dio problema jer se drugi problema odnosi na rad pojedinih djelatnika u dopunskom radu. Dakle, ukoliko neki šef klinike ili bilo koji djelatnik u toj klinici ima za svoju aktivnost listu čekanja, neće moći dobiti dopusnicu za dopunski rad izvan radnog vremena i mislim da je to puno bolji od zabrane jer ako postavimo zabranu moramo biti svjesni konzekvenci odlaska liječnika ne samo privatno nego i u inozemstvo - istaknuo je.
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš upitala ga je o prizivu savjesti liječnika po pitanju pobačaja.
- Sve bolnice imaju jasan naputak da moraju osigurati ženama pravo na obavljanje prekida trudnoće. Zadatak ravnatelja je da odredi na koji način - angažiranjem drugih specijalista ili drugih ustanova - sve je to moguće i danas živi. Naputak Ministarstva zdravstva vrlo je jasan i ne znam zašto to problematiziramo nadalje. Bilo je problema, ali su ravnatelji s naše strane upozoreni - poručio je. ministar.
Zastupnicu Zeleno-lijevog bloka Jelenu Miloš zanimalo je kako će se riješiti sukob interesa čelnih ljudi stručnih društava koji s jedne strane primaju značajna sredstva od farma industrije, a onda istodobno daju preporuke koji lijekovi se trebaju staviti na popis HZZO-a, a naglasila je i kako se javni sektor dodatno slabi time što se ostavilo da ravnatelji zavoda i klinika i dalje mogu raditi u privatnim poliklinikama.
- Smatram to problemom jer poneki ljudi koji imaju interese i veze s farma industrijom sjede u povjerenstvima i to treba riješiti - rekao je ministar te ponovio stav vezan za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru.
- Nismo zabranili, ali smo definirali kriterije kad se može dopunski raditi. Zašto kazniti nekoga tko savršeno radi na svom poslu, nema liste čekanja i gužve na svoje preglede da dodatno odradi dio posla i privatno? Ja mu doista nemam snage to zabraniti, međutim zlonamjerno iskorištavanje te situacije treba spriječiti, stoga će svi ravnatelji imati pravilnike i kriterije na osnovu kojih će davati dopusnice za rad izvan radnog vremena - poručio je.
'Preventivne sistematske preglede započet ćemo sa starijima od 40 ili 45 koji zadnje dvije godine nisu bili kod svog liječnika obiteljske medicine'
Govoreći o provođenju CT-a u Domovima zdravlja umjesto u KBC-ovima, Beroš je naglasio da je tamo to i praktičnije, dostupnije i jednostavnije.
- Naravno da se u ovoj prvoj fazi postavlja pitanje tko će to raditi, ali ako smo dovoljno mudri koordinirat ćemo kapacitete bolnice s Domom zdravlja, što je u Splitu napravljeno, i to će riješiti te probleme - rekao je dodavši kako će izmještanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u Domove zdravlja uvelike olakšati otočanima.
- Specijalist može doći na otok i izvršiti pretragu umjesto da oni idu u neke velike kliničke centre - istaknuo je.
Dok Beroš ističe kako se primarna zdravstvena zaštita jača, Zeleno-lijevi blok to ne vidi pa ministar naglašava 20 elemenata jačanja - od izjednačavanja koeficijenata specijalista u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti do administrativnog rasterećenja.
Glede sistematskih pregleda, istaknuo je kako je radna skupina HZJZ-a definirala stanja, dob i spol onih koji moraju provoditi određene preventivne preglede.
- To će se definirati i takvi pregledi će krenuti, započet ćemo sa svima onima koji su stariji od 40 ili 45 godina, a koji zadnje dvije godine nisu bili kod svog liječnika obiteljske medicine - pojasnio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
