Strukovno obrazovanje moramo mijenjati i prilagoditi tržištu rada. Kako to možemo najbolje učiniti, odgovorit će stručnjaci na konferenciji 24sata, ZŠEM-a i Agencije IMC
‘Učenicima treba više prakse da se odmah mogu zaposliti’
Strukovno obrazovanje je jako bitan dio finskog obrazovnog sustava. U 2014. godini, nakon osnovne škole, 39 posto učenika nastavilo je svoje daljnje obrazovanje u nekoj struci.
Također, na stručno osposobljavanje gledamo kao sredstvo za poboljšanje fleksibilnosti na tržištu rada, osobito u slučaju kad se osobu mora ponovno obrazovati kako bismo je osposobili za neki rad nakon zapošljavanja. Smatra to finski obrazovni stručnjak Lasse Leponiemi. Jedan je od ključnih ljudi na čelu SCOOL-a. Riječ je o finskoj organizaciji koja pomaže školama u prilagodbi inovativnim obrazovnim metodama i predmetima.
Leponiemi je jedan od uglednih gostiju koji će sudjelovati na međunarodnoj konferencije o obrazovanju u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) te Agencije IMC. Konferencija se održava 28. rujna pod nazivom “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”.
Stanje strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj daleko je od idealnog. Poslodavci i nastavnici traže da se hitno mijenja strukovno obrazovanje jer nam nedostaje kvalificiranih radnika. Ravnatelji strukovnih škola u Hrvatskoj s kojima smo razgovarali kažu da što prije trebamo povezati industriju s obrazovanjem jer je industrija pokretač gospodarstva, ali i obrazovnog sustava.
- Nemamo dovoljno licenciranih radionica, zbog čega se Tehnička škola s jedinstvenog sustava obrazovanja morala vratiti na klasičan sustav. Ove godine kao deficitarno zanimanje bio je građevinski limar. Imali smo ga u sustavu, ali kako nemamo potrebnu licenciju, morali smo odustati od njegova uvođenja. To je čudno, ali takvi su propisi. Da bismo dobili licenciju, a samim time udovoljili propisima, morali bismo školu registrirati kao proizvodnu djelatnost – izjavio je ravnatelj Tehničke škole u Požegi Zoran Galić komentirajući nedavno opetovano upozorenje Hrvatske udruge poslodavaca da nam nedostaje kvalificiranih i stručnih radnika. Dodao je kako u školi razmišljaju hoće li zanimanje građevinskog limara uvesti od sljedeće godine, ali po klasičnome modelu. Galić smatra da se učenike lako može potaknuti na upisivanje strukovnih škola. Jedan od načina je nagrađivanje tijekom obrazovanja.
- Pod time mislim da treba stvoriti uvjete za stipendiranje kako bi učenici uvidjeli da ne uče samo za ocjenu, nego da netko prati njihov napredak i nagrađuje ih zbog uspjeha. Drugi način bi bio da se konačno pokrene industrija pa da učenici sami vide da su pojedina zanimanja tražena, odnosno da se nakon završetka školovanja mogu zaposliti u nekoj tvrtki – rekao je Galić. Strukovno obrazovanje treba povezati s tržištem, smatra i zadarski ravnatelj Tihomir Tomčić. Navodi preduvjete koji se trebaju realizirati prije toga.
- Izraditi nove nastavne kurikulume za stjecanje kvalifikacije u koje će u većoj mjeri biti ugrađeno učenje temeljeno na radu (osobito u svijetu rada) i koji će jamčiti da će se i stručno-teorijska nastava izvoditi suvremenim nastavnim metodama koje simuliraju radne procese. Upravo je u tijeku izrada Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje koji će to omogućiti ako bude prihvaćen u sadašnjem obliku - govori ravnatelj.
Također smatra kako je potrebno izraditi novu mrežu srednjoškolskih strukovnih programa te formirati i opremiti centre kompetentnosti za pojedine programe.
- Upravo tu se treba uključiti gospodarstvo jer takve centre u državama EU-a otvaraju gospodarske i obrtničke komore te ostali gospodarski čimbenici. Moramo osigurati sustav kontinuiranog usavršavanja strukovnih nastavnika, osigurati uvođenje sustava kvalitete u strukovno obrazovanje i vanjsko certificiranje postignutih ishoda učenja. Gospodarstvo se mora uključiti u pripremu upisa i pronaći mehanizme za poticanje učenika za upis u gospodarstvu potrebna zanimanja.
Na kraju, sve napisano sadržano je u Strategiji obrazovanja čija provedba je u tijeku i samo joj treba dati podršku te da se i gospodarstvo aktivno uključi i rezultat neće izostati - rekao je ravnatelj.
Prekinuta kurikularna reforma trebala je napraviti veliki zaokret u strukovnom obrazovanju.
- Škole treba promijeniti tako da učenici mogu odabirati svoje puteve učenja, da prilikom upisa u školu znaju što je s njihovim zapošljavanjem nakon škole i da škole budu prilagodljive za promjenjive potrebe tržišta rada - smatra Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje poljoprivredno-tehničke škole “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda. Dodaje kako također treba odrediti koja su zanimanja potrebna našem gospodarstvu sad, a koja će biti potrebna za pet, deset ili više godina.
‘Đaci moraju više učiti na radnome mjestu’
U strukovne škole treba uvesti učenja na radnome mjestu i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na tržište rada, ističe ravnatelj Srednje škole ‘Matija Antun Reljković’ u Slavonskom Brodu, koja je iz EU fondova dobila više od 40 milijuna kuna.