Rekordna brojka u Italiji: Više od 40.000 novozaraženih

HZJZ objavio preporuke za obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru

Zavod za javno zdravstvo objavio je detaljne epidemiološke preporuke za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i preporučio da se broj sudionika Kolone sjećanja ograniči na 500, kretat će se u skupinama od 25 osoba, uz međusobni razmak, s maskama, bez bliskog fizičkog kontakta, rukovanja.

Svi sudionici programa obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru bit će obvezni pravilno koristiti maske za lice na otvorenom, kao i u zatvorenom prostoru, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u preporukama za obilježivanje Dana sjećanja.

Tijekom cijelog programa obilježavanja u Vukovaru, uključujući dolazak i odlazak, sudionici će morati održavati međusobni razmak od najmanje 1,5 metra na otvorenom, a 2 metra u zatvorenom prostoru, uz iznimku za članove istih kućanstava. Zabranjuje se bliski fizički kontakt i rukovanje između sudionika, a pridržavanje epidemioloških mjera nadzirat će covid-redari. 

HZJZ, među ostalim, u preporukama navodi kako se zabranjuje i bilo kakva vrsta posluživanja hrane, napitaka, pića ili podjela obroka tijekom trajanja službenog dijela protokola, a ugostiteljski objekti će raditi do 21 sat.

Preporučuje se i da se u Vukovar ne dolazi organiziranim prijevozom autobusima i drugim vozilima, a da su prijevoznici, ako organiziranog prijevoza bude, obvezni voditi evidenciju putnika, koju trebaju čuvati 14 dana 

Ne mogu sudjelovati oni sa simptomima bilo kakvih bolesti

Svi sudionici okupljanja obvezni su kod kuće ujutro prije dolaska na mjesto događaja izmjeriti tjelesnu temperaturu.  HZJZ je objavio i da ako netko ima tjelesnu temperaturu višu od 37,2°C ili ako se osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti, što se odnosi na sve simptome i znakove bolesti, a ne samo na bolesti dišnih puteva, ne može sudjelovati u okupljanju.

U programu obilježavanja ne mogu sudjelovati osobe kojima je netko od ukućana u samoizolaciji, oni koji su boravili u inozemstvu unazad 14 dana, osim ako imaju negativan PCR test. Ne mogu sudjelovati ni oni koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom unazad 14 dana niti ako ima neki od sljedećih simptoma: temperatura, kašalj, nedostatak zraka, grlobolja, curenje nosa ili gubitak njuha.

Uoči blagdana Dana sjećanja, 17. studenog organizirano je paljenje svijeća, no službeni program izmješta se izvan kruga Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. Sudionicima obilježavanja, omogućit će se paljenje svijeća izvan kruga bolnice na posebnom, na za to određenom mjestu. 

Program obilježavanja Dana sjećanja započinje 18. studenog u 10 sati kod Nacionalne memorijalne bolnice, s tim da sudionici neće ulaziti u krug bolnice, već se program izmješta izvan kruga bolnice. Punktovi za dezinfekciju postavit će se na više lokacija, a covid-redari će tijekom programa provjeravati drže li se sudionici svih epidemioloških mjera te ostvaruju li propisan razmak.

Kolona sjećanja u skupinama od 25 osoba

Preporučuje se da u Koloni sjećanja bude najviše 500 sudionika, pri čemu će se kolona kretati u skupinama od 25 osoba i međusobni razmak od 1,5 metara. Između skupina se mora osigurati razmak od najmanje 50 metara. Na više lokacija duž kretanja kolone bit će postavljeni punktovi s maskama za lice i dezinfekcijskim sredstvima, a tijekom kretanja kolone, kolonu će nadzirati covid-redari.

Na Memorijalnom groblju groblje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, gdje se dolazak Kolone sjećanja očekuje oko 12,15 sati, sudionici koji ponesu ruže moći će ih ostaviti na grobovima poginulih i ubijenih branitelja i civila te polaganjem ruža na grob pojedinačno odati počast. 

Na svetoj misi sudionici će imati obilježena stajaća mjesta kako bi se održala udaljenost od 1,5 metara razmaka između sudionika, uz pojačan nadzor covid-redara kako bi se osigurala provedba zadanog epidemiološkog okvira.

Epidemiologinja Krešić protiv dolazaka u Vukovar - za žrtve upaliti svijeću u krugu obitelji

Inače, u petak je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić pozvala je građane da zbog pogoršane epidemiološke situacije 18. studenoga ne dolaze u Vukovar te da poštovanje prema žrtvi toga grada odaju zapaljenom svijećom u krugu obitelji.

Ocijenila je kako je na području te županije epidemiološka situacija ozbiljna, ističući kako o tome, osim broja novooboljelih, svjedoči i udio pozitivnih u ukupno testiranim osobama. "Među oboljelima jako je puno onih s nepoznatim izvorom zaraze, što upozorava na izrazito prisutan horizontalni prijenos virusa i na vrlo lako zaražavanje, naročito na mjestima okupljanja. I zato, s epidemiološkog aspekta, molimo osobe da ne odlaze na mjesta okupljanja, a kada je riječ o Danu sjećanja na žrtve Vukovara, molimo da ostanu kod svojih kuća, zapale svijeće i izlože ih u prozorima i dostojanstveno u krugu obitelji odaju počast našim poginulim braniteljima i žrtvama Vukovara", poručila je, među ostali, Kata Krešić.

Istaknula je da nas na takvo ponašanje obvezuje žrtva branitelja za Vukovar i slobodnu Hrvatsku.

Italija prijavila preko 40.000 novozaraženih, Francuska jako smanjila brojeve

Italija je potvrdila rekordnih 40.902 novozaraženih u zadnja 24 sata, objavilo je u petak talijansko ministarstvo zdravlja, dok je Francuska suprotno tome prijavila veliki pad broja novozaraženih, hospitaliziranih i osoba na intenzivnoj njezi.

Talijansko ministarstvo je također prijavilo 550 smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19, dok je u četvrtak umrlo 636 ljudi.

Zaraženih je 1,1 milijuna, a umrlo je ukupno 44.139.

Najteže pogođena regija je Lombardija gdje je u petak potvrđeno 10.634 novozaraženih, prema 9291 u četvrtak.

U Francuskoj je pak značajno pao broj novih infekcija i ljudi primljenih u bolnice, na kraju drugog tjedna zatvaranja u toj zemlji, pokazali su podaci ministarstva zdravstva u petak.

Ministarstvo ima podatke o 23.794 nova slučaja zaraze koronavirusom, dok ih je dan ranije bilo 33.172, a prošli petak 60.486.

Broj novih hospitalizacija bio je 24, dok je u četvrtak bio 737, a onih koji su prebačeni na intenzivnu njegu bio je samo 4, za devedeset manje nego dan prije. Prošli tjedan svaki radni dan je više od sto ljudi završavalo na intenzivnoj skrbi.

EP podržao ulaganja u zajednički odgovor članica na zdravstvene krize

Europski parlament je u petak podržao novi program "EU za zdravlje" kojime se Europska unija treba bolje pripremiti za zajedničko djelovanje u slučaju prekograničnih zdravstvenih kriza poput pandemije covida-19.

Pandemija COVID-19 pokazala je da Uniji hitno treba ambiciozni program koji će omogućiti da europski zdravstveni sustavi budu spremni na buduće zdravstvene prijetnje, priopćio je parlament, a program „EU4Health” (EU za zdravlje) trebao bi bolje pripremiti Uniju na velike prekogranične zdravstvene prijetnje te povećati otpornost zdravstvenih sustava.

Novi program će omogućiti učinkovitiju reakciju na buduće epidemije, ali i na dugoročne probleme kao što su starenje stanovništva i zdravstvena nejednakost. 

Parlament je stoga u petak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu s 615 glasova za, 34 protiv i 39 suzdržanih usvojio stajalište o prijedlogu Komisije da se djelovanje Unije u zdravstvenom sektoru znatno ojača provedbom novog programa „EU za zdravlje” koji je Komisija predvidjela u okviru plana oporavka EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Povjerenica Komisije za zdravstvo Stella Kyriakides je u obraćanju zastupnicima istaknula važnost podrške ovakvom programu dok se EU suočava sa zdravstvenom krizom uzrokovanom širenjem covida-19. 

"Teška su vrermena za naše građane, za ekonomske aktivnosti država članica, za zdravstvene sustave naše Europske unije. Skok broja slučajeva krajnje je zabrinjavajući, samo u EU-u imamo osam milijuna potvrđenih slučajeva. Raste broj hospitalizacija i zdravstvenih problema povezanih s pandemijom", rekla je i dodala da je s obzirom na takav kontekst zadovoljna što je u trijalogu parlamenta, Vijeća i Komisije "osnažen program 'EU za zdravlje'". "Znam da je u tome od temeljne važnosti bio rad parlamenta", dodala je.      

Europski parlament se zalagao da se u dugoročnom proračunu EU-a sredstva za taj program utrostruče na 5,1 milijarde eura s 1,7 milijarde, koliko su predlagale države članice.  

Europarlamentarci pored toga zagovaraju stvaranje europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja, uspostavu komunikacijskog portala za javnost koji će služiti za razmjenu provjerenih informacija, slanje upozorenja europskim građanima i suzbijanje dezinformacija, te da se Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA) proširi mandat.

Izvjestitelj za program "EU za zdravlje", rumunjski eurozastupnik Cristian-Silviu Buşoi (EPP) istaknuo je da je pojava covida-19 pokazala da su EU-u potrebni snažniji zajednički instrumenti u zdravstvenom sektoru. 

„Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 razotkrila je potrebu za dobro osmišljenim i adekvatno financiranim zdravstvenim instrumentima. Usto, općenito nam treba više inovacija i ulaganja u zdravlje. Od presudne je važnosti bilo povećanje proračuna programa „EU za zdravlje” sa 1,7 milijardi na 5,1 milijardu eura, kako bismo se mogli nositi s budućim pandemijama i zdravstvenim prijetnjama te kako bi naši zdravstveni sustavi postali otporniji”, rekao je rumunjski zastupnik.

Tijekom koronakrize otkrivene su brojne slabosti nacionalnih zdravstvenih sustava, među ostalim njihova ovisnost o opskrbi lijekovima, medicinskim proizvodima i osobnom zaštitnom opremom iz zemalja izvan EU-a. Zbog toga bi cilj programa trebao biti razvoj europskog sustava praćenja, izvještavanja i prijave nestašice lijekova, medicinskih proizvoda, cjepiva i dijagnostičkih alata. Na taj bi se način izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta i osigurala veća dostupnost i niže cijene tih proizvoda uz istovremeno ograničavanje ovisnosti njihovih lanaca opskrbe o trećim zemljama, navodi Europski parlament u priopćenju. 

Parlament sada treba početi pregovore s državama članicama, odnosno Vijećem EU-a, kako bi se program mogao početi provoditi već početkom 2021.

Na području Virovitičko-podravske županije još 23 osobe zaražene su novim koronavirusom, izvijestio je petak županijski Stožer Civilne zaštite.

Šestero je mlađe, petero starije, a dvanaest srednje životne dobi. Po petero novozaraženih je iz Slatine, Suhopolja i Virovitice,  četvero iz Sopje, dvoje iz Pitomače, a po jedan iz Orahovice i Čađavice.

U Općoj bolnici Virovitica zaražene su dvije medicinske sestre, tehničar i fizioterapeut. U samoizolaciji je liječnik, devet medicinskih sestara ili tehničara te fizioterapeut.

Na liječenju u Općoj bolnici Virovitica trenutno 18 je oboljelih, a u KBC-u Osijek je petero pacijenta s područja Virovitičko-podravske županije.

Od početka epidemije na području Virovitičko-podravske županije zaraženo je 1028 osoba, a umrlo je 17.

Oko 130 članova američke tajne službe zaraženo ili u karanteni

Oko 130 članova američke tajne službe zaraženo je koronavirusom ili je u karanteni, nakon čestih putovanja s dosadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je pojačano održavao skupove uoči izbora, piše u petak Washington Post. 

Koronavirus je već ušao u Bijelu kuću kada se Trump zarazio, a nedavno je na testiranju pozitivan bio predstojnik ureda Bijele kuće Mark Meadows.

Washington Post citirao je jedan vladin izvor koji tvrdi da nisu svi slučajevi u Tajnoj službi, agenciji koja štiti visoke dužnosnike, uključujući predsjednike, povezani s putovanjima te da je zaraza možda potekla i iz Bijele kuće.

List piše da je agencija pred opterećenjem jer je više ljudi zaraženo, u karanteni ili izolaciji zbog bliskog kontakta s osobom pozitivnom na koronavirus. 

Bijela kuća poznata je po nepoštivanju preporuka nošenja maski i fizičkog razmaka, ključnih zdravstvenih preporuka u pandemiji koronavirusa.