Milanović na svečanosti Dana antifašističke borbe: 'Bez njih bi naša reputacija bila okaljana'

Dragi prijatelji antifašisti, vi kojih je sve manje koji ste živi i pamtite taj rat i koji ste moderni demokratski sljedbenici jednog pogleda na svijet koji je nekada bio važan, a zahvaljujući vama on i ostaje važan jer ovdje ipak nakon toliko godina u šumi Brezovica službeno obilježavamo Dan antifašističke borbe. Zadnje dvije godine pod pokroviteljstvom Vlade, što ranije nije bio slučaj, a što vidim kao dobar pokazatelj, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska. 

Dan je to kad se obilježava osnivanje Prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe prije 81 godinu. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

- Dakle, nije ovo iskorjenjivo i neće ovo tek tako nestati. Taj korijen je dubok, osjećaj, emocija jer je to sastavni dio hrvatskog puta, jedna od onih žila koje čine naš korijen - rekao je Milanović. 

Taj odred i pokret, naglasio je, hrvatski je narod stavio na onu mirniju, sigurniju i ljepšu stranu povijesti.

- Bez tih ljudi hrvatsko ime i reputacija bili bi okaljani kako nisu bili nikada u povijesti. Ono što je dogodilo u travnju '41. godine kada je voljom velikih sila osnovana NDH vrlo brzo pretvorilo se u jedan zločinački projekt za koji je danas teško vjerovati da je postojao. Ta država nije mogla nastati prvih dana bez da je veliki dio hrvatskog naroda to odobravao. No činjenica da je već nakon tri mjeseca formiran prvi partizanski odred, sastavljen većinski od Hrvata, govori o tome da Hrvati nisu tu državu prihvatili. Zašto - sasvim je jasno - rekao je Milanović dodavši kako je danas shvatljivo koji je mozak i politički program mogao krenuti u pokolje i masovne egzekucije hrvatskih Srba. 

'Komunisti su prva dva i pol mjeseca taktizirali dok Njemačka nije napala Sovjetski savez, a onda je počeo ustanak'

- Zločini nad Židovima, malobrojnom uspješnom integriranom zajednicom, koja je među Hrvatima živjela stoljećima, potpuno su neshvatljivi. Jedna potpuno suluda i ničim objašnjiva politika prijetila je da baci nevjerojatnu sramotu, križ na hrvatski narod. Međutim, iz činjenice da su ovdje '41. godine od njih 77,78 svi osim Nade Dimić bili Hrvati, također nije pošteno izvlačiti poseban politički kapital. Naime, ti ljudi su bili Hrvati i u svojim kasnijim godinama života, oni koji su preživjeli, a to je samo polovica njih, kao Bobetko, Mika Špiljak i Čačić, otac Radimira Čačića, su starili, sazrijevali i mijenjali se. Ali '41. su bili prije svega komunisti, pripadnici jedne organizacije koja je bila zabranjena, tajna, kojom je bilo upravljano prvenstveno iz Moskve i čiji cilj je bila Sovjetska Hrvatska - rekao je dodavši kako je to cilj bio i zatočenika zatvora u Kerestincu.

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE Što se zbilo u Sisku 22. lipnja 1941. i zašto je Tuđman odlučio da je današnji dan praznik?

- Komunisti su, dakle, prva dva i pol mjeseca taktizirali dok Njemačka nije napala Sovjetski savez. Tada, 22. lipnja 1941., grupa od nevjerojatnih 78 sisačkih komunista se sklonila u šumu i počela ustanak - istaknuo je. 

Naglasio je kako su ovo stvari o kojima govori koje nikoga ne trebaju boljeti ni smetati jer su naprosto istina. 

- Kao što je istina da je Savez po oružju Srba i Hrvata tih nekoliko godina Drugog svjetskog rata jedna od najveličanstvenijih stvari koja se dogodila, ničim predviđena, danas potpuno nejasna, daleka, kao da se nikada nije dogodila. Kako se dogodilo da deseci tisuća, 200.000 Hrvata završi u Partizanskom pokretu, koji su vodili komunisti? Franjo Tuđman je bio komesar u Zagorju, jedan od najsvjesnijih profila komunista. Joža Manolić, Janko Bobetko, Andrija Hebrang - to su sve bili komunisti i to starog kova u tim godinama i to su stvari koje treba reći - rekao je.

'Ne smrt fašizmu nego ne fašizmu, sloboda narodu'

Ne fašizmu, sloboda narodu, poručio je predsjednik. 

- Činjenica da je stotine tisuća Srba, hrvatskih, bosanskih, otišlo u partizane boriti se s Hrvatima i Crnogorcima protiv neprijatelja moderne ljudske civilizacije, a ne u četnike, velika je stvar. To vrijeme se, nažalost, više ponoviti neće - rekao je naglasivši kako su ti ljudi 1945. vodili računa o nacionalnim interesima. 

- O tome da su neki teritoriji Hrvatske, posebno na obali, s kojima se kukavički i traljavo trgovalo od '41.-'45. godine - dijelovi Dalmacije, Istra koja je uzeta nakon Prvog svjetskog rata - da se konačno pripoje hrvatskoj državi. Tvrditi da je Istra više hrvatska ili talijanska je uzaludno, ako pitate Talijana, ona je više talijanska, ako pitate Hrvata, više je hrvatska, tu razliku činili su dalmatinski partizani, moji koji su bili tada najprekaljenija udarna snaga tog dijela partizanske vojske - poručio je Milanović dodavši kako je povijest tog vremena teško shvatljiva ljudima današnjice.

'Bilo je onih koji su godinama šutjeli, Hebrang, Tuđman, no treba li ih zbog toga osuđivati? Ne'

- Njihovi porivi, motivi, komunizam, odanost jednoj tajnoj organizaciji, želja da se mijenja svijet revolucijom, pretenzija da se ide na nekakvo univerzalno bratstvo naroda... To je istovremeno plemenito, ali i grubo, surovo. Zločini nakon rata su činjenica, dogodili su se nad Hrvatima, tada gubitničkom vojskom u povlačenju koja se nije htjela predati, koja je bila masovna. No, još veći broj je bilo onih koji su šutjeli o tome godinama, i Hebrang i Tuđman, naprosto zato jer je takvo vrijeme bilo. Treba li ih zbog toga danas osuđivati? Ne jer imam razumijevanja za to vrijeme, njihovu mladost, ideale - istaknuo je predsjednik poručivši kako ta tema ne smije biti dogma za mlade generacije jer smo na pravoj strani povijesti. 

- Na pobjedničkoj, ali ona je pobjednička zato što je dobra i uklapa se u opću projekciju da dobro mora pobijediti zlo - rekao je.

Sve ovo što govori, naglasio je, govori s najboljim namjerama.

- Toga se nitko ne treba stidjeti i bježati, naši preci borili su se na strani dobra i o tome moramo govoriti. Činjenica da smo danas ovdje na događaju koji je i dalje hrvatski državni praznik, a organizira se pod pokroviteljstvom Vlade, govori da za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema. Nadam se da sam potaknuo neke na razmišljanje, ne o nekakvom putu na totalno zajedništvo jer je to u demokratskom društvu nemoguće nego o jednoj zemlji u kojoj je konačno došlo vrijeme da o nekim stvarima razgovaramo s puno manje emocija, ali nikad hladno i bez ikakvih emocija, a s puno više razuma i hladnoće jer se nemamo čega stidjeti - istaknuo je i zaradio pljesak okupljenih.

Milanović se, naime, i po dolasku u Brezovicu rukovao s HDZ-ovim ministrima Marinom Piletićem i Ivanom Malenicom, a tijekom programa je popričao i sa sisačko-moslavačkim županom Ivanom Celjakom koji je također HDZ-ovac. Podsjetimo, na nedavnom predstavljanju vojnih helikoptera nije se rukovao s ministrom Marijom Banožićem.

Malenica: 'Antifašizam je dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda'

U ime Vlade, obzirom da je premijer u Bruxellesu, vijenac je položio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji je podsjetio da je Tuđman 1991. predložio da ovaj dan postane državni praznik čime je poslao jasnu poruku da je antifašizam dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda, utkan u hrvatsku državnost. 

-  Prihvaćanje vlastite povijesti - i dobrih i loših strana - znak zrelosti jednog naroda društva i države. Povijesna je istina da je hrvatski narod stao među pobjednike Drugog svjetskog rata, među pripadnike antifašističke koalicije. Fašizam i nacizam su mnogima oduzeli ljudsko dostojanstvo, uzrokovali nesagledive patnje, te ostavili posljedice kojih se i danas sramimo - rekao je.

To tamno povijesno razdoblje, poručio je, poraz je civilizacije. 

- Nažalost, i dio hrvatskog naroda sudjelovao je u ustaškom pokretu, surađivao s fašistima i nacistima, to je povijesna istina koju se ne može, niti treba izbrisati nego se treba s njom suočiti - rekao je. 

Moderna Hrvatska, dodao je ministar, stvorena je na pomirdbi i jedinstvu koji su omogućili da se izborimo za suverenost i slobodu.

Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak rekao je da su najveći heroji u hrvatskoj povijesti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata jer su ostvarili stoljetni san Hrvatica i Hrvata o slobodi, samostalnosti i neovisnosti, a granice u kojem ostvarena Republika Hrvatska, istaknuo je, izborili su upravo antifašisti i antifašistička borba.

NA DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE Plenković čestitao: Hrvatski antifašisti su se hrabro suprotstavili nacizmu i fašizmu

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin je naglasio da je antifašizam trajna vrijednost te da on nije političko već ljudsko opredjeljenje, a kao ključnu poruku istaknuo da je "antifašizam živ i ne predaje se – nikad".

Svečanosti su, među inima, nazočili i bivši predsjednici Republike Stjepan Mesić i Ivo Josipović, potpredsjednik Sabora Davorko Vidović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Vrhovnoga suda Radovan Dobronić, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, Radimir Čačić... Ove godine nije stigao SDSS-ov Milorad Pupovac.

POGLEDAJTE VIDEO: