Sudski vještak Goran Husinec kaže da u slijetanju automobila u vodu, dubina nije ključna za stradavanje. Inače, u prva četiri mjeseca ove godine, s korona krizom, na cestama je samo 6 manje nego lani
'U slijetanju auta kao u Zadru, vozač i putnici rijetko prežive'
Nažalost, ovakvu lošu situaciju u prometu poslije kriza sam predvidio jer se policija morala baviti drugim stvarima, a to su shvatili problematični vozači koji se ne boje zakona, rekao nam je sudski vještak za promet Goran Husinec. Kazao je da u slijetanju automobila u more, kao što je to bilo u noći na utorak u Zadru, vozač i putnici rijetko prežive.
POGLEDAJTE VIDEO: Tragična nesreća u Zadru
Pokretanje videa...
- Automobil nikad ne padne u vodu lijepo na kotače, kao u filmu. Vozilo uvijek udari pod nekim kutom i takav udarac je snažan. Vozač i putnici se udare negdje, dožive šok i dok se pokušavaju izvući, auto je već počeo tonuti. Obično tone prema prednjem kraju jer je ondje motor koji je teži. Ako ne mogu otvoriti vrata, moraju probati otvoriti prozore. Dobro je dok auto ima struje pa to uopće mogu - kaže Husinec.
Pretpostavlja, da su ljudi u autu i prije pada u more bili u šoku jer su udarili u rubnjak, stup rasvjete i metalni vez.
- U takvim slučajevima dubina vode nije ključna za stradavanje. Radio sam na slučaju kad su poginuli muškarac i žena u metru vode. Prevrnuli su se na krov i završili u vodi i šikari. Bili su razbili prozor no od granja nisu mogli van - prisjetio se Husinec.
Kaže kako je more i dalje relativno hladno, pa ako su i došli k sebi, trebali su imati puno snage za isplivati.
- Godinama su istraživali kako najbolje postupiti kad auto padne u vodu. Jedna teorija je da treba pričekati da se ispuni vodom pa onda otvoriti vrata, no to je teško. Tu zbilja morate biti dobar plivač i nadvladati taj strah i čekanje. Tu vam je jedini spas da otvorite prozore s obje strane, jer ne znate kako auto tone, i isplivati na površinu - kaže Husinec.
Unatoč ograničenjima u travnju 15 poginulih u prometu
Do isteka prošloga vikenda 70 je smrtno stradalih u cestovnome prometu u Hrvatskoj, od početka godine, pokazuje neslužbeno izvješće iz Ravnateljstva policije. Dvoje sudionika nastradalo je u prvim trima danima svibnja, 15 u travnju, 12 u ožujku, 18 u veljači i 23 u siječnju.
Iznenađujuće je to jer je gotovo u polovini toga razdoblja prometovanje bilo ograničeno mjerama uvedenim zbog pandemije korona virusa.
Zanimljivo je da je u ovogodišnjem ožujku, unatoč zabranama kretanja, poginulo 12 ljudi, koliko i u ožujku lani kao i 2018. godine Spram četveromjesečnim rezultatima do konca travnja iz dviju prethodnih godina, 68 poginulih je zapravo samo šest manje nego lani i 13 manje nego 2018. godine. Očekivalo se da će i mrtvih i ozlijeđenih biti neusporedivo manje, s obzirom na to da su u ožujku uvedena ograničenja kretanja i propusnice, a potom u travnju takve mjere pooštrene e-propusnicama.
Policija je od starta upozoravala, a mi smo se svakodnevno uvjeravali kako su ispražnjene ceste, bez desetaka tisuća autobusa i teretnih te putničkih vozila, postale poligoni obijesnih vožnji. Mnogi su vozači zapravo iskoristili to što se policija ponajviše na kontrolnim punktovima bavila nadzorom kretanja i drugim zadaćama.