Prije godinu i tri mjeseca, odmah nakon parlamentarnih izbora, novi saziv Sabora je na izvanrednoj sjednici Sabora usvojio Zakon o obnovi. Ništa konkretno se nije učinilo. Vlada ga sada mijenja
NAKON GODINU I TRI MJESECA PROMJENE:
U Saboru izmjene Zakona o obnovi: 'Na koncu će se sve pretvoriti u pljačku i nevolju'
Od zagrebačkog potresa prošlo je godinu dana i sedam mjeseci. Od donošenja Zakona o obnovi godinu i tri mjeseca. Malo nakon toga nekoliko razornih potresa pogodilo je i Banovinu. Od tada je prošlo 10 mjeseci. Ništa konkretno se nije učinilo. Tek sada je Vlada zastupnicima uputila izmjene Zakona kako bi se proces obnove - ubrzao.
- Mi sad imamo izmjene Zakona za koji je predlagatelj sam u svom obrazloženju pokazao da se riješilo tek 9,4 posto zahtjeva za obnovu. Onda postoji dilema tko je uopće pisao Zakon - neki vanjski konzultant iz, recimo, Azerbejdžana ili je netko podvalio ministru jer nakon više od godinu dana, koliko je Zakon na snazi, je zaključeno da je neprovediv i da se po njemu ne može postupati. I obnove nema - poručila je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš dodavši kako ono što krivo krene, ne može dobro završiti.
- Imamo jednog blagoglagoljivog ministra koji nam kaže da mi ne vidimo pri zdravim očima da obnova zapravo postoji i da sve odlično funkcionira. Mi smo glasali protiv Zakona, glasat ćemo i protiv ovih izmjena - istaknula je naglasivši kako će Klub Centra i GLAS-a uputiti prijedlog da se ovaj Zakon stavi van snage.
'Zakon je nakaradan'
Dario Zurovec, zastupnik Fokusa, naglasio je kako je Zakon, blago rečeno, nakaradan.
- I prije godinu dana, kada je donesen, Zakon je bio loš, totalno promašen, a sada svojim podizanjem pragova javne nabave mislim da ćemo gledati jednu od najjačih pljački nakon privatizacije i predstečajnih nagodbi. Sad se vidi nakon godinu dana da ono što smo tada pričali da je točno, nemamo blage veze kako bi pomogli ljudima, a na koncu će se sve pretvoriti u veliku pljačku i nevolju - rekao je.
Mostova Marija Selak Raspudić kritizirala je činjenicu da se javna nabava do 39 milijuna kuna propisuje podzakonskim aktom, mimo Sabora.
- Mi vam to ne možemo dozvoliti jer smo odgovorni prema građanima koji će te novce dati iz svojih džepova, stoga vas pozivam da promijenite tu odredbu - rekla je.
Predsjednik SDP-a, Peđa Grbin, upitao je ministra graditeljstva Darka Horvata, da li može garantirati da njegov odnos s ravnateljem Fonda za obnovu, Damirom Vanđelićem, neće biti zapreka za daljnji proces obnove.
- Odnosi i korelacija Ministarstva i dvaju provedbenih tijela nisu prijepor u provođenju obnove - rekao je Horvat, koji je u Saboru obrazložio izmjene Zakona uz ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek i glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića.
Zastupnica Možemo, Sandra Benčić, upitala ga je koliko je do sada potrošeno iz Fonda solidarnosti krajnjim korisnicima, a putem kojeg smo dobili pet milijardi kuna, kolika je procjena za idućih sedam mjeseci o iskorištenosti sredstava iz Fonda te na kojim pozicijama je taj novac raspoređen.
- Razumijem vaš strah i to je pitanje za ministra Marića na koje stavke je raspoređen taj novac. Dobili smo 5,1 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti, ali i predujam druge aplikacije u kojoj očekujemo oko 2,2 milijarde. Dakle, 41,7 milijuna eura je pristiglo. A zaključno s jučerašnjim danom, u 14 javnih poziva imamo 442 aplikacije iznosa 10,7 milijardi kuna. Do sada je ugovoreno 246 projekata ukupnog iznosa 7,6 milijardi kuna. Vjerujem da će velik dio tih sredstava biti utrošen do onog roka do kojeg smo dobili zadatak - rekao je.
Jedna od novina, pojasnio je ministar graditeljstva Darko Horvat, je oslobađanje građana od sufinanciranja konstrukcijske obnove, što znači da će država na sebe preuzeti 80 posto, a Grad Zagreb 20 posto dok će na području gdje je proglašena katastrofa, dakle na Banovini, država financirati trošak konstrukcijske obnove u 100-postotnom iznosu.
Do sada je, istaknuo je, ukupno pregledano 49.648 objekata, od čega je njih 32.911 označeno zelenom oznakom, 10.600 žutom, a 5.305 crvenom.
- Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 128 milijardi kuna, od čega je 86 milijardi kuna procijenjena šteta za Zagreb i okolicu te 41,6 milijardu kuna na Banovini - rekao je dodavši kako su do sada zaprimili 12.346 zahtjeva za obnovu, od kojih se njih 10.281 odnose na obnovu zgrada.
- Ovaj broj zgrada uključuje 316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih, 100 poslovnih te 8456 obiteljskih kuća - rekao je.
'Slažem se da je tempo donošenja odluka prespor'
Do 20. rujna Ministarstvo je od zaprimljenih zahtjeva donijelo ukupno 967 akata obnove, odluka, privremenih odluka ili zaključaka, naveo je ministar dodavši kako je Vlada do sada iz proračuna osigurala preko 1,1 milijardi kuna pomoći za potresom pogođeno područje.
Ružica Vukovac iz Domovinskog pokreta upitala ga je, obzirom na mali broj donesenih akata, je li se pomirio s činjenicom da će tim tempom obnova trajati 20 godina.
- U potpunosti se slažem s vama da je tempo generiranja pravomoćnih odluka prespor. Zbog toga smo danas tu. Ne slažemo se ni mirimo s takvom dinamikom. Ove izmjene idu u prilog tome da tempo bude brži - rekao je Horvat.
Ovim izmjenama se, istaknuo je, oslobađaju građani sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove zbog čega više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, a koji su znatno usporavali postupak.
- Ukidamo i zabranu upravljanja obnovljenom nekretninom, kao i obvezu upisa založnog prava na istu. To ne znači da će se imovinsko-pravni odnosi zanemarivati, nego da obnovu neće zaustaviti nesređena dokumentacija, a oni će nakon ili tijekom obnove biti uređivane - istaknuo je ministar dodavši kako se uvode posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te pravila žalbenog postupka.
'Neće se obnavljati ili legalizirati one zgrade u kojima na dan potresa nitko nije živio'
- Postavljaju se sustavi kontrole i da se svakih šest mjeseci podnose izvješća o izvršenju svih poslova. Nadalje, uvodi se mogućnost predfinanciranja troškova nekonstrukcijske i konstrukcijske obnove na način da se novčana pomoć može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i stambene zgrade gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada. Na taj način upravitelji će moći nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu, što će znatno ubrzati postupak, a isti će biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava. S druge stane, suvlasnicima, odnosno vlasnicima obiteljskih kuća novčana pomoć se isplaćuje nakon završene obnove ili po ispostavi računa o okončanim radovima - poručio je.
Izmjenama se, nastavio je, uređuje i postupak obnove nepostojećih zgrada. Neće se moći obnoviti u slučaju da se ne mogu ozakoniti sukladno Zakonu.
- To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno-zaštićenim područjima sukladno prostornim planovima, odnosno neće se obnavljati ili legalizirati one zgrade u kojima na dan potresa nitko nije živio - naglasio je dodavši kako se otvara mogućnost izgradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa.
'U slučaju rušenja zgrade ili kuće, RH će dati stan ili zamjensku kuću'
Obnova se, dodao je, vodi kroz pet programa. To su nekonstrukcijska obnova u sklopu koje je završena obnova na 592 kuće, zatim konstrukcijska obnova za koju je zaprimljeno i ugovoreno više od 300 projekata, potom program izgradnje zamjenske obiteljske kuće, koji kreće sada u listopadu, kao i izgradnje zamjenske višestambenih zgrada te program cjelovite obnove oko 200 povijesno-zaštićenih objekata.
- Uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih objekata čiji ostatci prijete sigurnosti. Postojeći model je uključivao suglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika, a ovim izmjenama će se omogućiti da se to napravi suglasnošću većine suvlasnika. Ukoliko je opasnost takva da prijeti ljudima, moći se ukloniti i bez suglasnosti. U slučaju rušenja višestambene zgrade, RH će vlasniku stana na njegov zahtjev dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada. U slučaju rušenja obiteljske kuće, RH će vlasniku na njegov zahtjev dati zamjensku kuću, a omogućeno je i da RH može stjecati nekretninu u kojoj bi građani pronašli trajno ili privremeno boravište - istaknuo je.
SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručuje kako se izmjenama otvara veliki prostor za korupciju jer se izuzima Komisija za odlučivanje o žalbama u javnoj nabavi.
- To nije dobro. I drugo, zašto bi novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade unaprijed dobivali samo upravitelji u pričuvi, a zašto to unaprijed ne mogu dobivati i vlasnici obiteljskih kuća nego tek po ispostavi računa - upitao je.
Ministar je u pojašnjenju istaknuo kako neke velike razlike tu nema.
- Tamo gdje imamo žiro račun i upravitelja zgrade unaprijed ćemo moći financirati obnovu i sami upravitelji će moći ugovarati radove, a vlasnicima kuća ćemo platiti naručivanje projektne dokumentacije, moći će ugovoriti radove, privremene situacije ćemo plaćati onim tempom kojim će biti ispostavljani. Neke velike razlike tu nema, ali nećemo davati unaprijed novac za izgradnju zamjenske obiteljske kuće - rekao je Horvat.
Zurovec je upitao jesu li svjesni da će sada oni koji su ilagalno uselili u nečiji tavan dobiti stopostotnu obnovu.
- Pojavit će se i ogroman nered u prostoru s obzirom da će se moći graditi i mimo postojećih prostornih planova - rekao je.
Horvat je istaknuo kako se neće moći obnavljati i legalizirati mimo prostornih planova.
Za sve one koji su započeli obnovu, bez obzira u kojoj su fazi, dodao je ministar, pokrenuti postupci će se završiti temeljem odredbi novog zakona ukoliko je povoljniji za stranku.
Jačaju se građevinske inspekcije, ministru kulture daju ovlasti da može samostalno utvrditi smjernice za obnovu kulturnih dobara
Vezano za obnovu kulturne baštine, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako se detaljnije uređuje postupak uklanjanja kulturnih dobara, kako u redovitim, tako i u izvanrednim okolnostima. Nadalje, predlaže se da se za vrijeme trajanja izvanredne okolnosti ovlasti ministra kulture da može samostalno utvrditi smjernice za obnovu kulturnih dobara posebnim rješenjem po užurbanoj proceduri te da se odrede tijela javne ustanove da provedu sve hitne mjere.
- Donesen je program obnove kulturne cjeline Petrinje, što je obveza sukladno Zakonu, i bilo bi jako važno da i Grad Zagreb donese program obnove Grada Zagreba. To im je obveza, bez toga može doći do dodatnih kašnjenja u obnovi kulturno-povijesne cjeline - poručila je.
U smislu izmjene Zakona o obnovi, izmjenjuje se i Zakon o Državnom inspektoratu, kojima se dodatno jačaju građevinske inspekcije Državnog inspektorata na način da donose rješenja o uklanjaju objekata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
