U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je od ozljeda umrlo 602 djece, najviše u sudarima

Ozljede su vodeći uzrok smrtnosti djece i mladih nakon prve godine života u Hrvatskoj, moglo se čuti na danas održanoj konferenciji pod nazivom „Ozljede kod djece - javnozdravstveni izazov kroz zajedničku suradnju” u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je od ozljeda umrlo 602 djece (0- 19 godina), što je prosječno 60 djece godišnje. Vodeći vanjski uzrok smrti u tom su razdoblju bile prometne nesreće (47 %), zatim smrti od samoubojstva (24 %) te utapanja (7 %). U navedenom periodu smrtnost zbog otrovanja zastupljena je s udjelom 2 %, a gušenja s udjelom od 3 %. Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine ozljeda kod djece u razdoblju 2011. - 2021. bili su prometne nesreće (35,3 %) i padovi (34,2 %). U 2022. godini zabilježeno je 5. 547 hospitalizacija (stacionarni dio) zbog ozljeda kod djece, od čega 2. 515 (45 %) zbog prometnih nesreća, a 1.831 (33 %) zbog padova.

Iako predstavlja značajan javnozdravstveni problem, smrtnost od ozljeda kod djece u Hrvatskoj je u padu. Ovaj pad većinom je rezultat sličnog trenda u smrtnosti uslijed prometnih nesreća. Trendovi smrtnosti od samoubojstava, napada i trovanja također
pokazuju pad. Većina ozljeda kod djece može se spriječiti. Značajan pad smrtnosti djece uslijed prometnih nesreća rezultat je preventivnih aktivnosti. U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti na cestama. Iako je smanjenje smrtnosti značajno, potrebno je dodatno raditi na edukaciji roditelja i ostalih odraslih osoba koje prevoze djecu, naglasiti važnost pravilne i stalne upotrebe autosjedalica, jer djeca danas najviše stradavaju upravo kao putnici u vozilima, naglašavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Smrti od samoubojstva kod djece i mladih također se mogu spriječiti, pri čemu je važna multisektorska suradnja zdravstvenog i obrazovnog sustava, suradnja medija te odgovorno izvještavanje o samoubojstvima, kao i povećanje pismenosti u području
mentalnog zdravlja, napominju.

Iako se u Hrvatskoj bilježi smanjenje smrtnosti od utapanja, svaka smrt od slučajnog utapanja kod djece je preventabilna. Mala djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode u kratkom razdoblju. Stalan nadzor roditelja ili drugih skrbnika jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Djeca koja ne znaju plivati trebaju biti pod stalnim nadzorom odraslih osoba i nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini.

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu. Utapanja kod adolescenata su
nerijetko povezana s konzumacijom alkohola.

Djeca u ranoj dobi pod povećanim su rizikom od pada koji nastaju prilikom svladavanja vještina puzanja, hodanja, trčanja i penjanja.

Padovi kod djece najčešće nastaju u kući/stanu i okolici, ali do čestih padova dolazi i izvan kuće prilikom igranja na dječjim igralištima ili bavljenja rekreativnim aktivnostima i sportovima. Ozljede koje nastaju prilikom pada najčešće dovode do lakših ozljeda, međutim, mogu nastati i teže ozljede poput prijeloma kostiju. Ponekad vrlo teške ozljede dovode do invaliditeta i smrtnog ishoda. Padovi su u Hrvatskoj najčešći uzrok ozljeda kod djece i najčešći uzrok hospitalizacija u djece. Najvažnije mjere prevencije padova odnose na stvaranje sigurnog stambenog prostora, ali i osiguranje rasta i razvoja djeteta u sigurnoj okolini.

Brojna istraživanja pokazuju da je značajno visoka incidencija slučajnih otrovanja u dobi između dvije i pet godina. Znatiželja djece u fazi odrastanja, oponašanje odraslih, dostupnost različitih tvari (tablete, kemijska sredstva za čišćenje i drugo) te neodgovorno ponašanje i nedostatak nadzora odraslih dovode do nenamjernih otrovanja djece.

Prema izvješću Centra za kontrolu otrovanja za 2022. godinu zabilježeno je 2.889 slučaja otrovanja, a najviše otrovanja zabilježeno je kod dojenčadi i predškolske djece: 48,8%. Najčešći uzrok izloženosti otrovnim tvarima u ovoj skupini bile su kućne kemikalije 52% te lijekovi 32%.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je edukativni letak/brošuru „Sigurno kroz prvu godinu“ u cilju prevencije ozljeda kod djece u prvoj godini života. Namijenjen je prvenstveno roditeljima, skrbnicima, ali i zdravstvenim djelatnicima, pedijatrima, medicinskim i patronažnim sestrama, te javnozdravstvenim djelatnicima, odnosno svima koji se bave prevencijom ozljeda kod djece.