U Mrkoplju ponovno otvorena Škola mira - u ratu je okupljala djecu iz hrvatskih i srpskih sela

Mrkopalj, pitoreskno mjesto u Gorskom kotaru nije samo kolijevka skijanja Hrvatske već i, manje je poznato - kolijevka mira. Gorski kotar je jedan od rijetkih etnički miješanih krajeva Hrvatske u kojima u Domovinskom ratu do rata nije došlo. Hrvati i Srbi ovdje su ostali živjeti u miru, čemu je u velikoj mjeri doprinijela i Škola mira, na inicijativu Mrkopaljca, profesora Franje Starčevića, začeta u jeku Domovinskog rata. Starčević je iz Mrkoplja, većinski hrvatskoga sela, u zimu 1991. propješačio gotovo trideset kilometara kroz šumu, do Jasenka, naseljenog većinom Srbima, kako bi s njima dogovorio - mir. Upozoravalo ga se da stavlja glavu u torbu, jer su već bile dignute barikade, no Starčević je nastavio. Kroz metar snijega, dopješačio je u Jasenak, gdje su ga Srbi primili u kuće, s njim razgovarali te je ubrzo začeta i ideja Škole mira u Mrkoplju - druženje djece iz goranskih hrvatskih i srpskih sela. Škola je dobila i potporu Vijeća Europe, u nju su počela dolaziti i djeca iz Rijeke i Zagreba, cijele Hrvatske, zatim i iz BiH, Srbije, Slovenije i Crne Gore. Svih nacionalnosti i vjera, djeca su se u Mrkoplju družila i stvarala, stvarajući zapravo u to vrijeme nezamislivo - mir. Starčević je preminuo 2011., Škola mira se ugasila, no zahvaljujući novoj grupi entuzijasta, ponovno je zaživjela.

Na Međunarodni dan mira, u Mrkoplju se okupilo dvadesetak srednjoškolaca s goranskog i riječkog područja - iz Rijeke i Moravica, Jasenka, iz Mrkoplja. U organizaciji Općine Mrkopalj i načelnika Josipa Brozovića, Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta Rijekate Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko- goranske županije, organizirano je prvo događanje obnovljene Škole mira.

- Nastojat ćemo djeci i odraslima iz Hrvatske i drugih zemalja ponovno ovdje osigurati prilike za stjecanje i razmjenu znanja i iskustava iz područja mira, tolerancije i nenasilnog rješavanja sukoba, kazala je Valentina Otmačić, znanstvenica koja je svoj doktorat posvetila upravo mjestima koja su se oduprla međuetničkom nasilju.

- Riječ je o zajednicama koje su u jako teško vrijeme krenule totalno protiv struje, što nije bilo nimalo lako. Ideja da netko usred rata na jedno mjesto dovede djecu s etnički sukobljenih strana je fascinantna, kazala je Otmačić.

- Danas ćemo se baviti ulogom medija u ratnim sukobima, konkretno u Ukrajini, upoznat ćemo se i s radom Škole mira 90-tih, kazala je srednjoškolka iz Rijeke Vita Tijan.

- Ja sam iz Jasenka, mamin stric je u mojem mjestu 90-tih promovirao Školu mira. Oduvijek mi je bilo fascinantno kako se u Gorskom kotaru očuvao mir, sad znam razloge, zaključila je učenica Mia Kosanović.